To uključuje sve češću javnu kritiku Izraela i nedavno glasanje Sjedinjenih Država u Vijeću sigurnosti UN-a koje je omogućilo usvajanje rezolucije o prekidu vatre.
Međutim, Biden je prestao da koristi ono što je možda njegova najjača poluga - uslovljavanje pomoći SAD Izraelu. SAD daju Izraelu skoro 4 milijarde dolara godišnje, većinom u obliku vojne pomoći.
Poslanici iz njegove stranke izrazili su neslaganje. I Senat i demokrate u Predstavničkom domu zahtijevali su od Bidena da se pridržava Zakona o stranoj pomoći i prekine vojnu pomoć ako Izrael nastavi blokirati američku humanitarnu pomoć Gazi.
Njegovi birači su nagovijestili svoje ogorčenje - stotine hiljada glaova bilo "neopredijeljeno" na demokratskim primarnim izborima u različitim državama. Najnovije ankete pokazuju da 75 posto demokrata sada ne odobrava ratno ponašanje Izraela. Pedeset šest posto njih kaže da bi nastavak pružanja vojne pomoći Izraelu smanjio vjerovatnoću da će podržati predsjedničkog kandidata.
Uprkos političkoj cijeni, Biden je nepokolebljiv u svojoj podršci Izraelu. Analitičari kažu da iza ovoga mogu stajati najmanje dva faktora: predsjednikov strah od širenja rata izvan Gaze i njegovi dugogodišnji i duboko ukorijenjeni stavovi o važnosti sigurnosti države Izrael.
Samoproglašeni cionista
Otkako je Harry Truman 1948. priznao Izrael samo nekoliko minuta nakon njegovog osnivanja, svi američki predsjednici podržavali su Izrael.
Biden se među njima ističe svojom "izuzetnom emotivnom posvećenošću ideji Izraela, naroda Izraela, sigurnosti Izraela", rekao je Aaron David Miller, viši suradnik u Fondaciji Carnegie za međunarodni mir i bivši američki pregovarač u mirovnim pregovorima na Bliskom istoku i pod demokratskom i republikanskom
U raznim prilikama, Buden, koji je irskog katoličkog porijekla, se izjašnjavao kao cionista.
Kao takav, osim što je "vjerno odan samoobrani Izraela", on također vjeruje da može "moderirati ponašanje Izraela kao prijatelja iznutra, a ne kao neprijatelja izvana", rekla je Laura Blumenfeld, viša saradnica u Centru za strateške studije Philip Merrill pri Školi za napredne međunarodne studije Johns Hopkins.
Biden ima decenije lične veze sa Netanyahuom, a 2010. ga je nazvao "bliskim, ličnim prijateljem više od 33 godine". Međutim, kako Netanyahu nastavlja da ide protiv američkih ciljeva u Gazi, mnogi se pitaju da li je Bidenovo oslanjanje na njegov odnos s premijerom od pomoći u pronalaženju kraja rata.
Biden i Netanyahu su "sve više otuđeni", rekao je Miler za Glas Amerike. Kako se jaz između dva lidera produbljuje, Biden je čak podržao primjedbe Chucka Schumera, lidera većine demokratskog Senata i najvišeg izabranog jevrejskog zvaničnika u SAD-u.
Schumer je nazvao Netanyahua preprekom miru i pozvao Izraelce da održe izbore kako bi ga zamijenili nakon rata.
Međutim, Miller je rekao da je Bidenu potreban Netanyahu kako bi osigurao sporazum o prekidu vatre i za ambiciozne planove njegove administracije za stvaranje "sveobuhvatnog integriranog mirovnog procesa" koji se fokusira na rješenje dvije države.
Tokom kampanje u New Yorku prošlog četvrtka, Biden je rekao da su arapske zemlje, uključujući Saudijsku Arabiju, spremne "potpuno priznati Izrael" za takav dogovor.
Rizik od širenja rata
Šest mjeseci nakon rata između Izraela i Hamasa, postoji stvarni potencijal da se rat proširi u drugim područjima Bliskog istoka, posebno ako eskaliraju izraelski sukobi s Hezbolahom na granici s Libanom.
U ovakvom okruženju, "uslovljanje pomoći Izraelu bi oduševilo Hezbolah, Iran i druge proksije", rekao je Blumenfeld.
SAD daju Izraelu sisteme naoružanja i municiju kako za odvraćanje tako i za borbu. Postavljanje uslova za odbrambene sisteme - na primjer, odbrambeni sistem od rakete Iron Dome - nosi ozbiljne rizike, rekao je Seth Jones, direktor Međunarodnog sigurnosnog programa u Centru za strateške i međunarodne studije.
"Hezbolah ima između 120.000 i 200.000 projektila i drugog oružja za lansiranje sa daljine koji mogu da gađaju Izrael i koji bi vjerovatno nadvladali izraelske sposobnosti protivvazdušne odbrane", rekao je on za Glas Amerike.
Međutim, Jones je istakao da postoji manji rizik ako Biden odluči da uslovljava pomoć određenim vrstama ofanzivnih sistema naoružanja, kao što su bombe malog i velikog prečnika, razbijači bunkera i niz precizno vođene municije.
Pod pritiskom demokratskih zakonodavaca, Bijela kuća je prošlog mjeseca naložila relevantnim američkim vladinim agencijama da "dobiju vjerodostojna i pouzdana pismena uvjeravanja" od stranih vlada da se američko oružje koristi u skladu s međunarodnim i humanitarnim pravom.
Izrael je dao svoja uvjeravanja. Prema memorandumu, State Department ima rok do početka maja da zvanično to procijeni i o tome izvijesti Kongres. Ako se ne utvrdi da su "vjerodostojna i pouzdana", Biden bi mogao imati opciju da obustavi buduće transfere oružja iz SAD-a.
"Dok SAD procjenjuju izraelski odgovor, zahtjevi za uslovljavanjem vojne pomoći će se smatrati preuranjenim", rekao je Nimrod Goren, viši saradnik za izraelska pitanja na Institutu za Bliski istok.
Hoće li Biden uvjetovati pomoć također ovisiti o tome šta će se dogoditi s izraelskim planovima za kopnenu invaziju na najjužniji grad u Gazi Rafah, gdje više od 1,4 miliona Palestinaca traži sigurnost. Sve dok Izrael ne pređe jasne američke crvene linije, rekao je Goren za Glas Amerike, vjerovatnoća da će Biden kondicionirati pomoć "čini se malom".
Netanyahu insistira da se cilj "potpune pobjede" protiv Hamasa ne može postići bez invazije na Rafah, gdje Izrael kaže da postoje četiri bataljona Hamasa sastavljena od hiljada boraca. Bidenova administracija moli Izrael da pronađe alternativu za "razbijanje Rafaha".
Izraelski i američki zvaničnici rade na ponovnom zakazivanju sastanka kako bi razgovarali o planovima za Rafah. Datum još nije određen, ali je visoki zvaničnik administracije rekao za Glas Amerike da se nadaju da će razgovori biti održani "iduće sedmice".
