Linkovi

Zašto su tinejdžerke u krizi? Nije samo zbog društvenih mreža


Mentalno zdravlje tinejdžerki u krizi. (Foto: AP/Brynn Anderson)
Mentalno zdravlje tinejdžerki u krizi. (Foto: AP/Brynn Anderson)

Anskioznost oko učenja, bezvoljnost poslije ukidanja mjera zbog Covida, tjeskobe oko društvenih mreža. Istraživanje je pokazalo da je omladina u Americi u krizi, i suočava se sa velikim izazovima po mentalno zdravlje, koji naročito teško padaju tinejdžerkama.

Među najznačajnijim podacima: najnoviji izveštaj Centra za kontrolu i prevenciju pokazuje da je skoro 60 odsto američkih djevojaka prijavilo konstantnu tugu i beznađe. Tako raspoloženje raste i među dječacima, ali tek polovina njih je pogođena.

Stariji uvijek nude teorije o tome šta leži iza toga, ali šta sami tinejdžeri o tome kažu? Da li su društvene mreže uzrok njihove nesreće? Da li su dječaci možda nekako imuniji, ili su dio problema?

AP News intervjuisao je pet djevojčica u četiri savezne države i objavljuje samo njihova prva imena zbog osjetljive prirode ove teme. Tinejdžerke su dale ozbiljne, a ponekad i iznenađujuće odgovore.

"Mnogo smo jake, a prolazimo kroz mnogo mnogo toga", navodi Amelia, koja ima 16 godina i živi u Illinoisu, voli da pjeva i želi da bude hirurg. Isto tako boluje od depresije i anksioznosti. Kao 13 odsto američkih srednjoškolki koje su učestvovale u anketi za izvještaj za vladu, ona je preživjela pokušaj samoubistva.

Boravak u bolnici nakon pokušaja samoubistva 2020. godine i terapija su joj pomogli. Ali se Amelia suočava sa maltretiranjem, toksičnim prijateljstvima, kao i prijetnjama jednog od dječaka iz škole koji joj je rekao da "zaslužuje da bude silovana".

Više od jedne od 10 djevojčica kažu da su bile prisiljene na seks, što je, prema Centru za kontrolu bolesti, prvi put povećan broj u vladinim periodičnim anketama. Seksualne prijetnje su jedan od tereta sa kojim se suočavaju tinejdžerke.

"Pokušavamo da preživimo u svijetu koji želi da nas slomi", kaže Amelia.

Amelia (16) kojoj je dječak u školi rekao da "zaslužuje da bude silovana". (Foto: AP/Erin Hooley)
Amelia (16) kojoj je dječak u školi rekao da "zaslužuje da bude silovana". (Foto: AP/Erin Hooley)

Emma, umjetnica od 18 godina iz Georgije, koja ima poremećaj nedostatka pažnje i povremenu depresiju, kaže da joj je fakultet i učenje veliki izvor stresa.

"U posljednje vrijeme i moji prijatelji i ja smo premoreni od pritisaka iz svijeta, ali i socijalnih pitanja i kuda dalje u budućnosti. Sve to se nekako gomila i slama na nama", kaže Emma.

Zoey, koja ima 15 godina, rasla je u Mississippiju, njena stroga samohrana majka mnogo ju je voljela, ali je vršila pritisak da mora da bude uspješna u školi i u životu. To osjećanje je stalno prati.

"Škola može mnogo da kida živce i da ima uticaja na mentalno zdravlje, da čak, ne možeš da to ni primjetiš, sve dok nekako ne udariš u zid", navela je Zoey. Također ima probleme sa prijateljima zbog čega je zapala u duboku depresiju, a osećala se i neprijatno, jer je jedino crno dijete u razredu.

Nekoliko djevojčica rekle su da osećaju društevni pritisak i standarde koji se previše fokusiraju na to kako izgledaju.

"Mnogi ljudi vide ženska i tijela djevojaka kao seksualna. Previše nam se stvari nameće", navela je Emma.

Pokret #MeToo je počeo kada su ove djevojke baš bile mlade, ali je jačao tokom pandemije i one su sada jako svjesne neželjenih seksualnih "prednosti". Dječaci su manje svjesni, smatraju oni. Djevojčice navode da da imaju glupe šale, neprikladne dodire, seksualne prijetnje ili konkretno nasilje. Djevojčice navode da neželjena pažnja može mnogo da smeta.

