Linkovi

Vlasti Brazila nakon napada na najviše institucije: Zaštitit ćemo demokratiju


Pristalice Bolsonara napadaju zgradu brazilskog Kongresa, Brazilija, 8.januar, 2023. (Foto: AP/Eraldo Peres)
Pristalice Bolsonara napadaju zgradu brazilskog Kongresa, Brazilija, 8.januar, 2023. (Foto: AP/Eraldo Peres)

Vlasti Brazila obećale su da će štititi demokratiju i kazniti hiljade pristalica bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara koje su upale u Kongres, Vrhovni sud i predsjedničku palatu - i demolirali najviše institucije vlasti u haotičnom napadu koji ima nevjerovatne sličnosti da upadom u američki Capitol, 6. januara 2021.

Demonstranti su tražili vojnu intervenciju kako bi ili vratili krajnje desničarskog Bolsonara na vlast ili svrgli novoizabranog ljevičara Luiza Lulu da Silvu.

Policija je privela oko 1.200 ljudi okupljenih ispred jedne vojne zgrade u ponedjeljak, saopštilo je Ministarstvo pravosuđa.

Predsjednik Lula i predsjedavajući Vrhovnog suda i oba doma parlamenta također su potpisali pismo u kome su osudili činove terorizma i vandalizma i naveli da preduzimaju pravne korake.

Pristalice bivšeg predsjednika Bolsonara upale su u palatu Planalto - zvaničnu rezidenciju predsjednika u Braziliji, 8. januara 2023.
Pristalice bivšeg predsjednika Bolsonara upale su u palatu Planalto - zvaničnu rezidenciju predsjednika u Braziliji, 8. januara 2023.

Američki predsjednik Joe Biden, meksički predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador i kanadski premijer Justin Trudeau zajednički su saopštili da "Kanada, Meksiko i SAD osuđuju napade 8. januara na brazilsku demokratiju i mirni prenos vlasti. Stojimo uz Brazil dok štiti svoje demokratske institucije".

Pobunjenici koji su u nedjelju nosili zelenu i žutu boju nacionalne zastave razbijali su prozore, uništavali namještaj, bacali kompjutere i štampače na zemlju. Prevrnuli su veliki ovalni sto za kojim se okupljaju sudije Vrhovnog suda, strgli vrata sa kancelarije jednog sudije Ustavnog suda i uništili istorijsku statuu ispred zgrade suda.

Na konferenciji za novinare u nedjelju uveče, brazilski ministar institucionalnih odnosa rekao je da će zgrade biti pregledane radi dokaza, uključujući otiske prstiju i slike, kako bi bila ustanovljena odgovornost pojedinaca, i da su pobunjenici očigledno namjeravali da izazovu slične incidente širom zemlje.

Ministar pravosuđa Flavio Dino rekao je da su ti postupci bili terorizam i pobuna i da je policija počela da prati one koji su platili autobuse koji su vozili demonstrante u prijestolnicu.

"Oni neće uspjeti da unište brazilsku demokratiju. Moramo to da kažemo u potpunosti, uz svu čvrstinu i uvjerenje", rekao je Dino. "Nećemo prihvatiti put kriminala da vodi političke borbe u Brazilu. Kriminalac se tretira kao kriminalac."

Iako je do sada uhapšeno više od hiljadu osoba, policija je u početaku bila prilično spora u reakciji - čak i poslije dolaska više od 100 autobusa, što je mnoge navelo da se zapitaju da li su vlasti jednostavno ignorisale brojna upozorenja, potcjenjivale snagu demonstranata ili su nekako bile saučesnici.

Javni tužioci u glavnom gradu rekli su da su lokalne bezbjednosne snage najmanje bile nemarne, dok je sudija Vrhovnog suda privremeno suspendovao regionalnog guvernera. Još jedan sudija okrivio je vlasti za sporu borbu protiv rastućeg neofašizma u Brazilu, dodajući da će biti krivično odgovorne.

U mjesecima koji su uslijedili nakon što je izgubio izbore 30. oktobra, Brazil je bio na ivici, a Bolsonaro tražio bilo koju mogućnost da se održi na vlasti.

Ubjeđivao je svoje tvrdokorne pristalice da je elektronski sistem glasanja sklon manipulacijama, iako nikada nije predstavio dokaze. Njegov sin Eduardo Bolsonaro, inače poslanik u parlementu Brazila, održao je nekoliko sastanaka sa bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i dugogodišnjim savjetnicima Trumpa, Steveom Bannonom i Jasonom Millerom.

Rezultate brazilskih izbora – najtešnjih u posljednjih tri decenije – brzo su priznali političari širom spektra, uključujući neke Bolsonarove saveznike, kao i desetine lokalnih vlada. I Bolsonaro je iznenadio skoro sve tako što je brzo nestao iz javnosti. Nije priznao poraz niti je govorio o prevari, iako su on i njegova stranka podnijeli zahtjev da se ponište milioni glasova, što je brzo odbačeno.

Brazilci koriste elektronsko glasanje od 1996. godine, koje eksperti za bezbjednost smatraju manje sigurnim od ručno obilježenog papirnog glasačkog listića, jer ne ostavlja nikakav provjerljiv papirni trag. Međutim, brazilski sistem je pažljivo ispitan i domaće vlasti i međunarodni posmatrači nikada nisu pronašli dokaze da je iskorišćen za prevaru.

