Najnovije
Trump odobrio uvođenje vanrednih mjera u Washingtonu, FBI ispituje prijetnje inauguraciji Bidena

Donald Trump, odlazeći američki predsjednik odobrio je uvođenje vanrednih mjera u Washingtonu, saopštila je Bijela kuća.
Trump je uredbom odobrio da se produži federalna podrška do 24. januara kako bi se moglo odgovoriti na vanredne situacije u Washingtonu.
“Time Agencija za upravljanje vanrednim situacijama može identifikovati, mobilisati i osigurati opremu i resurse potrebne za suočavanje sa posljedicama vanrednog stanja”, navodi se u saopštenju.
Sve više raste zabrinutost da bi juriš dijela Trumpovih pristalica na američki Capitol prošle nedjelje mogao biti početak nečega što bi moglo da bude niz potencijalno oružanih i nasilnih protesta širom zemlje, pred inauguraciju novoizabranog predsjednika Joea Bidena.
Federalni istražni biro (FBI) u ponedjeljak je saopštio za Glas Amerike da ispituje dokaze koji ukazuju na to da grupe ili pojedinci možda žele da podstaknu nasilje ili se uključe se u kriminalne aktivnosti u vezi sa planiranim prenosom vlasti.
"Iako je naša uobičajena praksa da ne komentarišemo određene obavještajne zaključke, FBI podržava naše državne, lokalne i savezne partnere za sprovođenje zakona", navodi se u saopštenju Biroa.
"Naš fokus nije na mirnim demonstrantima, već na onima koji ugrožavaju njihovu sigurnost i sigurnost drugih građana nasiljem i uništavanjem imovine", dodaje se u saopštenju.
U Biltenu FBI, koji su prvi put dobili ABC News i Yahoo, takođe se upozorava na potencijal za nasilje u Washingtonu, kao i u svih 50 država.
FBI je "primio informacije o identifikovanoj naoružanoj grupi koja namjerava da putuje u Washington, 16. januara", navodi se u biltenu.
"Upozorili su da će se dogoditi ogroman ustanak ako Kongres pokuša da ukloni POTUS-a (predsjednika SAD) putem 25. amandmana."
U Biltenu se dalje upozorava da grupa poziva na jurišanje na državne, lokalne i federalne zgrade ukoliko bude napora na uklanjanju Trumpa prije uspješne inauguracije 20. januara.
Iako ne komentarišu konkretne prijetnje, druge vladine agencije preduzimaju korake za jačanje bezbjednosti.
Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost (DHS) saopštilo je u ponedjeljak da upućuje američku tajnu službu, koja je inače zadužena za obezbjeđenje predsjednika, da započne svoju inauguracionu bezbjednosnu operaciju ove srijede, šest dana ranije nego što je planirano.
DHS je kao razlog promjene naveo "događaje iz prošle nedjelje i razvoj bezbjednosnog okruženja".
Nacionalna garda
Ranije u ponedjeljak, američka Nacionalna garda saopštila je da je odredila do 15.000 pripadnika da pomognu u naporima obezbjeđenja za inauguraciju 20. januara.
"Do danas se od naših trupa tražilo da podržavaju misije bezbjednosti, logistike, veze i komunikacije", rekao je u izjavi general Daniel Hokanson, šef Biroa Nacionalne garde.
Zvaničnici Garde rekli su da se u Washingtonu nalazi 6.200 vojnika iz šest država koji podržavaju civilne vlasti nakon nereda prošle srijede, tokom kojih je američki Capitol nakratko preplavilo hiljade pro-Trumpovih ekstremista, a pet ljudi je izgubilo živote.
Nacionalna garda ima dugu istoriju pomaganja u obezbjeđivanju predsjedničkih inauguracija SAD; oko 8.000 članova Nacionalne garde bilo je prisutno tokom Trumpove inauguracije 2016. godine.
Služba koja se stara o Nacionalnom parku SAD (NPS) takođe je najavila u ponedjeljak da će zatvoriti spomenik Washingtonu od 11. januara do nakon inauguracije, pozivajući se na prijetnje nasiljem.
"Grupe umiješane u nerede 6. januara 2021. na američkom Capitolu i dalje prijete da će poremetiti 59. predsjedničku inauguraciju 20. januara 2021", napisao je NPS na svojoj web stranici.
NPS je saopštla da bi i drugi dijelovi Parka i okolni putevi takođe mogli da budu blokirani u narednim nedeljama.