"Zaslužujemo da ne budemo seksualni objekti, jer smo samo djeca", kaže Amelia.

Siya ima 18 godina u živi u New Jerseyju, kaže da je svaka djevojka koju ona zna imala probleme sa seksualnim uznemiravanjem.

"To je postalno za mene normalno. Kada sama šetaš, kao da se automatski stavljaš u tu osjetljivu situaciju, i to je jako tužno. Ne znam kako izgleda šetati sam bez tog straha", navela je ona.

Makena, koja završava srednju školu u Mississippiju navodi da ona i njene drugarice nose široku garderobu da sakriju svoje obline, ali dječaci "i dalje komentarišu, bez ozbira na sve".

Makena koja završava srednju školu u Mississippiju. (Foto: AP/Rogelio V. Solis)
Makena koja završava srednju školu u Mississippiju. (Foto: AP/Rogelio V. Solis)

Ona je imala depresiju i išla je na terapije i navodi da je odrasla u sredini gdje je mentalno zdravlje i dalje stigmatizovano.

"U crnačkoj zajednici nismo ohrabrene da pokazujemo emocije, zbog svega što su prethodne generacije prošle. Očekuju da imamo srca od čelika. Ali ponekad je okej ne biti okej", kaže Makena koja radi sa grupom koja štiti zdravlje tinejdžera.

Socijalne medijske platforme igraju ulogu, pogotovo sa njihovim fokusom na površni izgled i stvaranje utiska da je lako izgledati savršeno. Djevojke kažu da je to samo dio problema.

"Društvene mreže su potpuno promijenile način na koji razmišljamo i šta o sebi mislimo, na dobar i na loš način", kaže Makena.

Ona je osjetila pritisak da bude savršena kada se poredi sa drugima na mrežama. Isto tako prati uticajne osobe na društvenim mrežama koje govore o sopstvenom mentalnom zdravlju i koje prenose poruke da je u redu osjećati se tužno i ranjivo.

Djevojke su kroz historiju neproporcionalno bile pogođene depresijom i anksioznošću. Ali takva statistika otkriva činjenicu da su djevojke otvorenije da govore o svojim emocijama i osjećanjima od dječaka, prema riječima doktorice Hine Talib, koja se specijalista za adolescenciju i portparolka Američke akademije za pedijatriju.

Zoey iz Mississippija, smatra da dječaci moraju da održe "mačo fasadu" i da im je teže da priznaju da imaju strahove i nesigirnosti.

"Mislim da se isto osjećaju, samo što mi to ne vidimo", navodi ona.

Istraživanje objavljeno u martu u Žurnalu američke medicinske asocijacije navodi da su 2019, prije pandemije, oko 60 odsto djece koja su primljena u bolnice zbog mentalnog zdravlja činile djevojčice.

Dekadu ranije, razlika je bila mala. Restrikcije usljed Covida 19 dodale su novu dimenziju, akademski i socijalni život odigravao se online, navodi Talib. Neka djeca su ušla u pandemiju kao djeca, a izašla sa zrelijim tijelima, socijalno zbunjeni, nesigurni kako da se odnose prema prijateljstvima i vezama.

Žive u svijetu u kome postoje pucnjave u školama, brzo se mijenja klima, dešavaju se društvene i političke promjene i zabrane kada je u pitanju reproduktivno zdravlje i prava transrodnih osoba.

Izvještaj Centra za kontrolu bolesti, objavljen u februaru, anketirao je tinejdžere u jesen 2021, kada je broj slučajeva zaraženih i preminulih od Covida bio i dalje visok. Drugi podaci i izvještaji dodaju da se mnogi tinejdžeri i dalje bore.

"Pandemija kao procenat u dužini njihovih života je prevelika", kaže Talib. Očekivanja da ih to neće obilježiti, misli da su nerealna.

"To će promijeniti cijelu jednu generaciju", kaže ona.

  • 16x9 Image

    ASSOCIATED PRESS (AP)

    Associated Press (AP) je neprofitna nezavisna globalna novinska organizacija sa uredima u preko 100 zemalja. Osnovana 1846. godine,  licencira svoje činjenično izvještavanje medijima širom svijeta.

XS
SM
MD
LG