Ipak, Bolsonarove pristalice su odbile da prihvate rezultate. Oni su blokirali puteve i ostali u vojnim zgradama, pozivajući oružane snage da intervenišu. Dino, ministar pravosuđa, nazvao je te kampove - inkubatorima terorizma. Protesti su bili u velikoj mjeri mirni, ali izolovane prijetnje, uključujući bombu nađenu u kamionu za gorivo koji se uputio na aerodrom Brazilija, izazvale su zabrinutost u pogledu bezbjednosti.

Dva dana prije Luline inauguracije 1. januara, Bolsonaro je odletio u SAD i privremeno se preselio u Orlando. Mnogi Brazilci su izrazili olakšanje što je, iako je odbio da učestvuje u prenosu vlasti, njegovo odsustvo omogućilo da se to dogodi bez incidenta.

Ili je tako bilo, do napada u nedelju.

"Bolsonarizam imitira istu strategiju kao Trumpizam. Naš 8. januar – događaj bez presedana u brazilskoj politici – jasna je kopija napada 6. januara na američki Kapitol", rekao je Paulo Calmon, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Braziliji. "Današnji tužni događaji predstavljaju još jedan pokušaj destabilizacije demokratije i pokazuju da autoritarni, populistički radikalizam krajnje desnice Brazila ostaje aktivan pod komandom bivšeg predsjednika Bolsonara, 'Trumpa Latinske Amerike'".

Predsjednik Joe Biden je naveo na Twitteru da su neredi "napad na demokratiju i miroljubiv prenos vlasti u Brazilu" i da se raduje nastavku saradnje sa Lulom.

Na konferenciji za novinare iz države Sao Paulo, Lula je pročitao nedavno potpisani dekret za federalnu vladu da preuzme kontrolu nad bezbjednošću u federalnom okrugu. On je rekao da takozvani "fašistički fanatici", kao i oni koji su finansirali njihove aktivnosti, moraju biti kažnjeni, a također je optužio Bolsonara da je podsticao njihovu pobunu.

Demonstranti, pristalice bivšeg brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara, sukobljavaju se s policijom dok upadaju u palatu Planalto u Braziliji, Brazil, u nedjelju, 8. januara 2023.
Demonstranti, pristalice bivšeg brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara, sukobljavaju se s policijom dok upadaju u palatu Planalto u Braziliji, Brazil, u nedjelju, 8. januara 2023.

Bolsonaro je odbacio Luline optužbe u nedjelju. On je na Twitteru rekao da je miroljubiv protest dio demokratije, ali da su vandalizam i invazija na javne zgrade "izuzetak od pravila". Nije posebno pomenuo ponašanje demonstranata u Braziliji.

"On je očigledno intelektualni mentor onoga što se dešava, tako da ne može da se distancira od toga", rekao je Mario Sergio Lima, politički analitičar. "Te grupe je stvorio on, radikalizam koji je nametnuo politici. Ne postoji način da se to poništi. Izgleda da je njegova grupa već prešla Rubikon."

Za razliku od napada 2021. u SAD, malo zvaničnika je radilo u vladinim zgradama u nedjelju. A video snimci pokazuju ograničeno prisustvo vojne policije prestonice.

Jedan video pokazuje grupu demonstranata koji lako probijaju policijsku barikadu sa samo nekoliko policajaca koji koriste biber sprej. Drugi je pokazao policajce koji su stajali dok su demonstranti napadali Kongres, uključujući jednog koji je koristio svoj telefon da snima šta se dešava.

"To je bila velika greška vlade federalnog okruga. To je bila tragedija koja se mogla predvidjeti, rekao je Tiago de Aragao, direktor političke strategije u brazilskoj političkoj savjetničkoj firmi Arko Savjet. "Svi su znali da dolaze u Braziliju. Očekivalo se da će vlada federalnog okruga reagovati da zaštiti prijestolnicu. Nisu uradili ništa od toga."

Predsjednik Brazila Lula je na svojoj konferenciji za novinare rekao da postojala "nesposobnost ili loša volja" policije i obećao je da će neki biti kažnjeni.

Guverner federalnog distrikta Ibaneis Rocha je potvrdio na Twitteru da je otpustio šefa glavnog grada za javnu bezbjednost Andersona Toresa. Lokalni mediji su javili da je Tores u Orlandu na odmoru, i da je porekao da se tamo sastao sa Bolsonarom.

Ubrzo nakon toga, sudija Vrhovnog suda Brazila Aleksandar de Moras naredio je da Rocha bude uklonjen sa svog mjesta guvernera na 90 dana. On je u svojoj odluci napisao da su današnji događaji mogli da se dogode samo "uz saglasnost, pa čak i efikasno učešće, kompetentnih vlasti javne bezbjednosti i obaveštajne službe" i nazvao Rochine postupke "namjernim zanemarivanjem".

"Dvije godine od 6. januara, Trumpovo naslijeđe i dalje truje našu hemisferu", naveo je na Twitteru američki senator Bob Menendez, koji predsjedava komitetom Senata za spoljne odnose, dodajući da krivi Bolsonara za podsticanje tih djela. "Zaštita demokratije i pozivanje aktera na odgovornost je od suštinskog značaja."

  • 16x9 Image

    ASSOCIATED PRESS (AP)

    Associated Press (AP) je neprofitna nezavisna globalna novinska organizacija sa uredima u preko 100 zemalja. Osnovana 1846. godine,  licencira svoje činjenično izvještavanje medijima širom svijeta.

XS
SM
MD
LG