Prisutna je, međutim, i zabrinutost da će pojačana sigurnost biti potrebna i nakon inauguracije.
"Stanje nacije (obraćanje predsjednika Kongresu) je odmah 'iza ugla'", rekao je, u ponedjeljak na vebinaru Terry Gainer, bivši šef Policije Capitola, koji je takođe služio kao šef obezbjeđenja Senata.
"Marš prava na život dogodiće se (29. januara)", dodao je on. "Tekuće diskusije o impeachmentu - sve vrste stvari koje bi privukle prestupnike da dođu tamo, kao i demonstrante koji bi trebalo legitimno da protestuju i imaju pravo na to".
Suprotno najnovijim upozorenjima i povećanim mjerama predostrožnosti, i FBI i Metropiolitan policija u Washingtonu saopštili su da prije planiranih protesta za prošlu srijedu nije bilo obavještajnih podataka koji bi sugerisali da bi dijelovi gomile mogli da postanu nasilni.
Navodi o odbijanju
Odlazeći šef Policije Capitola Steven Sund rekao je za Washington Post da je naišao na odbacivanje kod vojnih zvaničnika i da su bezbjednosni zvaničnici u Predstavničkom domu i Senatu odbili njegov zahtjev da zatraže pomoć od Nacionalne garde uoči prošlonedjeljnog napada na američki Capitol.
"Da smo imali Nacionalnu gardu, mogli bismo ih držati duže na odstojanju dok ne stigne više pripadnika naših partnerskih agencija", rekao je Sund za list.
Ali američka vojska kasno u ponedjeljak opovrgla je Sundove sugestije da su vojni zvaničnici pokušali da odbiju bilo kakve zahtjeve za pomoć.
"Nisam dao izjavu niti bilo koji komentar sličan onome što mi je pripisao načelnik Sund u članku Washington Posta", usprotivio se u izjavi general-potpukovnik Walter Piatt, direktor Vojnog štaba.
"Ali ja bih primjetio da čak i svojim izjavama jasno stavlja do znanja da ni ja, ni bilo ko drugi iz Sekretarijata za odbranu, nije odbijao da rasporedi traženo osoblje", dodao je Piatt.
Portparol Pentagona rekao je prošle nedjelje da Policija Capitola nije podnijela zahtjev za pojačanje Nacionalnoj gardi prije nereda u kojima je poginulo pet osoba, uključujući i policajca Capitola.
See all News Updates of the Day
Prijetnje radikalizacijom i pritisci na Sud BiH uoči presude Dodiku

Manje od 24 sata je ostalo do posljednjeg planiranog ročišta u Sudu Bosne i Hercegovine u predmetu koji se vodi protiv Milorada Dodika, predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), i Miloša Lukića, vd. Službenog glasnika tog entiteta.
Oni se terete za nepoštivanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, a prijeti im zatvorska kazna do pet godina i zabrana političkog djelovanja.
Iako se iščekuje ishod jednogodišnjeg procesa pred ovom pravosudnom institucijom, pritisci na Sud BiH su sve veći.
Sa jedne strane, vodstvo RS-a prijeti "radikalnim odlukama", dok sa druge to rade predstavnici vlasti susjedne Srbije i Mađarske.
Dodik je optužen za potpisivanje predsjedničkih ukaza i proglašavanje važećim dva neustavna zakona Republike Srpske koja je visoki predstavnik Christian Schmidt prethodno poništio.
Uz Dodika, sudi se i Milošu Lukiću, direktoru Službenog glasnika RS, koji je optužen za objavljivanje tih ukaza i zakona prema kojima se odluke visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH ne bi primjenjivale na teritoriji tog entiteta.
Šta su rekli Vučić i Orban?
Rukovodstvo RS-a održalo je 17. februara naveče sastanak u Banjoj Luci na kojem je upozorilo da će povući "radikalne poteze" ako Sud BiH osudi Dodika.
Za 19. februar je najavljen i sastanak entitetske Vlade sa svim gradonačelnicima i načelnicima opština i gradova u RS-u.
Na sastanku je podržano stalno zasjedanje Narodne skupštine RS-a, koja bi trebala donijeti odluke kao odgovor, te je zaprijećeno napuštanjem svih institucija BiH, ukoliko bi Dodik bio osuđen.
