Washington bi se tokom ovog tjedna mogao suočiti sa svojevrsnim političkim zemljotresom, ako se predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Barack Obama odluči na ključni korak koji već duže vrijeme obećava - svojim izvršnim naredbama od deportacije zaštititi milione useljenika koji u Sjedinjenim Državama žive i rade bez legaliziranog useljeničkog statusa. Usvajanje sveobuhvatne reforme dugo kritikovanog sistema useljeničke politike u Kongresu, u sadašnjem sastavu sa Demokratama u nevelikoj većini u Senatu i Republikancima u većini u Zastupničkom domu, odlaže se neopravdano dugo, smatra gospodin Obama i izvršnim naredbama mogao bi pokušati zaobići Kongres. Time bi vjerojatno izazvao žestoke rekacije Republikanaca koji se pripremaju da od januara iduće godine, shodno rezultatima izbora za Kongres održanih početkom novembra, preuzmu punu kontrolu nad oba doma i nad zakonodavnim procesima u i Senatu i Zastupničkom domu.
Šta će biti sa, kako se procjenjuje, 12 miliona useljenika koji su Americi ilegalno. Mnogi od njih žive i rade godinama, imaju i djecu rođenu u Sjedinjenim Država, američke državljanje po rođenju. Godima se u Kongresu o reformi useljeničkog sistema raspravlja o njihovom statusu, ali bez konačnog rezultata - usvajanja zakona o reformi usljeništva koji bi mogao predsjednikovim potpisom stupiti na snagu.
U junu, vidljivo frustriran još jednim odlaganjem u Kongresu, predsjednik Obama je istakao da je njegovom strpljenju kraj:
"Pokušaću da popravim sve ono što kao predsjednik mogu. Ako Kongres neće da obavi svoj dio posla, najmanje što možemo je da mi uradimo naš dio."
To obećanje gospodin Obama ponovio je tokom putovanja po Aziji prošlog tjedna, naglašavajući da Republikanci mogu kriviti samo sebe ako se on odluči na vlastite poteze:
„Uvijek sam spreman na razgovor i dogovor o zakonskim rješenjima problema u sistemu usljeništva. Minutu nakon što Kongres usvoji zakon kojim se poboljšava imigracioni sistem i koji kao predsjednik mogu potpisati, moje izvršne odredbe će biti suspendirane. Senatori i kongresmeni imaju mogućnost da poboljšaju taj sistem. Ono na što ne mogu računati je da ću skrštenih ruku čekati beskonačno."
Reakacije sa Capitol Hilla bile su brze. Predsjedavajući Zastupničkog doma John Boehner je najavio:
"Borićemo se svom snagom, i zubima i noktima, ako predsjednik pokuša na svoj način, samostalno. To je pogrešan način vladanja. To je tačno ono što su Amerikanci, glasajući nedavno, rekli da ne žele. I stoga, sve opcije su na stolu."
Sličan je stav i najuticajnijeg Republikanca u Senatu, senatora Mitcha McConnella, od januara lidera Republikanske većine:
"Ja sam se, možda i naivno nadao da će se predsjednik osvrtati na izborne rezultate i odlučiti pomjeriti prema političkom centru i dogovarati sa nama. Još uvijek se nadam, ali sadašnji znaci nisu dobri."
Svaki predsjednikov izvršni potez, naredbu ili odluku Republikanci bi mogli osporavati na nadležnom sudu. Uz to, gospodin Boehner ne isključuje mogućnost odlaganja odluke Kongresa o finasiranju federalne vlade što bi idućeg mjeseca moglo dovesti do prestanka rada vladinih ne-esencijalnih službi i poslova.
Više je senatora i kongresmena Demokratske, Obamine stranke, koji smatraju da su predsjednikove izvršne naredbe vezane za reformu usljenisštva bolje od sadašnjeg statusa quo, bez obzira na političku cijenu. Zastupnik Luis Gitierrez ističe:
"Ono što mi želimo je da predsjednik djeluje snažno, hrabro, široko i što prije."
Djelovanje predsjednika bez saglasnosti Republikanaca, sigurno je da će uveliko iskomplicirati odnose Kongresa i Bijele kuće u posljednje dvije godine drugog predsjedničkog mandata Baracka Obame. Taj rizik gospodin Obama je, kako se sada čini, voljan i spreman preuzeti.
