Linkovi

Top priča

SAD: Vrhovni sud raspravlja o sukobu između religije i LGBT prava

US-JUSTICE-SUPREME-COURT

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država pokrenuo je u utorak veliku novu pravnu borbu o pitanjima suprostavljanja vjerskih uvjerenja LGBT pravima.

Sud je pristao da, na zahtjev koji podrazumijeva slobodu govora, sasluša web dizajnericu, evanđelističku hrišćanku, koja smatra da ne može biti prisiljena, prema antidiskriminacijskom zakonu Colorada, da proizvodi web stranice za istopolne brakove.

Suci su se usaglasili da saslušaju žalbu vlasnice kompanije Lorie Smith u Denveru na odluku nižeg suda kojom se odbija njen zahtjev za izuzeće od zakona Colorada, koji zabranjuje diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije i određenih drugih faktora. Slučaj je uslijedio nakon presude Vrhovnog suda iz 2018. u korist hrišćanskog pekara iz područja Denvera koji je iz vjerskih razloga odbio napraviti svadbenu tortu za gay par.

Slučaj Smithove daje sucima priliku da odgovore na pitanje koje je postavljeno u drugim sporovima, uključujući slučaj pekara, ali nikada nije konačno riješeno: mogu li ljudi odbiti uslugu korisnicima, kršeći zakone o javnoj usluzi, na temelju ideje da je ispunjavanje kreativnog čina, kao što je dizajniranje web stranice ili pravljenje torte, oblik slobode govora prema Prvom amandmanu Ustava Sjedinjenih Država.

"Vrhovni sud Sjedinjenih Država je dosljedno smatrao da se zakoni protiv diskriminacije, poput zakona Colorada, primjenjuju na sve biznise koji prodaju robu i usluge. Biznisi ne mogu odbiti LGBT korisnike samo zbog toga ko su", rekao je državni advokat Colorada, demokrata Phil Weiser.

Zakon o zabrani diskriminacije u Coloradu zabranjuje bilo kome odbijanje "roba, usluga, objekata, privilegija, prednosti ili smještaja" na temelju, između ostalog, polne orijentacije, dobi, rase, pola i vjere. Colorado je među 21 saveznom državom u SAD-u koje imaju mjere kojim se izričito zabranjuje diskriminacija na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta u javnim objektima.

Ovi zakoni predstavljaju "jasnu i prisutnu opasnost za sve američke ustavom zaštićene slobode i postojanje raznolike i slobodne nacije", rekla je Kristen Waggoner, generalna savjetnica konzervativne hrišćanske pravne grupe Alliance Defending Freedom, koja zastupa Smithovu.

"Colorado je naoružao svoj zakon kako bi ušutkao govor s kojim se ne slaže, prisilio na govor koji odobrava i kaznio svakog ko se usudi da se s tim ne slaže", dodala je Waggoner.

Vrhovni sud, sa svojom konzervativnom većinom od 6-3, posljednjih godina sve više podržava vjerska prava i povezane zahtjeve za slobodu govora, iako je podržavao LGBT prava u drugim slučajevima.

Sudije su odbile da se bave odvojenim pitanjem o tome da li Smith ima pravo na vjerska prava, takođe, prema Prvom amandmanu. Smith je zatražila od suda da poništi svoju važnu presudu iz 1990. godine, koja je ograničavala mogućnost ljudi da navedu svoja vjerska uvjerenja u traženju izuzeća od zakona koji se odnose na sve.

Smith vodi tvrtku za web dizajn pod nazivom 303 Creative koju želi raditi u skladu sa svojom hrišćanskom vjerom. Ona vjeruje da bi brak trebao biti ograničen na parove suprotnog pola, što podržavaju mnogi konzervativni hrišćani.

Prije nego što je dodala web stranice za usluge vjenačanja, koje je nudila kupcima, Smith je 2016. tužila Komisiju za građanska prava Colorada i druge zvaničnike zbog zabrinutosti da će biti kažnjena na osnovu Zakonu protiv diskriminacije.

Njeni advokati rekli su da bilo kakva državna mjera kojom se ona kažnjava zbog odbijanja dizajna web stranica za gay vjenčanja krši njeno pravo na vjersko izražavanje i njeno pravo na slobodu govora.

Jennifer Pizer, viša savjetnica grupe za prava LGBT osoba Lambda Legal, rekla je da bi Vrhovni sud trebao "ponovo potvrditi i primijeniti dugogodišnji ustavni presedan da naše slobode vjeroispovijesti i govora nisu licenca za diskriminaciju u poslovanju."

Zvaničnici Colorada rekli su da nikada nisu istraživali kompaniju Smithove i nisu vidjeli dokaze da je neko ikada zapravo tražio da ona dizajnira web stranicu za istopolno vjenčanje. Niži sudovi podržali su Colorado, uključujući 10. okružni žalbeni sud u Denveru u presudi iz jula 2021.