Pritisku na Sud BiH se priključio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, poručivši u Budimpešti 17. februara kako se nada da "u BiH neće donositi presude koje bi mogle ugroziti stabilnost".
Dva dana pred posljednje ročište i premijer Mađarske Viktor Orban pozvao je na "prestanak kažnjavanja Dodika", koji je od ranije sa kompletnim rukovodstvom RS-a pod sankcijama Sjedinjenih Država i Evropske unije zbog korupcije i podrivanja BiH.
"Novi vjetrovi međunarodne politike daju nadu da se politički napadi na Dodika konačno moraju zaustaviti", napisao je Orban na društvenoj mreži X nakon što je sa Dodikom razgovarao 17. februara u Budimpešti.
Kako u Sudu BiH odgovaraju na pritiske?
Iz Suda Bosne i Hercegovine nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) o pritiscima i prijetnjama uoči izricanja presude Dodiku, uz navode da ne daju komentare o postupcima koji su u toku, "nego postupa u skladu sa zakonom".
"Sudijska etika i odgovornost podrazumijevaju obaveznost postupanja u skladu sa zakonima, pravilima i principima pravde, kao i očuvanje povjerenja u pravosudni sistem. Dakle, Sud BiH štiti vladavinu prava i ne komentariše slučajeve koji su predmet postupka, ne želimo narušiti povjerenje građana u nepristrasnost Suda i rad pravosuđa", naveli su u Sudu BiH na upit RSE.
I Sanin Bogunić, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine, zaduženog za imenovanje i rad sudija i tužilaca, za RSE je rekao kako ne bi da "daje izjave zbog sudskog postupka koji je u toku".
"Po potrebi ćemo adekvatno reagovati, u skladu sa nadležnostima Vijeća", rekao je Bogunić.
Kenan Ademović, advokat i profesor prava na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, za RSE ističe kako sutkinja Sena Uzunović koja vodi taj postupak, uz vijeće od još dvoje sudija, ne smije da bude pod pritiskom.
"Vijeće mora da sudi po zakonu koji se koristi u tom postupku i donijeti onu odluku koja se zasniva na materijalnim dokazima, vještacima i svjedocima odbrane i Tužilaštva BiH. Ne može na njega da utječe ni Republika Srpska, ni Federacija, ni Brčko distrikt BiH. Jedino tako možemo krenuti u Evropsku uniju. Vladavina prava je jedan od Kopenhaških uvjeta iz 1995. godine", istakao je Ademović.
Vlado Adamović, advokat i bivši sudija Suda BiH, navodi za RSE kako je poznato da su prijetnje radikalnim mjerama iz RS pritisak na Sud BiH.
No, on je mišljenja i kako su najnovije prijetnje radikalnim mjerama iz RS ponavljanje ranije izrečenih prijetnji.
"Ovo što je zadnje napravljeno u RS je samo ponavljanje, o tome se raspravljalo i prije dva-tri mjeseca. O tome se raspravljalo i kad se Narodna skupština izjašnjavala u tom pogledu, kad je donesen zaključak da [Dodik] ne ide na ročišta zbog zdravstvenog stanja", istakao je Ademović.
Dodaje kako Sud BiH treba pustiti da radi bez ikakvog navijačkog tona.
Šta znači stalno zasjedanje i kakve odluke može donijeti Skupština RS?
Vlada je Skupštini RS-a predložila "stalno zasjedanje", kako bi "najefikasnije mogla odgovoriti na potencijalne predstojeće štetne posljedice po institucije Republike Srpske".
Nije, međutim, prejudicirano kako bi taj "odgovor" mogao da izgleda, odnosno kakve odluke bi mogle biti donesene.
Nije poznato ni kako bi "stalno zasjedanje" moglo da izgleda, s obzirom da je, prema Ustavu RS-a, već definisano da je Skupština RS-a "u stalnom zasjedanju" tokom cijelog svog mandata.
Sjednice Skupštine saziva i predsjedava im predsjednik Skupštine, koji je dužan sazvati sjednicu na zahtjev jedne trećine narodnih poslanika, predsjednika RS-a ili predsjednika entitetske Vlade.
Jedna od odredbi definiše da Skupština, u skladu sa Ustavom, može da proglasi vanredno stanje za cijelu RS ili dio entiteta, između ostalog, u slučaju ugrožavanja bezbjednosti, povreda ljudskih prava i slobodna i "normalnog funkcionisanja ustavnih organa" RS-a.
