Vladine mjere gospodarskog oporavka predstavljene početkom ovog tjedna preopćenite su, nerazrađene, bez jasno definiranih rokova i nositelja.
To je sukus reakcija na mjere gospodarskog oporavka koje je u ponedjeljak javnosti predstavila premijerka Jadranka Kosor. Podsjetimo, među mjerama su i ukidanje posebnog četiri-postotnog poreza, popularno nazvanog harač na plaće veće od 6000 kuna i to od 1. studenog ove godine.
Iako će im koncem godine biti ukinut harač, građani i tvrtke će temeljem vladinih najava ostati bez niza poreznih olakšica, osim onih vezanih uz razvoj i znanstveno istraživanje. Mjere sadrže i smanjenje broja i visina stopa poreza na dohodak na 12, 24 i 40 posto.
Vlada u svojim mjerama gospodarskog oporavka najavljuje i smanjenje povlaštenih mirovina, ukidanje ovogodišnjih božićnica i regresa za zaposlene u javnom sektoru te preusmjeravanje tako ušteđenih 600 milijuna kuna na pomoć najsiromašnijima i poticanje zapošljavanja. Mjerama se predviđa i smanjenje broja zaposlenih u javnoj upravi i javnim poduzećima do pet posto.
Vlada će jednom mjesečno analizirati učinke svih mjera. Premijerka Kosor najavila je da će svaki ministar biti odgovoran za provedbu mjera iz svog resora te upozorila:
„Tko može ostat će tko ne može, ne želi, ili ne zna, morat će otići.“
Premijerka je najavila i rebalans ovogodišnjeg proračuna, ne preciziravši kad bi do njega moglo doći.
Predsjednik SDP-a Zoran Milanović za vladin program gospodarskog oporavka kaže:
„Lista lijepih želja koja sadrži niz prijedloga, skoro sve prijedloge koje je SDP u proteklih godinu dana predlagao Saboru i koji su svi od reda odbijeni.“
Milanović zamjera i što je Vladin program izlaska iz krize nerazrađen:
„Budimo realni, to je nerealno. Unutra ne piše ni kako bi se to ostvarilo nego se kaže - angažiranjem svih resursa.“
U predloženom programu nema ni jedene loše mjere ni strategije, no ova vlada ga, uvjeren je HNS-ovac Radimir Čačić, nije kadra provesti. Program je preširoko postavljen, tvrdi on:
„Ako želiš biti sasvim siguran da ne želiš napraviti ništa, kao zadatak si zadaj sve.“
Čačić smatra da nije dobro svu krivicu za gospodarsko stanje u Hrvatskoj svaljivati na globalnu recesiju. Predsjednik HNS-a ne slaže se niti s konstatacijom iz Vladinog programa da su za izlazak iz recesije odgovorni svi. Odgovorna je, tvrdi on, Vlada:
„Svi su odgovorni, a onih 15 ljudi u ovoj zemlji, to je hrvatska vlada koji raspolažu s preko 50 posto svega što 4,5 milijuna građana stvori, dakle 15 judi koji pametno ili glupo - a očito glupo - troši naš novac, nekontrolirano i nekompetentno.“
Ipak, Čačić smatra napretkom što je Kosor izrekla niz neugodnih istina s kojim se Hrvatska mora suočiti. Iako ih neće biti u stanju riješiti, to je priznanje pozitivan pomak u odnosu na bivšeg premijera Sanadera koji je negirao da ekonomski problemi uopće postoje.
Za porezne savjetnike predložene vladine mjere su zbunjujuće. Pitaju se kako će vlada realizirati namjeru da nove porezne mjere primjeni od početka ove godine, s obzirom da retroaktivna primjena propisa nije uobičajena u demokratskom svijetu.
Borisu Pleši, predsjedniku Sindikata javnih i državnih službi, nejasno je po kojim će kriterijima vlada smanjiti broj zaposlenih u državnim službama za pet posto:
„Ocjena o eventualnim viškovima u sustavu državne uprave, bez analize radnih mjesta, zapravo je jedna paušalna ocjena koja bez stvarnih kriterija govori o eventualnim viškovima.“
I predsjednik Hrvatske udruge sindikata, Zdenko Mučnjak, smatra nezbiljnom najavu o smanjenju pet posto zaposlenih u državnoj upravi, bez prethodne sistematizacije radnih mjesta u njoj i reorganizacije državne administracije.
Ekonomist Dami Novotny tvrdi da je u Vladin program gospodarskog oporavka ubačeno svega i svačega što nema veze s izlaskom iz krize, te kaže da je vlada već do sad - pod izlikom anti-recesijskih mjera - donijela niz pogrešnih odluka, poput povećanja stope PDV-a, koje su građane ponovo natjerali da idu kupovati izvan granica Hrvatske.