Linkovi

Mjanmar u vanrednom stanju. Vojska preuzela vlast i uhapsila lidere zemlje


Myanmar's military checkpoint is seen on the way to the congress compound in Naypyitaw, Myanmar, February 1, 2021. REUTERS/Stringer
Myanmar's military checkpoint is seen on the way to the congress compound in Naypyitaw, Myanmar, February 1, 2021. REUTERS/Stringer

Mjanmarska vojska preuzela je kontrolu nad zemljom u ponedjeljak i uvela vanredno stanje koje bi trebalo da traje godinu dana. Vojska je kao razlog navela nedostatak akcije u vezi sa svojim tvrdnjama o prevarama na izborima u novembru.

Na vojnom TV kanalu Miavadi saopšteno je da će izbori uslijediti na po isteku jedne godine i da će vojska će predati vlast pobjedniku.

Potezi su uslijedili nekoliko sati nakon hapšenja faktičke liderke Mjamara Aung San Su Ći i drugih zvaničnika iz vladajuće stranke Nacionalna liga za demokratiju.

Portparol NLD-a Mjo Njunt rekao je da je predsednik Vin Mint zajedno sa ostalima odveden rano u ponedjeljak.

"Koliko znamo, burmanska vojska je uhapsila sve važne ljude", rekao je. "Dakle, sada možemo reći da je to državni udar."

Na verifikovanoj Facebook stranici stranke NLD kasnije je objavljena izjava u kojoj se ljudi pozivaju da ne prihvate "puč" ili bilo kakav povratak "vojnoj diktaturi".

Soldiers stand guard at a Myanmar's military checkpoint on the way to the congress compound in Naypyitaw, Myanmar, February 1, 2021.
Soldiers stand guard at a Myanmar's military checkpoint on the way to the congress compound in Naypyitaw, Myanmar, February 1, 2021.

Danas je trebalo da bude održan prvi sastanak parlamenta nakon ubjedljive pobjede NLD-a na novembarskim izborima.

Američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio je da su Sjedinjene Države "zajedno sa narodom Burme u njihovim težnjama za demokratijom, slobodom, mirom i razvojem" i pozvao vojsku da odmah preokrene svoje postupke.

Bijela kuća je u saopštenju dodala: "Sjedinjene Države se protive svakom pokušaju da se promijeni ishod nedavnih izbora ili da se ometaju demokratska tranziciju Mjanmara i preduzeće mjere protiv odgovornih ako se ti koraci ne ponište".

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš surgisao je vojnom rukovodstvu Mjanmara da sve razlike riješi mirnim dijalogom.

"Generalni sekretar najoštrije osuđuje pritvor Aung San Su Ći, predsjednika U Vin Minta i drugih političkih lidera uoči uvodne sjednice novog parlamenta Mjanmara. Izražava veliku zabrinutost zbog izjave o prenosu svih zakonodavnih, izvršnih i sudskih ovlašctenja na vojsku", rekao je u saopštenju Guterešov portparol Stefan Dužarik. "Ovi događaji predstavljaju ozbiljan udarac demokratskim reformama u Mjanmaru".

A vehicle with Myanmar and military flags and supporters of the Myanmar military and the military-backed Union Solidarity and Development Party passes by a row of police trucks with police security onboard parked near the Kyauktada police station in…
A vehicle with Myanmar and military flags and supporters of the Myanmar military and the military-backed Union Solidarity and Development Party passes by a row of police trucks with police security onboard parked near the Kyauktada police station in…

Evropska unija, Velika Britanija, Australija, Indija i Singapur takođe su izrazili zabrinutost zbog situacije u Mjanmaru.

"Sa dubokom zabrinutošću smo primijetili razvoj događaja u Mjanmaru. Indija je uvek bila nepokolebljiva u podršci procesu demokratske tranzicije u Mjanmaru. Vjerujemo da vladavina zakona i demokratski proces moraju biti podržani", navodi se u saopštenju indijskog ministarstva spoljnih poslova.

Grupe za zaštitu ljudskih prava takođe su se usprotivile događajima.

