Među brojnim spektakularno organizovanim događajima najviše pažnje krajem avgusta izazvao je veliki skup članova SNSD-a na Kozari, koji je obilježen pod sloganom „Živjeće Srpska“, a koji je, prema riječima prvog čovjeka ove stranke i člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika, okupio oko 15.000 ljudi.
Ovom skupu prisustvovali su i članovi Republičkog kriznog štaba, uključujući ministara zdravlja Alena Šeranića, ali i prvi čovjek Univerzitetsko Kliničkog centra RS, Vlado Đajić.
„Prije tri dana ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske nam je saopštio da će rasti broj zaraženih koronavirusom, da bi danas čitava bulumenta njegovog SNSD-a, samo u cilju tobožnje demonstracije moći, autobusima dovezla hiljade ljudi na Kozaru i organizovala žurku. Šta ministar kaže na to, je li neodgovoran postupak ili je njegova stranka amnestirana, za razliku od ostatka naroda?", rekao je Slaviša Marković, potpredsjednik PDP-a.
Nedugo nakon moralnih pridika upućenih političkim rivalima, članovi PDP-a pokazali su da ni oni nisu imuni na nepoštovanje epidemioloških mjera.
Početak nove školske godine, Grad Banja Luka na čelu sa PDP-ovim Draškom Stanivukovićem, obilježio je koncertom Jelene Tomašević na Trgu Krajine, koji je pod sloganom „Veliki početak“ okupio ogroman broj građana.
Iz organizacije „Oštra Nula“ poručili su da je koncert na Trgu krajine „poslužio kao odličan poligon za dobijanje političkih poena gradonačelniku Banjaluke koji je dijelio besplatne udžbenike“.
Iako su pohvalili gradonačelnikovu inicijativu za besplatne udžbenike, podsjetili su na brojne neriješene probleme u obrazovnom sistemu, između ostalog, sramno niska ulaganja u prosvjetu, visoku centralizovanost školskog sistema, nedovoljnu borbu protiv funkcionalne nespismenosti, te lošu infrastrukturu. U tim uslovima smatraju da je plaćanje koncerta Jelene Tomašević neprimjereno.
„Smatramo to neodgovornim postupkom i ponašanjem od strane Grada Banjaluka, zbog pogoršanja epidemiološke situacije u državi i sve bržeg širenja delta soja i rasipanja novca građana/ki. Nadamo se da niko od građana i građanki kao i školaraca/ki, nije zarazio zbog nepromišljenih odluka prvih ljudi Banjaluke. Postavljamo pitanje da li je zdravlje građana i građanki grada Banjaluke ispod populizma, samopromocije i kratke zabave koja bi nas mogla koštati ne samo novca, već i zdravlja?“, poručili su iz „Oštre nule“.
Dejan Lučka, pravnik i direktor Banjalučkog centra za ljudska prava na svom Facebook profilu napisao je da nema razlike, u smislu epidemioloških mjera, između dva pomenuta skupa.
„Mnogo ljudi, bez maske, bez distance, bez poštovanja epidemioloških mjera. I sad i jedni i drugi sutra treba da donose nove mjere i da govore narodu da se ne smije okupljati u grupama većim od pet, da treba da se nose maske i da treba da se pojedinac drži na distanci od drugih. Narod opet da ne pravi vjenčanja, da ne slavi slave i da se ne druži, a političari da derneče koliko hoće. Vidjećemo samo kako će ova veselja da doprinesu širenju virusa i punjenju bolnica. A o licemjerju. Pa o tome više nema šta da se kaže“, napisao je Lučka.
Institut za javno zdravstvo RS već u četvrtak, 2. septembra na konferenciji za novinare saopštio je da su registrovani prvi slučajevi delta soja korona virusa u ovom entitetu i potvrdio da je to razlog povećanog broja novozaraženih posljednjih dana.
"Od 25 testiranih uzoraka na delta soj, krajem augusta, 24 uzorka su pozitivna", saopšteno je na konferenciji za novinare.
Svi potvrđeni slučajevi su iz banjalučke regije.
Nina Rodić Vukmir, epidemiolog Instituta rekla je da su vakcinisane osobe zaštićene u velikom broju od svih sojeva.
„Pozivamo građane da se vakcinišu, jer 98 posto hospitalizovanih su nevakcinisani“, rekla je ova epidemiologinja.
Prema zvaničnim podacima zavoda za javno zdravstvo u Republici Srpskoj i Federaciji BiH do sada je sa obe doze protiv COVID-19 vakcinisano tek oko 11 posto stanovnika Bosne i Hercegovine.
Jedan od razloga niskog procenta imunizacije stanovništva leži i u činjenici da su vladajuće strukture u oba entiteta BiH kasnile s nabavkom vakcina, masovnom imunizacijom, ali i kampanjama za vakcinaciju.
Kampanja s političkim predznakom, ličnih promocija i raznih zabava, međutim, nije nedostajalo.
Iz Instituta za javno zdravstvo RS ranije su se ogradili od svih oblika nepoštovanja mjera, naglašavajući da oni preporučuju mjere, ali da ne vrše kontrolu niti nadzor nad pridržavanjem mjera.
Ostaje pitanje kako će oni koji su bili zaduženi za kontrolu i nadzor preporučenih mjera u narednom periodu objasniti građanima na koji način će „Srpska živjeti“ u pogoršanim epidemiološkim uslovima i kako ćemo se izboriti sa „Velikim početkom“ novog talasa pandemije.
