"Svanuće Velike Britanije" – optimistični novinski naslov – nasuprot "Malo ostrvo" koji aludira na zabrinutost zbog napuštanja Unije - oslikavaju stavove građana podijeljene britanske javnosti.
Slavlje pristalica Bregzita upriličeno je pred zgradom britanskog Parlamenta u Londonu. Među njima je bilo i onih koji su palili zastavu Evropske unije.
U centar Londona sjatili su se građani iz više gradova Engleske - koji su 2016. godine, na referendumu, podržali rastanak.
"Veliko je olakšanje što konačno napuštamo Evropsku uniju", ukazuje Vejn Grin, stanovnik jugoistočnog Londona.
"Poštujem države članice EU. Ali ta zajednica je prevara – bila je prevara od kada je nastala i drago mi je što je napuštam", kaže Grin.
"Nadam se da će novac koji je trošen sada biti prebačen na domaće zdravstvo", kaže Dagi Loveridž, koji je u prijestolnicu Ujedinjenog Kraljevstva stigao iz Vorčester okruga.
"Imamo previše veterana beskućnika koji zaslužuju da im se pomogne. Sav novac koji ćemo uštedjeti sada možemo trošiti na Britance", kaže Loveridž.
Protivnici i građani koje je čitav proces zatekao, jer se kao neopredijeljeni nisu izjašnjavali na referendumu, čekaju da se stvar okonča.
"Katastrofa. U trenutku u kom djeluje da svijet klizi ka ludilu treba da budemo bliže", ocjenjuje Danijel Prajs, prodavac iz Brajtona. "Zaštita koju pruža Evropska unija u trgovini i nauci – sva partnerstva koja imamo – sve ćemo odbaciti. To je katastrofa", podvlači Prajs.
Hana Ivis, istraživačica iz Sjeverne Irske, konstatuje da je došlo vrijeme za poštovanje volje građana.
"Ma koliko smatrala da je to šteta – građani su podržali izlazak. Zato vjerovatno treba to da učinimo. Bilo bi sjajno kada bismo se pokrenuli i počeli izgradnju iznova. Nadam se da će to sve proći dobro", kaže Ivis.
Boris Džonson, premijer koji će biti zapamćen kao državnik koji je Veliku Britaniju, poslije velikih peripetija izveo iz Evropske unije, poručio je da nije bio radosniji u životu.
"Nikada se nisam bolje osjećao", rekao je Džonson tokom obilaska fabrike trkačkih automobila u gradu Sanderlendu.
Reagovanje zvaničnika članica EU
Mnogo manje optimizma bilo je u reakcijama na Bregzit evropskih zvaničnika. Angela Merkel, njemačka kancelarka, poručila je da ta zemlja želi da ostane blizak partner i prijatelj Velike Britanije.
"Ali će Evropa braniti svoje interese, a posebno integritet jedinstvenog tržišta u teškim pregovorim koji slijede. Izlazak Velike Britanije iz Evropske unije predstavlja duboki rez za Njemačku i cijelu Evropu. Pregovori o budućim trgovinskim odnosima neće biti laki", rekla je Merkel.
"Što se Britanci budu više udaljavali od uslova jedinstvenog evropskog tržišta, više će se mijenjati naši odnosi. Evropska unija ima snažan uticaj u svijetu i da je odlučna da nastavi uspješnu priču sa preostalih 27 članica", navela je njemačka kancelarka u svojoj reakciji.
Emanuel Makron, predsjednik Francuske, Bregzit je uporedio sa istorijskim zvonom za uzbunu koje, kako je rekao, Evropsku uniju mora da natjera da postane bolja nego što je sada.
"Više nego ikada prije nam je potrebna ujedinjena Evropa, koja će moći da odbrani sopstvene interese od supersila Kine i Sjedinjenih Američkih Država, i da se izbori sa izazovima kao što su klimatske promjene, migracije i nove tehnologije", rekao je Makron u televizijskom obraćanju.
Šta se i kada mijenja?
Istupanje Velike Britanije iz Evropske unije, međutim u prvo vrijeme osim u simboličkom, neće imati praktičnih posljedica po život građana Evropske unije i Velike Britanije koji od prvog februara formalno, ali ne i faktički, postaju dva odvojena entiteta u političkoj, ekonomskoj i drugim oblastima.
"Sutra se ništa neće promijeniti", ukazuje Danica Ilić iz londonske Mreže za etičko novinarstvo i saradnica regionalne Televizije N1.
"Britanija i dalje nastavlja da funkcioniše pod zakonima Evropske unije. Ali do 31. decembra sve mora da se raščisti. Obje strane su ostavile period od godinu dana da ispregovaraju otvorena pitanja trgovinu, protok robe, kretanje ljudi. U jednoj studiji ekonomista sa Londonske škole ekonomije pročitala sam da su potrebne dvije i po do tri godine da bi se vidjele prve prave posljedice razdvajanja i izlaska Britanije", ukazuje Ilić.
To je, ujedno i dovoljan period da se zaključi je li istupanje Velike Britanije iz zajednice čiji je član bila bezmalo pedeset godina bilo opravdano ili ne.
"Ako se okonča uspješno – onda bi i druge države po ugledu na Britaniju mogle takođe da pokrenu pitanje napuštanja", precizira Džejms Ker-Lindzi profesor na Londonskoj školi ekonomije za Glas Amerike.
"Ne odmah", podvlači Ker-Lindzi, jer su, kako kaže, države koje ostaju u članstvu mnogo posvećenije članstvu u EU.
"Ali, ko zna šta će biti u periodu od nekoliko godina... Da li će premijer Viktor Orban doći na ideju da Mađarska istupi iz članstva s obazloženjem da ekonomski iscrpljuje njegovu zemlju. Međutim, ako se Bregzit okonča neuspješno – to će biti potvrda da je bio besmisleni pokušaj. Moj stav je da Evropska unija kao zajednica funkcioniše i da su njene članice sposobne da sarađuju na uzajamnu dobrobit", smatra profesor Ker-Lindzi.
Evropska komisija je prije formalnog istupanja Ujedinjenog Kraljevstva iz EU spustila zastavu te države i odložila je među obilježja ostalih zemalja koje nisu članice EU. Evropski parlament postaviće jednu od britanskih zastava koje su nalazile pred tim zdanjem u Dom evropske istorije.