U ovom slučaju, zvaničnici RS-a tvrde da bi presuda Dodiku bila napad na instituciju predsjednika RS-a, te na cijeli entitet, izbjegavajući da kažu da mu se sudi kao pojedincu zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Nazvali su svaku presudu protiv njega "pravnim nasiljem" i "državnim udarom".
Opozicija u RS-u je distancirana od prijetnji koalicije okupljene oko Dodikove stranke.
Lider opozicione Srpske demokratske stranke (SDS) Milan Miličević se u saopštenju za javnost ogradio od skupa 17. februara, na koji nisu bili pozvani. Ustvrdio je da predsjednik RS-a treba predstavljati sve građane, a ne jednostrano nametati svoje stavove.
Gradonačelnik Banje Luke i lider opozicione Partije demokratskog progresa (PDP) Draško Stanivuković takođe je odbacio radikalizaciju, istaknuvši da je "umjesto histerije potrebna mudrost i stabilnost".
Istakao je u objavi na Facebooku da se "RS ne smije ugrožavati zbog jednog pojedinca" i da sve odluke treba donositi kolektivno unutar srpskog političkog tijela.
Što je dovelo do suđenja?
Na sjednicama Skupštine RS-a u junu 2023. godine doneseni su neustavni zakoni da se pravni akti visokog predstavnika neće objavljivati u Službenom glasniku RS-a, a odluke Ustavnog suda BiH, koje su po Ustavu BiH konačne i obavezujuće, neće primjenjivati na teritoriji ovog entiteta.
Visoki predstavnik Christian Schmidt poništio je Bonnskim ovlastima 1. jula 2023. godine dva entitetska zakona i uveo izmjene Krivičnog zakona BiH, čime je neizvršavanje odluka visokog predstavnika postalo krivično djelo.
Dodik je 7. jula 2023. potpisao ukaze kojima je proglasio te zakone važećim, a oni su objavljeni u Službenom glasniku RS-a. Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Dodika i Lukića 11. avgusta, a sud ju je potvrdio 11. septembra.
Moguća smjena gradonačelnika New Yorka poslije ostavke četvero njegovih zamjenika

Guvernerka države New York Kathy Hochul izjavila je da razmišlja da smijeni gradonačelnika New Yorka Erica Adamsa nakon što je četvero njegovih glavnih zamjenika saopštilo da podnosi ostavku.
Kriza u gradskoj skupštini je najnovija posljedica inicijative Sekretarijata za pravosuđe da okonča proces koji se vodi protiv Adamsa zbog optužbi za korupciju.
Hochul, koja je demokrata, rekla je da će održati sastanak ključnih zvaničnika u utorak na Manhattanu "da bi razgovarali o putu naprijed". Izjavila je da su ostavke prve zamjenice gradonačelnika i drugih visokih zvaničnika otvorile "ozbiljna pitanja o dugoročnoj budućnosti" Adamsove administracije.
Sekretarijat za pravosuđe je prošle nedjelje dao nalog federalnim tužiocima na Manhattanu da odbace slučaj za korupciju protiv Adamsa, koji je demokrata, kako bi osigurali njegovu saradnju sa administracijom republikanskog predsjednika Donalda Trumpa kada je riječ o mjerama za suzbijanje ilegalne imigracije. Ta odluka je pokrenula pitanja o političkoj nezavisnosti gradonačelnika i njegovim kapacitetima da vodi grad.
Vršilac dužnosti zamjenika sekretara za pravosuđe napisao je da je krivični slučaj "sputavao gradonačelnika Adamsa i sprječavao ga da posveti punu pažnju i resurse problemima ilegalne imigracije i kriminala".
Ta direktiva je izazvala buru u Sekretarijatu za pravosuđe i političkim krugovima New Yorka, a sedmero saveznih tužilaca je podnijelo ostavke u znak protesta, dok je više demokrata pozvalo Adamsa da podnese ostavku.
"Svjesna sam velikih odgovornosti koje imam kao guvernerka, i svjesna ustavnih ovlaštenja datih ovoj instituciji", saopštila je Hochul. "U 235 godina historije države New York, ta ovlaštenja nikada nisu primijenjena da se smijeni izabrani gradonačelnik. Poništavanje volje birača je ozbiljan korak koji se ne treba lako shvatiti. Pa ipak, navodno ponašanje u Gradskoj skupštini prijavljeno u protekle dvije nedjelje je uznemiravajuće i ne može se ignorisati."