Ming Ju Hah, zamjenik regionalnog direktora Amnesty Internationala za kampanje, rekao je: "Istovremeno hapšenje istaknutih političkih aktivista i branitelja ljudskih prava šalje zastrašujuću poruku da vojne vlasti neće tolerisati nikakvo neslaganje usred današnjih događaja koji se odvijaju".

Zamjenik direktora Human Rights Watcha za Aziju Fil Robertson rekao je da vojne akcije "pokazuju krajnji prezir prema demokratskim izborima održanim u novembru i pravu naroda Mjanmara da bira svoju vladu".

U više medijskih izveštaja tvrdi se da su telefonska i internet usluga u većim gradovima u zemlji bili poremećeni. MRTV, državna televizija, nije emitovala program, a preko Facebooka je objavila da ima tehničkih problema.

Više izvještaja govori da su vojnici na ulicama glavnog grada Nejpjida i najvećeg grada Jangona.

Dešavanja u ponedjeljak uslijedila su nakon više mjeseci tenzija u vezi sa novembarskim izborima. Vojska Mjanmara tvrdila je da je bilo izbornih prevara, što su navodi koje je izborna komisija u zemlji odbacila.

U subotu je Tatmadav, zvanično u ime vojske Mjanmara, objavio izjavu u kojoj se tvrdi da se dogodila prevara na izborima i da međunarodna zajednica "ne bi trebalo da podržava sljedeće korake političkog procesa po principu 'stanje redovno'".

"Tatmadav je taj koji vrši pritisak za poštovanje demokratskih normi", navodi se u saopštenju. "Tatmadav se ne protivi samom ishodu izbora... Umjesto toga, Tatmadav smatra da je proces izbora 2020. neprihvatljiv, sa preko 10,5 miliona slučajeva potencijalnih prevara, poput nepostojećih glasova".

U proteklih nedjelju dana, vojska Mjanmara odbacila je glasine da će izvesti puč nakon što je vrhovni komandant vojske, viši general Min Aung Hlaing, rekao višim oficirima da bi ustav, koji zabranjuje puč, mogao biti ukinut ako zakoni ne budu budu pravilno sprovedeni.

Vojska je rasporedila neobično velik broj tenkova oko glavnog grada, podižući uzbunu među civilima i vladinim zvaničnicima.

Hapšenje lidera u Mjanmaru, poznatom i pod nazivom Burma, samo je posljednji događaj u zemlji koja se bori između civilne i vojne vladavine i izaziva zabrinutost zbog prekida nacije u demokratiju.

Britanska kolonija do 1948. godine, Mijanmarom su vladali diktatori uz podršku vojske od 1962. do 2010. godine.

Pobuna 1988. dovela je do izbora 1990. godine, na kojima je stranka NLD ubedljivo pobijedila, ali izabrani članovi parlamenta su zatvoreni, a diktatura se nastavlja.

Aung San Su Ći, kćerka heroja u borbi za nezavisnosti Mjanmara, generala Aung Sana, koji je ubijen 1947, pojavila se kao lider na prodemokratskim skupovima i u NLD-u.

Dobila je Nobelovu nagradu za mir 1991. godine, dok je bila u kućnom pritvoru.

2010. godine, visoki general Tan Švin najavio je da će zemlja biti predata civilnim liderima, među kojima su bili i penzionisani generali.

Oslobodili su političke zatvorenike, uključujući zakonodavce iz Nacionalne lige za demokratiju, i Aung San Su Ći, koja je izabrana tokom 2012. godine, da bi kasnije postala liderka Mjanmara.

Aung San Su Ći (75), iako popularna među budističkom većinom u Mjanmaru, doživjela je pad međunarodne reputacije zbog tretmana njene vlade prema muslimanskoj manjini Rohinja u zemlji. 2017. godine.

Vojna akcija protiv Rohinja, izazvana smrtonosnim napadima na policijske stanice u državi Rakhine, dovela je do toga da stotine hiljada Rohinja pobjegnu u susjedni Bangladeš.

Međunarodni krivični sud istražuje zemlju zbog zločina protiv čovječnosti.

XS
SM
MD
LG