Suci će saslušati usmene argumente i odlučiti o slučaju u sljedećem mandatu Vrhovnog suda, koji počinje u oktobru i završava u junu 2023. godine.

Vrhovni sud je 2015. legalizovao gay brakove u cijeloj zemlji, a 2020. proširio je zaštitu LGBT radnika prema federalnom zakonu. Vrhovni sud se trudio da riješi slučajeve u kojima se konzervativna vjerska opozicija sukobila sa LGBT pravima, u kojima LGBT osobe nastoje ostvariti svoja prava.

Žalba Smithove proizilazi iz spora sličnog onom u kojem se Vrhovni sud 2018. godine na uskim pravnim osnovama priklonio pekaru iz Colorada po imenu Jack Phillips. Sud je u tom slučaju rekao da je Komisija za građanska prava Colorada, koja je Phillipsu uvela sankcije zbog diskriminacije, bila motivisana antireligijskom pristranošću.

Slične sudske borbe koje uključuju druge male kompanije, uključujući fotografa vjenčanja i kaligrafa, vođene su i u drugim državama.

See all News Updates of the Day

Iranski predsjednik poziva na čvrste mjere protiv protesta širom zemlje

Protesti u Teheranu, 21. septembar 2022

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi insistirao je u subotu da vlada odlučno reaguje na rasprostranjene proteste širom zemlje zbog smrti mlade Kurdkinje Mahse Amini nakon što ju je uhapsila režimska moralna policija.

U sedmici nakon njene smrti, demonstracije su se proširile na najmanje 133 grada, dok je smrtno stradao 41 demonstrant, navela je državna televizija u subotu.

Video na društvenim mrežama prikazuje demonstrante kako pale statuu vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija u njegovom rodnom gradu Mashhadu u petak. Drugi video snimci prikazuju demonstrante u više gradova, uključujući glavni grad Teheran, kako pale Khmeneijev portret.

Iranski mediji navode da je Raisi, koji se prije nekoliko dana vratio sa zasjedanja Ujedinjenih nacija u New Yorku, rekao porodici pristalice režima koji je ubijen tokom protesta da "vlada mora odlučno reagovati protiv protesta".

Raisi je "naglasio potrebu da se napravi razlika između protesta i remećenja javnog reda i sigurnosti, te je događaje nazvao neredima", prenijeli su državni mediji.

Protesti su najveći od 2019. godine, kada su Iranci izašli na ulice zbog cijena goriva. Najmanje 1.500 ljudi ubijeno je u obračunu koji je uslijedio.

General Azizollah Maleki, šef policije u provinciji Gilan, žarištu trenutnih protesta, rekao je vladinim medijima da su snage sigurnosti u njegovoj pokrajini "na rubu kolapsa". Više od 700 ljudi je navodno uhapšeno zbog protesta u Gilanu.

Demonstranti su navodno preuzeli kontrolu nad velikim dijelovima većinom kurdskog grada Aznaveh na sjeverozapadu zemlje.

Video na društvenim mrežama također prikazuje nasilne sukobe između demonstranata i vladinih sigurnosnih snaga i dobrovoljačke provladine grupe Basij milicija u okrugu Sattar Khan u Teheranu.

Iranski analitičar Ali Nourizadeh rekao je za Glas Amerike da su se "žene pridružile svojim muževima, sinovima i braći kako bi protestirali na ulicama", dok su se studenti također u velikom broju pridružili protestima "uprkos žestokom režimskom gušenju studentskih demonstranata tokom demonstracija prošle godine i u 2018."

Nourizadeh je rekao da, za razliku od protesta 2009, 2018. i prošle godine, "ne postoji nijedan zahtjev od strane demonstranata", osim pada Khameneija i njegovog režima.

Nourizadeh je rekao da sumnja da su nedavni izvještaji o tome da je Khamenei lošeg zdravlja "možda doprinijeli ljutnji ljudi", koji ne žele da ga naslijedi Khameneijev sin Mojtaba.

Antivladini mediji tvrde da je nekoliko hiljada demonstranata uhapšeno otkako je smrt Mahse Amini prošle sedmice izazvala proteste, u početku u pretežno kurdskim regijama zemlje.

SAD osuđuju brutalnost iranske vlasti

SAD osuđuju brutalnost iranske vlasti
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:24 0:00

U Iranu se pojačavaju sukobi između snaga sigurnosti i prosvjednika zbog smrti 22-godišnje djevojke dok je bila u policijskom pritvoru. Nekoliko američkih senatora kažu Glasu Amerike da se dive iranskim prosvjednicima koji hrabro i odlučno stoje za prava žena, suočeni sa brutalnošću.