Prema gradskoj povelji, proces smjene guvernera liči na sudski proces - guvernerka prvo treba da gradonačelniku uruči spisak optužbi zbog kojih smatra da je potrebna njegova smjena, i da mu pruži priliku da "iznese argumente u svoju odbranu". Međutim, kao što je guvernerka rekla, takav postupak nikada nije pokrenut u historiji New Yorka.
Adams, koji je bivši policijski kapetan, prošlog septembra se izjasnio da nije kriv po optužbama da je primio više od 100.000 dolara ilegalnih donacija za njegovu kampanju i poklone stranih državljana u vidu luksuznih putovanja dok je bio predsjednik opštine Brooklyn i vodio kampanju za gradonačelnika.
Sekretarijat za pravosuđe u petak je naveo da traži da se optužbe protiv Adamsa odbace, uz mogućnost da se ponovo podignu kasnije, što kritičari vide kao pokušaj osiguravanja da se Adams povinuje ciljevima predsjednika.
Drama u vezi sa pravnim procesom protiv Adamsa se odigrala u trenutku kada se gradonačelnik sastao sa Trumpovim glavnim zvaničnikom za imigraciju, takozvanim "carom za granicu" Tomom Homanom u četvrtak, i objavio da će povećati saradnju sa Trumpovom administracijom, što uključuje i ponovno otvaranje kancelarije za imigracione vlasti u ozloglašenom gradskom zatvoru na ostrvu Rikers.
Komesarka Uprave za socijalno osiguranje podnijela ostavku zbog DOGE-a

Vršiteljica dužnosti komesara Uprave za socijalno osiguranje povukla se sa pozicije u Agenciji zbog zahtjeva DOGE-a za pristup informacijama o primaocima socijalnog osiguranja, prema dvoje ljudi upoznatih sa odlaskom službenice koji nisu bili ovlašteni da o tome javno raspravljaju.
Odlazak Michelle King iz Agencije tokom vikenda — nakon više od 30 godina službe — pokrenut je nakon što je King odbila da osoblju DOGE-a omogući pristup osjetljivim informacijama, rekli su ljudi u ponedjeljak.
Bijela kuća ju je zamijenila na mjestu vršioca dužnosti sa Lelandom Dudekom, koji trenutno radi u SSA, kažu ljudi.
Portparol Bijele kuće Harrison Fields objavio je u ponedjeljak navečer izjavu u kojoj se kaže: "Predsjednik Trump je nominovao visoko kvalifikovanog i talentiranog Franka Bisignana za vođenje Uprave za socijalno osiguranje i očekujemo da će on brzo biti potvrđen u narednim sedmicama. U međuvremenu, Agenciju će voditi profesionalni stručnjak za socijalno osiguranje za borbu protiv prevara kao vršilac dužnosti komesara."
Odlazak Kingov iz administracije jedan je od nekoliko odlazaka visokih zvaničnika zabrinutih zbog potencijalnog nezakonitog pristupa osoblja DOGE-a privatnim informacijama o poreznim obveznicima.
Otkako je republikanski predsjednik Donald Trump ponovo postao predsjednik, njegov savjetnik milijarder Elon Musk brzo se uvukao duboko u federalne agencije izbjegavajući javnu kontrolu njegovog rada kroz DOGE grupu.
Nancy Altman, predsjednica Social Security Works, grupe za zagovaranje očuvanja beneficija socijalnog osiguranja, rekla je o naporima DOGE-a da "nema načina da se precijeni koliko je ovo ozbiljno kršenje. I koliko sam shvatila, to se već dogodilo."
"Informacije koje prikuplja i sigurno drži Uprava za socijalno osiguranje su vrlo osjetljive", rekla je ona. "SSA ima podatke o svima koji imaju broj socijalnog osiguranja, a to su gotovo svi Amerikanci, svi koji imaju Medicare i svaki Amerikanac s niskim primanjima koji se prijavio za prateći program socijalnog osiguranja, dopunski prihod od osiguranja."
Budućnost socijalnog osiguranja postala je glavno političko pitanje i bila je glavna tačka sporenja na izborima 2024. godine. Oko 72,5 miliona ljudi, uključujući penzionere, invalide i djecu, primaju beneficije socijalnog osiguranja.
Četiri kandidata žele poziciju njemačkog kancelara

Četiri kandidata se nadmeću da sljedećeg njemačkog lidera na izborima u nedjelju. Potencijalni kancelari su aktuelni predsjednik, opozicioni lider, aktuelni vicekancelar i — po prvi put — lider krajnje desničarske stranke.
Olaf Scholz
Ovaj 66-godišnjak je njemački kancelar od decembra 2021. Socijaldemokrata lijevog centra ima bogato iskustvo u vladi, budući da je prethodno bio gradonačelnik Hamburga i njemački ministar rada i finansija.
Kao kancelar, brzo se našao u suočavanju s neočekivanim krizama. Pokrenuo je napore da modernizuje njemačku vojsku nakon ruske invazije na Ukrajinu i učinio Njemačku drugim najvećim dobavljačem oružja za Ukrajinu. Njegova vlada spriječila je energetsku krizu i pokušala se suprotstaviti visokoj inflaciji.
Ali njegova trostranačka koalicija postala je ozloglašena po sukobima i raspala se u novembru dok je raspravljala o tome kako revitalizirati ekonomiju — najveću evropsku, koja je oslabila u posljednje dvije godine.
Friedrich Merz
Njemački 69-godišnji opozicioni lider bio je favorit u predizbornoj kampanji, a njegov blok desnog centra Unija vodi u anketama.
Postao je lider svoje stranke Hrišćansko-demokratske unije nakon što je dugogodišnja kancelarka Angela Merkel – bivša rivalka – odstupila 2021. godine.
Merz je svoju stranku odveo u konzervativnijem smjeru. U predizbornoj kampanji, on je suzbijanje neregularnih migracija stavio u centralno pitanje. Merzu nedostaje iskustvo u vladi.
Pridružio se Evropskom parlamentu 1989. prije nego što je pet godina kasnije postao poslanik u Njemačkoj. Nekoliko godina nakon 2009. godine napravio je pauzu od aktivne politike, radeći kao advokat i na čelu nadzornog odbora njemačke podružnice BlackRockovog investicijskog menadžera.
Robert Habeck
Ovaj 55-godišnjak je kandidat ekologa Zelenih. On je i trenutni njemački vicekancelar i ministar ekonomije i klime, odgovoran za pitanja energetike.
Kao ko-lider Zelenih od 2018. do 2022, predsjedavao je dok je popularnost stranke rasla, ali se 2021. povukao kako bi dozvolio Annaleni Berbock, sada ministrici vanjskih poslova Njemačke, da se prvi put kandiduje za kancelarku.
Habeckov dosije kao ministra izazvao je različite kritike, posebno plan koji je njegovo ministarstvo izradilo za zamjenu sistema grijanja na fosilna goriva zelenijim alternativama koje su produbile podjele u vladi.
Alice Weidel
Ova 46-godišnjakinja je prva ponuda krajnje desničarske, antiimigrantske Alternative za Njemačku, ili AfD, za najviši položaj u zemlji.
Ekonomista po obrazovanju, Weidel se pridružila stranci ubrzo nakon što je osnovana 2013. Ona je suvoditeljica poslaničke grupe svoje stranke od kada je stranka prvi put osvojila mjesta u nacionalnom parlamentu 2017.
Ona je suvoditeljica same stranke od 2022, zajedno s Tinom Chrupalom. U decembru je nominirana kao kandidatkinja za kancelara — iako druge stranke kažu da neće raditi s AfD-om, tako da ona trenutno nema realan put do čelnog mjesta.
Kremlj kaže da je pridruživanje Ukrajine Evropskoj uniji njeno suvereno pravo

Kremlj je saopštio u utorak da je suvereno pravo Ukrajine da odluči da li želi da se pridruži Evropskoj uniji i da Moskva ne namjerava da diktira Kijevu kako treba da pristupi tom pitanju.
Na pitanje da li bi Ukrajina jednog dana mogla da se pridruži Evropskoj uniji, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao: "To je suvereno pravo svake zemlje".
"Govorimo o integracijskim i ekonomskim integracionim procesima. I ovdje, naravno, niko ne može ništa da diktira bilo kojoj zemlji i mi to nećemo da radimo", rekao je Peskov.
Peskov je, međutim, dodao da je pozicija Rusije bila drugačija kada je u pitanju pridruživanje Ukrajine vojnim savezima.
"Postoji potpuno drugačiji stav, naravno, o pitanjima vezanim za sigurnost koja se odnose na odbranu ili vojne saveze", rekao je Peskov.