Linkovi

Xinhua lansirala 24-satni televizijski informativnim program na engleskom jeziku

  • Jim Stevenson

china map

Kritičari sumnjaju da će Xinhua imati nekog posebnog učinka na već prepunom medijskom tržištu. Razloga, međutim, ima dovoljno zbog kojih bi na njega trebalo obratiti pažnju

Kineska novinska agencija Xinhua lansirala je 24-satni televizijski kanal s informativnim programom na engleskom jeziku. Kriticari sumnjaju da ce Xinhua imati nekog posebnog ucinka na vec prepunom medijskom trzistu. Razloga, medjutim, ima dovoljno zbog kojih bi na njega trebalo obratiti paznju.

Dean Cheng, iz Centra za azijske studije pri Zakladi Heritage, u Washingtonu, kaze da Kina ima dva jednostavna razloga za emitiranje na engleskom jeziku.

"Prvi je predstaviti kinesku verziju svijeta globalnoj publici. Stoga 24-satni informativni program na jeziku koji razumije vecina u svijetu, a to bi bio engleski. Njime ce, na manje ili vise suptilan nacin, biti prenosena kineska gledista o tekucim zbivanjima."

Kinezi nece moci gledati globalni kanal Xinhue. Izvjesno je takodjer da on nece biti ozbiljna konkrunecija CNN-u ili BBC-ju. A njegova profitabilnost za sada ne zabrinjava vladu u Beijingu. U CNC World, ili China Xinhua News Network Corporation, kazu da ce vijesti iz svijeta prenositi iz kineske perspektive te da im je cilj pruziti globalnom gledateljstvu alternativni izvor informacija.

"Drugi je razlog - utjecati ne samo na misljenje sire javnosti, vec potencijalno i na donosenje vladinih odluka."

Dok u domacim medijima provodi cenzuru, globalnom gledaljstvu Kina se obraca u jednom vise zapadnom stilu. Zhao Xinshu, dekan Fakulteta za komunikacije na Baptističkom sveučilištu u Hong Kongu, međutim kaze da je u kineskom i stranom programu vise slicnosti nego razlika.

"Oba su medjusobno povezana, sada jos i vise. Naravno, vladi je domace gledaljstvo vaznije jer osjeca da je poljuljana, rezim osjeca da je ugrozen. Shvacaju da nisu izabrani. Moraju ponuditi neki drugi izvor legitimnosti."

Što vise kineski mediji rade u jednom otvorenom trzisnom okruzju, kaze profesor Zhao, to je veca legitimnost informacija koje daju..

"Natjecu se s drugima za gledateljstvo, za zaradu od reklamiranja. Kad razni mediji konkuriraju jedan drugome, imate trzisni fenomen. Kad se nadmecu jedan s drugim, oni zele privuci publiku. Kad nju zele privuci i zadovoljiti, pruzaju im informacije, ukljucujuci i one iz svijeta. To je jedan od nacina da vijesti iz svijeta nadju mjesto u takozvanim drzavnim medijima."

TV-novinari ce se u Kinu vracati, dodaje Zhao, s drugacijim pristupom u izvjestavanju. Mnogi, ako ne i vecina, po povratku u Kinu stvaraju konkurenciju na domacoj sceni i time pocinje proces evolucije u kineskim medijima i politickom sustavu. Po misljenju profesora Zhaoa, ucinak ce biti veci unutar Kine nego u ostatku svijeta.

"Oni sami promijenit ce se vise nego sto oni mogu promijeniti ili utjecati na zapadno gledateljstvo. A za zapadno gledateljstvo, ovo nece biti nuzno lose, nikad ne smeta cuti i druga misljenja, cak i kad su oni pod ostrom kontrolom vlade. Opcenito, to bi moglo biti dobro za sve."

Ovo nije prvi takav pokusaj Kine. 2000. godine drzavna kineska televizija pocela je s emitiranjem 24-satnog programa na engleskom koji je dostupan u Sjedinjenim Drzavama. Takodjer na spanjolskom, francuskom, arapskom i ruskom jeziku. Unutar Kine, drzavni se mediji dijele u dvije kategorije, domacu i stranu propagandu. Domace medije cesto se u njihovom izvjestavanju cenzurira. U programima za strano gledateljstvo pristupa se vise kao odnosima s javnoscu. Ima u tom pristupu, kaze Dean Cheng, i kritike zapadnih medija ..

"U zadnjem Zaljevskom ratu, recimo, i u ratu u Iraku, CNN je bio prikazivan kao produzetak americke vlade. Drugim rijecima – vazan cimbenik u vrsenju utjecaja na stavove drugih vlada prema Sjedinjenim Drzavama. U skladu s onim, dakle, sto Kinezi, ali i ne samo oni, nazivaju medijskim ratom, za pridobijanje javnog misljenja."

Ali Dean Cheng kaze da i kineska vlada shvaca da se u svijetu koji se mijenja mijenjati mora i Kina.

"Kina je vrlo prilagodljiva. A Kinezi itekako svjesni da samo izjave Beijinga nisu dovoljne, shvacaju da su dio puno slozenijeg svijeta. Da je prilagodjavanje neizbjezno, stoga se zemlja i otvara stranim ulagacima, a dopusta i stranim turistima dolazak i slobodno kretanje cijelom zemljom. Pitanje je samo sto ce se dogoditi kad taj trend otvaranja pocne ugrožavati kontrolu komunisticke partije."

Dean Cheng kaže da se sada otvara prostor za sire medijsko izvjestavanje.

"Sve dok se partija ne nadje na udaru kritika, bit ce i tog prostora. Također, bit će zanimljivo vidjeti sto Kinezi zele da mi o njima cujemo i znamo."

Sada se postavlja pitanje – u kojoj ce se mjeri kineski mediji razviti, u svojem izvjestavanju globalnoj publici. Hoce li biti vaznije da dopisnici budu vladini uposlenici ili da budu novinari? Preostaje, dodaje Dean Cheng iz Zaklade Heritage, nada da ce sjeme slobode tiska mozda ipak uhvatiti korijena.

XS
SM
MD
LG