Glasanje orkestrirano iz Rusije počinje na okupiranim teritorijama u Ukrajini

Rusko vojno vozilo prolazi ulicom pored bilborda na kom piše "Sa Rusijom zauvijek, 27. septembar", pred referendum u Lugansku, teritoriji pod kontrolom proruskih separatista, u ističnoj Ukrajini, 22. septembra 2022.

U okupiranim regionima Ukrajine počelo je glasanje pod ruskim diktatom na referendumima na kojima se glasači pitaju da li žele da njihovi regioni postanu dio Rusije.

Glasanje je počelo u petak u Lugansku, Hersonu i regionima Zaporožja i Donjecka koji su djelimično pod kontrolom Rusije.

Glasanje, koje mnogi vide kao način da Rusija opravda aneksiju tih oblasti, naišlo je na široku osudu Zapada.

Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju saopštila je da su referendumi nezakoniti.

"Bilo koje izbore ili referendume na teritoriji Ukrajine mogu da raspišu i sprovedu samo legitimni organi vlasti u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim standardima", navodi se u saopštenju Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE). "Zbog toga će planirani referendumi biti nezakoniti."

Glasanje u petak uslijedilo je nakon najave ruskog predsjednika Vladimira Putina da namjerava da pozove još 300.000 vojnika za svoju "specijalnu vojnu operaciju" u Ukrajini.

Putin je u televizijskom obraćanju ove nedjelje rekao da je mobilizacija rezervista, koja je uslijedila nakon ukrajinskih dobitaka u kontraofanzivi na sjeveroistoku Ukrajine, neophodna za zaštitu otadžbine i suvereniteta Rusije.

Putin je rekao da Zapad pokušava da oslabi i uništi Rusiju i da će njegova zemlja "koristiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju da zaštiti Rusiju i naš narod".

U Moskvi i drugim ruskim gradovima izbili su ulični protesti protiv mobilizacije, a policija je uhapsila 1.300 demonstranata.

Britansko ministarstvo odbrane navelo je u petak u svom obavještajnom izveštaju: "U posljednja tri dana ukrajinske snage su obezbjedile mostobrane na istočnoj obali reke Oskil u oblasti Harkov."

"Na jugu, u Donjeckoj oblasti, borbe su u toku dok ukrajinske snage napadaju grad Liman, istočno od reke Siverski Donjec, koji je Rusija zauzela u maju. Situacija na bojnom polju ostaje složena, ali Ukrajina sada vrši pritisak na teritoriju koju Rusija smatra suštinskom za svoje ratne ciljeve."

Putinova objava o mobilizaciji poništila obećanje narodu da će biti pošteđeni učešća u ratu

Putinova objava o mobilizaciji poništila obećanje narodu da će biti pošteđeni učešća u ratu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:25 0:00

Visoki američki zvaničnici nazivaju Putinovu mobilizaciju znakom slabosti, dodajući kako je očigledno da Rusija ima velikih teškoća što se tiče rata u Ukrajini. Analitičari i stručnjaci govore da će proglas o mobilizaciji povećati opoziciju rat unutar Rusije.

Rusija brani rat u Ukrajini, SAD i druge zemlje pozivaju na odgovornost zbog zločina

Sjednica Generalne skupštine UN-a, 22. septembar

Svjetski lideri u Ujedinjenim nacijama zatražili su da se Moskva pozove na odgovornost zbog kršenja ljudskih prava, dok je ruski šef diplomatije Sergej Lavrov branio rat koji vodi Moskva i optužio susjednu Ukrajinu da čini zločine.

Na sjednici Savjeta bezbjednosti UN čija su tema bili zločini počinjeni u Ukrajini od početka ruske invazije 24. februara, Lavrov je optužio Ukrajinu da je stvorila prijetnje ruskoj bezbjednosti i "drsko gazila" prava Rusa i onih koji govore ruski jezik u Ukrajini.

"Uvjeravam vas da nikada to nećemo prihvatiti", rekao je Lavrov koji je došao u salu Savjeta bezbjednost da bi govorio, i zatim izašao sa sjednice. "Sve što sam danas rekao jednostavno potvrđuje da je odluka i sprovođenju specijalne vojne operacije bila neizbježna."

Lavrov je također izjavio da zemlje koje snabdijevaju Ukrajinu oružjem i obučavaju njene vojnike - učestvuju u konfliktu, i dodao da "međunarodno raspirivanje ovog konflikta od strane Zapada kolektivno - ostaje nekažnjeno".

Hiljade ljudi su ubijene u Ukrajini, a neki njeni gradovi su sravnjeni sa zemljom od kada su ruske snage izvršile invaziju na Ukrajinu, u najvećem napadu na jednu evropsku državu od Drugog svjetskog rata.

Tužilac Međunarodnog krivičnog suda (ICC) Karim Khan rekao je Savjetu da postoje "razumne osnove" za uvjerenje da su zločini u nadležnosti tog suda počinjeni u Ukrajini. Sud sa sjedištem u Hagu bavi se ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti i genocidom. Khan kaže da su prioriteti u istrazi ICC-a namjerno gađanje civilnih objekata i premještanje stanovnika iz Ukrajine, uključujući djecu.

SAD procjenjuju na osnovu različitih izvora, od kojih su neki i podaci Moskve, da su pro-ruske vlasti "ispitivale, privele i nasilno deportovale" do 1,6 miliona Ukrajinaca u Rusiju od početka invazije.

Američki državni sekretar Antony Blinken govori u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, 22. septembra 2022.
Američki državni sekretar Antony Blinken govori u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, 22. septembra 2022.

Američki državni sekretar Antony Blinken pozvao je sve članice Savjeta bezbjednosti UN da "pošalju jasnu poruku" Rusiji da mora da prestane da prijeti upotrebom nuklearnog oružja u ratu u Ukrajini.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je ranije ove nedjelje rekao da će njegova - nuklearno naoružana zemlja - "svakako iskoristiti sva raspoloživa sredstva" da odbrani svoju zemlju i narod ako njena teritorija bude ugrožena.

Blinken je, na sjednici Savjeta bezbjednosti, iskoristio priliku da kritikuje rusku invaziju i pozove druge zemlje da se pridruže u snažnoj osudi sukoba.

"Svaka članica Savjeta treba da pošalje jasnu poruku da se odmah mora prekinuti sa ovim nesmotrenim nuklearnim prijetnjama", rekao je.

Dan pošto je predsjednik Joe Biden napao ruskog lidera Vladimira Putina zbog, kako je rekao, grubog kršenja Povelje UN i međunarodnog prava, SAD su u Savjetu bezbjednosti poručile da Rusija treba da se suoči sa novim osudama i izolacijom zbog invazije.

Blinken je naveo nekoliko primera navodnih ratnih zločina i drugih zvjerstava koje su počinili ruski vojnici i pozvao zemlje koje tek treba da govore da se snažno oglase protiv tih događaja, koji narušavaju međunarodni poredak.

Britanija i neke druge članice su takođe pozvale svoje kolege da pozovu Rusiju na odgovornost za zločine.

"Moramo da jasno stavimo na znanje predsjedniku Putinu da njegova napad na građane Ukrajine mora da prestane, i da neće biti nekažnjivosti za one koji čine zločine", rekao je britanski šef diplomatije James Cleverly, dodajući da svijet treba da odbaci "katalog laži" Moskve.

Na početku sastanka, već se videlo da će atmosfera biti napeta za slavnim stolom u obliku potkovice.

Ukrajinski šef diplomatije Dmitro Kuleba rekao je novinarima pred sastanak da planira da drži "bezbjedno socijalno rastojanje" od svog ruskog kolege Sergeja Lavrova.

Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov na konferenciji za novinare u Moskvi, 26. aprila 2022.
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov na konferenciji za novinare u Moskvi, 26. aprila 2022.

Dok su se pripadnici osoblja spremali da pločicu koja označava mjesto Ukrajine stave pored mjesta Rusije, Kuleba je navodno iznio primjedbu i pločica je pomjerena na drugo mjesto. Lavrov u tom trenutku nije bio u sali.

Uprkos Blinkenovim snažnim riječima, međutim, jedan američki zvaničnik izjavio je za AP da državni sekretar nema iluzije da će Savjet bezbjednosti preduzeti korake protiv Rusije, imajući u vidu njeno pravo veta kao stalne članice.

Guterres upozorio Rusiju zbog najavljenih refereneduma

Generalni sekretar UN Antonio Guterres poručio je na sjednici Savjeta bezbjednosti da priče o nuklearnom konfliktu potpuno neprihvatljive i u suštini upozorio da bi takozvani referendumi u oblastima pod ruskom kontrolom zapravo predstavljali aneksiju.

Referendumi o pridruživanju Rusiji treba da se održe od petka do utorka u četiri regiona u istočnoj i južnoj Ukrajini koje pretežno drže Rusi, a koji čine oko 15 procenata teritorije Ukrajine.

Guterres je na sastanku ministara izrazio zabrinutost zbog tih planova. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov takođe treba da se obrati Savjetu bezbjednosti, ali nije bio u sali tokom govora generalnog sekretara.

"Svaka aneksija teritorije jedne države od strane druge države koja je rezultat primene sile je kršenje Povelje UN i međunarodnog prava", izjavio je Guterres.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG