Linkovi

Top priča

Trump odobrio uvođenje vanrednih mjera u Washingtonu, FBI ispituje prijetnje inauguraciji Bidena

Donald Trump

Donald Trump, odlazeći američki predsjednik odobrio je uvođenje vanrednih mjera u Washingtonu, saopštila je Bijela kuća.

Trump je uredbom odobrio da se produži federalna podrška do 24. januara kako bi se moglo odgovoriti na vanredne situacije u Washingtonu.

Time Agencija za upravljanje vanrednim situacijama može identifikovati, mobilisati i osigurati opremu i resurse potrebne za suočavanje sa posljedicama vanrednog stanja”, navodi se u saopštenju.

Sve više raste zabrinutost da bi juriš dijela Trumpovih pristalica na američki Capitol prošle nedjelje mogao biti početak nečega što bi moglo da bude niz potencijalno oružanih i nasilnih protesta širom zemlje, pred inauguraciju novoizabranog predsjednika Joea Bidena.

The U.S. Capitol dome is seen behind a security fence in Washington, Jan. 11, 2021.
The U.S. Capitol dome is seen behind a security fence in Washington, Jan. 11, 2021.

Federalni istražni biro (FBI) u ponedjeljak je saopštio za Glas Amerike da ispituje dokaze koji ukazuju na to da grupe ili pojedinci možda žele da podstaknu nasilje ili se uključe se u kriminalne aktivnosti u vezi sa planiranim prenosom vlasti.

"Iako je naša uobičajena praksa da ne komentarišemo određene obavještajne zaključke, FBI podržava naše državne, lokalne i savezne partnere za sprovođenje zakona", navodi se u saopštenju Biroa.

"Naš fokus nije na mirnim demonstrantima, već na onima koji ugrožavaju njihovu sigurnost i sigurnost drugih građana nasiljem i uništavanjem imovine", dodaje se u saopštenju.

U Biltenu FBI, koji su prvi put dobili ABC News i Yahoo, takođe se upozorava na potencijal za nasilje u Washingtonu, kao i u svih 50 država.

FBI je "primio informacije o identifikovanoj naoružanoj grupi koja namjerava da putuje u Washington, 16. januara", navodi se u biltenu.

"Upozorili su da će se dogoditi ogroman ustanak ako Kongres pokuša da ukloni POTUS-a (predsjednika SAD) putem 25. amandmana."

U Biltenu se dalje upozorava da grupa poziva na jurišanje na državne, lokalne i federalne zgrade ukoliko bude napora na uklanjanju Trumpa prije uspješne inauguracije 20. januara.

Iako ne komentarišu konkretne prijetnje, druge vladine agencije preduzimaju korake za jačanje bezbjednosti.

Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost (DHS) saopštilo je u ponedjeljak da upućuje američku tajnu službu, koja je inače zadužena za obezbjeđenje predsjednika, da započne svoju inauguracionu bezbjednosnu operaciju ove srijede, šest dana ranije nego što je planirano.

DHS je kao razlog promjene naveo "događaje iz prošle nedjelje i razvoj bezbjednosnog okruženja".

Members of the National Guard arrive to the U.S. Capitol days after supporters of U.S. President Donald Trump stormed the Capitol in Washington, D.C.
Members of the National Guard arrive to the U.S. Capitol days after supporters of U.S. President Donald Trump stormed the Capitol in Washington, D.C.

Nacionalna garda

Ranije u ponedjeljak, američka Nacionalna garda saopštila je da je odredila do 15.000 pripadnika da pomognu u naporima obezbjeđenja za inauguraciju 20. januara.

"Do danas se od naših trupa tražilo da podržavaju misije bezbjednosti, logistike, veze i komunikacije", rekao je u izjavi general Daniel Hokanson​, šef Biroa Nacionalne garde.

Zvaničnici Garde rekli su da se u Washingtonu nalazi 6.200 vojnika iz šest država koji podržavaju civilne vlasti nakon nereda prošle srijede, tokom kojih je američki Capitol nakratko preplavilo hiljade pro-Trumpovih ekstremista, a pet ljudi je izgubilo živote.

Nacionalna garda ima dugu istoriju pomaganja u obezbjeđivanju predsjedničkih inauguracija SAD; oko 8.000 članova Nacionalne garde bilo je prisutno tokom Trumpove inauguracije 2016. godine.

Služba koja se stara o Nacionalnom parku SAD (NPS) takođe je najavila u ponedjeljak da će zatvoriti spomenik Washingtonu od 11. januara do nakon inauguracije, pozivajući se na prijetnje nasiljem.

"Grupe umiješane u nerede 6. januara 2021. na američkom Capitolu i dalje prijete da će poremetiti 59. predsjedničku inauguraciju 20. januara 2021", napisao je NPS na svojoj web stranici.

NPS je saopštla da bi i drugi dijelovi Parka i okolni putevi takođe mogli da budu blokirani u narednim nedeljama.

Prisutna je, međutim, i zabrinutost da će pojačana sigurnost biti potrebna i nakon inauguracije.

"Stanje nacije (obraćanje predsjednika Kongresu) je odmah 'iza ugla'", rekao je, u ponedjeljak na vebinaru Terry Gainer​, bivši šef Policije Capitola, koji je takođe služio kao šef obezbjeđenja Senata.

"Marš prava na život dogodiće se (29. januara)", dodao je on. "Tekuće diskusije o impeachmentu - sve vrste stvari koje bi privukle prestupnike da dođu tamo, kao i demonstrante koji bi trebalo legitimno da protestuju i imaju pravo na to".

Suprotno najnovijim upozorenjima i povećanim mjerama predostrožnosti, i FBI i Metropiolitan policija u Washingtonu saopštili su da prije planiranih protesta za prošlu srijedu nije bilo obavještajnih podataka koji bi sugerisali da bi dijelovi gomile mogli da postanu nasilni.

Trump supporters try to break through a police barrier, Jan. 6, 2021, at the Capitol in Washington.
Trump supporters try to break through a police barrier, Jan. 6, 2021, at the Capitol in Washington.

Navodi o odbijanju

Odlazeći šef Policije Capitola Steven Sund rekao je za Washington Post da je naišao na odbacivanje kod vojnih zvaničnika i da su bezbjednosni zvaničnici u Predstavničkom domu i Senatu odbili njegov zahtjev da zatraže pomoć od Nacionalne garde uoči prošlonedjeljnog napada na američki Capitol.

"Da smo imali Nacionalnu gardu, mogli bismo ih držati duže na odstojanju dok ne stigne više pripadnika naših partnerskih agencija", rekao je Sund za list.

Ali američka vojska kasno u ponedjeljak opovrgla je Sundove sugestije da su vojni zvaničnici pokušali da odbiju bilo kakve zahtjeve za pomoć.

"Nisam dao izjavu niti bilo koji komentar sličan onome što mi je pripisao načelnik Sund u članku Washington Posta", usprotivio se u izjavi general-potpukovnik Walter Piatt​, direktor Vojnog štaba.

"Ali ja bih primjetio da čak i svojim izjavama jasno stavlja do znanja da ni ja, ni bilo ko drugi iz Sekretarijata za odbranu, nije odbijao da rasporedi traženo osoblje", dodao je Piatt.

Portparol Pentagona rekao je prošle nedjelje da Policija Capitola nije podnijela zahtjev za pojačanje Nacionalnoj gardi prije nereda u kojima je poginulo pet osoba, uključujući i policajca Capitola.

See all News Updates of the Day

Dan Martina Luthera Kinga: Borba za biračka prava i danas relevantna

The rising full moon passes behind the Martin Luther King Memorial and the Washington Monument, Tuesday evening, Dec. 29, 2020, in Washington. (AP Photo/J. David Ake)

Sjedinjene Države u ponedeljak obilježavaju Dan Martina Lutera Kinga mlađeg, odajući priznanje afroameričkom pastoru međunarodno poznatom kao simbol građanskih prava.

Uspon Martina Lutera Kinga mlađeg kao lidera za građanska prava počeo je 1955. godine kada je predvodio akciju za desegregaciju javnih autobusa u saveznoj državi Alabami. Nastavio je da vodi miroljubive nacionalne pokrete koji su se zalagali za jednaka prava.

Godine 1964. King je dobio Nobelovu nagradu za mir i iste godine američki predsjednik Lindon Džonson potpisao je Zakon o građanskim pravima, a sljedeće godine i Zakon o pravu glasa. Tim zakonima je zabranjena rasna segregacija na javnim mjestima, kao i diskriminatorna pravila koja su sprječavala crnce da glasaju.

“Sanjam da će moje četvoro djece jednog dana živjeti u zemlji u kojoj neće biti ocjenjivani po boji kože, već po karakteru”, jedna je od poruka Martina Lutera Kinga.

Sekretarijat za pravosuđe odao je počast Kingu na virtuelnom forumu.

Doktor King je imao uticaja na sve naše živote i njegovo naslijeđe nade i njegova neumorna posvećenost pravdi i jednakosti ostaju prisutni u našem svakodnevnom radu u Odjeljenju za građanska prava”, poručila je Kristen Klark, pomoćnica sekretara za pravosuđe, zadužena za ljudska prava.

Brojni lideri za građanska prava kažu da je Kingova borba da obezbijedi jednaka prava glasa i danas bolno relevantna.

Ono što je dr King govorio je - dajte nam glasački listić da biramo sudije koje će biti pravedne. Dajte nam glasački listić kako bismo mogli da izaberemo predstavnike koji će nositi naš glas naprijed. Dajte nam glasački listić da bismo mogli da biramo ljude koji će razumjeti šta bi trebalo da bude program krivičnog pravosuđa", kaže Šerilin Ajfil, predsjednica Udruženja za unaprjeđenje položaja pripadnika manjinskih zajednica.

Predsjednik Džozef Bajden i potpredsednica Kamala Haris odali su počast na grobu Martina Lutera Kinga mlađeg, u saveznoj državi Džordžiji, gdje je Bajden govorio o trenutnoj nacionalnoj debati o biračkim pravima.

“Nije to samo ovde u Džordžiji. Samo prošle godine, 19 država nije samo predložilo, već je usvojilo 34 zakona kojima se napada pravo glasa. Postoji skoro 400 dodatnih zakona koje su republikanski članovi zakonodavnih tijela pokušali da usvoje. Više se ne radi o tome ko će da glasa. Radi se o otežavanju glasanja. Radi se o tome ko treba da prebroji glasove i da li se vaš glas uopšte računa", naglasio je Bajden.

Republikanci odbacuju Bajdenove kritike i ističu da žele da zaštite, a ne ograniče glasanje u Americi. Oni takođe kažu da su zabrinuti zbog prijedloga za promjenu pravila Senata kako bi se usvojio novi nacionalni zakon o glasačkim pravima bez podrške republikanaca.

U međuvremenu, statue širom zemlje koje mnogi povezuju sa istorijskim rasizmom se uklanjaju, kao što je statua generala Konfederacije Stounvola Džeksona.

“Ti simboli su loši za zajednicu i danas smo uklonili mržnju i sada može da dođe do izlječenja”, naglasila je stanovnica Šarlotsvila u Virdžiniji, Mišel Kolber.

King je ubijen 1968. Ali decenijama kasnije njegove čuvene riječi i dalje inspirišu mnoge da nastave da rade za rasnu pravdu, pitanje koje ostaje centralni dio američkog nacionalnog dijaloga.

Zbog neuspjeha reforme glasačkih prava u Senatu, tmuran Dan Sjećanja na Martina Luthera Kinga

President Joe Biden walks away after a wreath laying at the tomb of the Rev. Martin Luther King Jr., and his wife, Coretta Scott King, Jan. 11, 2022, in Atlanta.

Na savezni praznik u čast velečasnog Martina Luthera Kinga, suvremeni zagovornici građanskih prava suočavaju se sa stvarnošću da unatoč godinama sve većeg fokusa javnosti na rasnu nepravdu, izgleda da neće ispuniti svoj cilj poboljšanja pristupa glasanju manjina.

Prošlog tjedna Kingova obitelj zatražila je da se ove godine obustave proslave ostavštine vođe građanskih prava, osim ako Kongres ne usvoji zakon za proširenje prava glasa u Americi.

Demokrati su se zalagali za zakonodavstvo koje bi Washingtonu dalo jaču riječ o tome kako se provode savezni izbori u svakoj od 50 američkih država. Iako savezna vlada ne kontrolira izbore na državnoj razini, novi savezni zahtjevi mogli bi utjecati na njih, jer se često provode u tandemu. Između ostalih odredbi, dva prijedloga zakona koje sponzorira Demokratska stranka, Zakon o slobodi glasanja i Zakon o unapređenju glasačkih prava Johna Lewisa, imaju za cilj poništiti zakone koje su donijele republikanske države koje ograničavaju metode i mogućnosti glasanja.

Demokrati i mnogi aktivisti za građanska prava kažu da će državni zakoni staviti u nepovoljniji položaj manjinske birače, a republikance optužuju za slabo prikriveno potiskivanje birača. Republikanci odbacuju optužbe, insistirajući da je njihov cilj zaštititi integritet izbora i spriječiti prevaru birača.

Zastoj je u američkom Senatu mjesecima, a čini se da su prošlog tjedna ugašene nade u donošenje Zakona o slobodi glasanja. Senator iz Arizone Kyrsten Sinema i senator iz Zapadne Virginije Joe Manchin, obojica demokrati, rekli su da, iako podržavaju reformu izbornih zakona, neće glasati za promjenu pravila Senata jer bi se te reforme donijele uz podršku samo demokrata.

Promjena pravila Senata bila bi neophodna jer nijedan republikanac ne podržava zakon o glasanju. Prema pravilima Doma, republikanci mogu blokirati većinu zakona čak i ako ih podržava demokratska većina.

U petak, tokom livestreaming intervjua za The Washington Post, Martin Luther King III ogorčeno je kritizirao Sinemin i Manchinov stav.

“Povijest ih neće suditi... na način na koji bi možda željeli da ih se pamti. Povijest ih gleda mrtvo u lice kako bi rekla: 'Kad je bilo vrijeme da se osigura očuvanje demokracije, što ste učinili?'”, rekao je.

Kako smo dospjeli ovdje?

Biračko pravo nije se preko noći vratilo na vrh liste prioriteta demokrata. Putovanje pitanja građanskih prava u prvi plan javnog diskursa u SAD-u trajalo je godinama.

Uspon pokreta Black Lives Matter nakon višestrukih visoko publiciranih policijskih ubojstava nenaoružanih crnaca između 2014. i 2019. potaknuo je mnoge Amerikance koji stoje iza ideje da je SAD-u još dug put do rasne jednakosti.

U isto vrijeme, objavljivanje The New York Timesovog Projekta 1619, nastojanja da se prepriča povijest SAD-a s većim fokusom na ulogu ropstva, istaknulo je stoljetne rasne nejednakosti u SAD-u. Takav je i pokret za rušenje mnogih spomenika Konfederaciji, koja se borila za očuvanje ropstva tijekom američkog građanskog rata 1861-65.

Odbijanje, ponekad nasilno

Sve veći fokus na rasnoj pravdi u SAD-u nije došao bez žestoke reakcije. Bijele suprematističke skupine postale su aktivnije i glasnije diljem zemlje. Godine 2017. skupina bijelaca promarširala je kroz Charlottesville u Virginiji. Tijekom povezanih prosvjeda, jedan aktivist bijelih suprematista dovezao se automobilom u grupu protuprosvjednika, ubivši mladu ženu.

Mnogima je također bilo teško odvojiti predsjedništvo Donalda Trumpa iz bitke oko rasne nejednakosti. Trump je došao na političku vlast gurajući neistinu da predsjednik Barack Obama, prvi crni predsjednik, nije bio Amerikanac po rođenju, te da je stoga njegovo predsjedništvo bilo nelegitimno. (Po zakonu, predsjednik mora biti rođeni američki državljanin.)

Pogledajte video by Laurel Bowman:

US Marks Birthday of Civil Rights Icon as Voting Rights, Racial Justice Remain Central to Country’s Politics
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:52 0:00

Trump je također pozvao na nasilno suzbijanje pokreta Black Lives Matter, u jednom trenutku poslavši federalne agente da razbiju miran, ali buran prosvjed u blizini Bijele kuće. Također je navodno ponizio afričke zemlje i zemlje koje predvode crnci, tvrdeći da SAD ne bi smjeli prihvatiti imigrante iz njih.

Istodobno se pojavio pokret za političko pravo da se ograniči poučavanje rasno osjetljivih tema u državnim školama. Teme na koje prosvjednici prigovaraju bile su skraćene kao "kritička teorija rase", iako je taj predmet relativno opskurno područje pravne znanosti koje se nikada ne predaje u osnovnim ili srednjim školama.

Izbori 2020

Fokus na biračkim pravima oduvijek je bio glavni element pokreta za građanska prava u Sjedinjenim Državama, ali je postao posebno akutan 2021., nakon što su manjinski birači odigrali glavnu ulogu u izboru Joea Bidena za predsjednika na izborima 2020. i pomogli demokratima kontrolu Doma i Senata.

Diljem zemlje manjinski birači izašli su u rekordnom broju. To je osobito vrijedilo u državama poput Georgije, republikanskog uporišta, gdje je kampanja za registraciju novih manjinskih birača i njihovo dovođenje na birališta dovela do toga da je država prvi put nakon 1992. glasala za demokrata za predsjednika i poslala dva demokrata u Senat po prvi put u generaciji, dajući stranci kontrolu nad tim domom.

Nakon izbora, poraženi predsjednik Trump insistirao je da su izbori "namješteni", što je laž koju je nastavio ponavljati, a koju su mnogi njegovi pristaše, uključujući mnoge državne zakonodavce, ponovili.

U mjesecima koji su uslijedili, mnoge su države pod kontrolom republikanaca donijele restriktivne nove zakone o glasanju koje će manjinskim skupinama, uključujući one koji ne govore engleski i pojedince s invaliditetom, otežati glasanje na budućim izborima više nego što je to bilo 2020., kada su mjere olakšavanje glasovanja tijekom pandemije koronavirusa pomogle u rekordnom odazivu.

U nekim slučajevima, države su učinile više od ukidanja prilagodbe za glasanje povezane s pandemijom. Neki su stvorili nove odredbe koje dopuštaju državnim zakonodavnim tijelima da interveniraju u potvrđivanju brojanja glasova, uspostavile su nova pravila koja dopuštaju promatračima glasanja da osporavaju pojedinačne glasače i doveli su volontere na birališta u opasnost od kaznenog progona zbog pružanja onoga što je u prošlim godinama bio rutinska pomoć glasačima.

Uobičajena reakcija

Prema Carol Anderson, povjesničarki i profesorici afroameričkih studija na Sveučilištu Emory, u Sjedinjenim Državama postoji duga povijest promjena zakona nakon što su crnci iskoristili svoju slobodu na način koji izaziva strukture moći.

"Ono što se događa je ono što se uvijek događa u Americi", rekao je Anderson, autor bestselera New York Timesa White Rage: The Unspoken Truth of Our Racial Divide, za VOA. “Kada pogledamo izbore 2020., na kojima su crnci izašli i glasali, voljni stajati u redu 11 sati kako bi glasali za borbu za ovu demokraciju, rezultat toga je bio da je Trump smijenjen iz Bijele kuće i Senat se preokrenuo. Odgovor na to bila je politika bijelog bijesa niza zakona o suzbijanju birača i niza zakona o tome kako se nositi s potvrđivanjem izbora.”

Nije tako, prema republikancima, koji kažu da se bore protiv federalnog prekoračenja i optužuju demokrate da pokušavaju preokrenuti izbornu vagu u svoju korist.

“Ovaj napor liberalnih demokrata da oduzme vlast državama kako bi vodili izbore ne radi se o davanju prava glasača – radi se o prebacivanju vlasti u korist liberalno-demokratske agende”, nedavno je tvitala republikanska senatorica Lindsey Graham iz Južne Karoline.

Usred ogorčenosti i uoči onoga što čini tmurnijim praznik Dana Martina Luthera Kinga Jr., Anderson je rekla kako je sigurna da će se borba za biračka prava - i građanska prava šire - nastaviti.

“Imamo nevjerojatno angažirano civilno društvo koje se bori za ovu demokraciju”, rekla je. “Imamo ljude koji vode parnicu protiv ovih zakona o suzbijanju birača. Imamo ljude koji registriraju ljude za glasanje skačući kroz sve prepreke. Imamo ljude koji pružaju edukaciju za državljanstvo. … To je civilno društvo koje je bilo apsolutno instrumentalno u borbi za američku demokraciju.”

Snježna oluja pogodila istočni dio SAD-a

This image provided by the South Carolina Department of Transportation shows crews plowing snow and ice in York County, Jan. 16, 2022.

Snježna oluja s obilnim snijegom i ledom pogodila je istočne dijelove SAD-a te uzrokovala prekid struje za oko 145.000 potrošača, javlja Reuters. Nacionalni meteorološki zavod javio je da se oluja sa snijegom, ledenom kišom i jakim vjetrovima obrušila na jugoistočni obalni dio centralnog Atlantika.

Obilan snijeg je zahvatio Appalachi gorje, a ledeni uslovi se nastavljaju i u utorak, upozorava NWS.

Zbog ledenog vremena upaljen je alarm kojim je obuhvaćeno više od 80 miliona ljudi.

Zbog nevremena je do nedjelje naveče otkazano oko .3000 letova, a 4.200 letova je kasnilo.

Južna i Sjeverna Karolina, Virginia i Georgia su proglasile vanredno stanje. Vozači su upozoreni na opasno stanje na cestama sve od Arkansasa na jugu do Mainea na sjeveru granice s Kanadom.

Oluja bi mogla prouzrokovati i poplave na obalnim područjima, a prema NWS-u vjetrovi mi mogli dostići brzinu uragana.

Escobar: Sankcije važno sredstvo u stabilizaciji Balkana, biće ih još

Eskobar: Sankcije nisu primarno sredstvo američkog angažmana
please wait

No media source currently available

0:00 0:09:33 0:00

Sankcije nisu primarno sredstvo američkog angažmana u regionu Zapadnog Balkana, ali imaju efekta i biće ih još, kaže u intervjuu za Glas Amerike zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara i specijalni izaslanik za region Gabrijel Eskobar, uz ocjenu da je korupcija glavni problem na Balkanu.

Američki diplomata najavio je i intenzivniji američki angažman u regionu u narednom periodu.

Glas Amerike: U četvrtak se obilježava godišnjica inauguracije predsjednika Joe Bidena. Koje je promjene donijela protekla godina u kontekstu američke politike i angažmana u regionu Zapadnog Balkana?

Escobar: Nije donijela značajnu promjenu politike, jer se naša politika i naš angažman na Zapadnom Balkanu tradicionalno odnose na multietničko pomirenje i integraciju u Evropsku uniju. Dakle, u tom pogledu politika je bila veoma konzistentna poslednje četiri administracije. Ono što mogu da kažem da se malo promijenilo jeste obim pažnje koju Zapadni Balkan dobija u ovoj administraciji. Dakle, postoji obnovljeni napor da se ponovo angažujemo na svim mehanizmima koji su bili uspješni, a to je da se ojača Dejton, da se podrži i obnovi dijalog između Srbije i Kosova, i da blisko sarađujemo sa našim partnerima iz NATO-a, kako bi se osiguralo da mogu da ispune svoje NATO obaveze. I rekao bih da smo u većini toga bili veoma uspješni.

Glas Amerike: U jednom od vaših ranijih komentara rekli ste da se sadašnja administracija razlikuje od prethodnih, jer želi da se promjene u regionu dešavaju brže. Da li ste nezadovoljni nedostatkom vidljivijeg napretka u zemljama Zapadnog Balkana protekle godine?

Escobar: Moram da kažem da nije da druge administracije nisu htjele promjene i da nisu željele brzu reformu. Jesmo. Ono što je ova administracija uspjela jeste da traži nova sredstva i nove partnere. Dakle, da, malo je frustrirajuće što s jedne strane nije bilo daljeg napretka u evropskim integracijama, što mnoge zemlje nisu dalje odmakle u sprovođenju reformi, posebno u suzbijanju korupcije, za koju bih rekao da je najveći izazov na Zapadnom Balkanu. Međutim, moram da kažem da imamo veoma dobre partnere u regionu i vlade koje su posvećene ovom programu evropskih integracija, borbi protiv korupcije i produbljivanju veza sa susjedima.

Sjedinjene Države će intenzivirati angažman na Zapadnom Balkanu u narednom periodu

Glas Amerike: Ali imajući u vidu to nezadovoljstvo koje ste pomenuli zbog nedostatka napretka, da li planirate da prilagodite svoj pristup rešavanju tih izazova, kako bi ste osigurali da postoji brži napredak?

Escobar: Odgovor na to je - da. Želeli bismo da u to uložimo malo više političke energije. I ne samo mi, zato što ono što radimo, radimo u dogovoru sa našim evropskim saveznicima. Mislim da su i oni pomalo frustrirani. Međutim, ovo je zajednički proces. Proces saradnje. I kao što sam ranije rekao, postoje lideri i vlade u regionu koji su veoma zainteresovani i da se približe Evropi i Sjedinenim Državama.

Glas Amerike: Kada kažete da to zahtijeva više političke energije, da li to znači da će Sjedinjene Države da intenziviraju svoj angažman u narednom periodu i na koji način?

Escobar: Definitivno. Jedna od stvari koje bih želio da vidim, bilateralno sa mnogim zemljama, jeste dublji strateški dijalog i diskusiju ne samo o političkim i bezbjednosnim pitanjima već i o ekonomskim, kulturnim i obrazovnim. Međutim, ono što bih želio da vidim svugdje, a što već vidimo, jeste da se svi elementi američke vlade angažuju na Zapadnom Balkanu, da bi utvrdili gdje možemo da napredujemo.

Glas Amerika: Koja su to pitanja koja vas danas najviše zabrinjavaju na Balkanu? Koje vas to zemlje najviše brinu?

Escobar: Rekao bih da postoje neke velike uspješne priče. Priča o bivšoj Jugoslaviji je uspješna. Ako pogledate sedam zemalja koje su činile Jugoslaviju, dvije su u Evropskoj uniji, četiri su u NATO-a. A na Zapadnom Balkanu, tri su u NATO-u, a četiri ostvaruju solidan napredak ka ulasku u Evropsku uniju. Međutim, postoji jedna prepreka koja predstavlja izazov - to je korupcija. Korupcija je zaista razlog zbog kojeg mnoge zemlje nisu ostvarile veći napredak. To je takođe razlog što djelovi regiona imaju demografske probleme. Tako da moram da budem iskren, kad god sretnem ljude u dijaspori, veliki broj ljudi koji napuštaju region ne odlaze zbog etničkih problema. Ne odlaze jer ne žele da žive u multietničkim državama. Odlaze jer nemaju priliku za adekvatnu ekonomsku budućnost bez koruptivnih veza. Dakle, to je problem broj jedan sa kojim se Balkan suočava i takođe najveći izazov za dovođenje stranih direktnih investicija u region.

"Sankcije imaju efekta"

Glas Amerike: Jedno od sredstava koje je američka administracija koristila tokom protekle godine u borbi protiv korupcije su sankcije – protiv Milorada Dodika, člana predsjedništva BIH i još dvojice bosanskih zvaničnika, zatim protiv Milana Radoičića i Zvonka Veselinovića na Kosovu. Da li će se na spisku sankcionisanih naći još zvaničnika, političara i njihovih saradnika iz regiona?

Escobar: Kao što sam ranije rekao, ne želim da ljudi misle da se Sjedinjene Države angažuju u regionu prvenstveno kroz sankcije. Imamo mnogo mogućnosti da unaprijedimo agendu naših partnera, da unaprijedimo agendu ljudi koji zaista zastupaju težnje svojih naroda. Rekao bih da je u velikoj meri težnja tih ljudi da žive u zemljama koje su oslobođene korupcije i približavaju se Evropi. To je ono što ljudi u regionu u velikoj mjeri žele.

Sankcije nisu primarno sredstvo angažmana SAD u regionu

Međutim, ova administracija je veoma posvećena borbi protiv korupcije i jedno od sredstava u toj borbi su ove sankcije. I mogu reći DA, biće ih još, ali to neće biti primarno sredstvo našeg angažmana. Uz to, takođe moram da pojasnim da ove sankcije nisu usmjerene na zemlje. Nisu usmjerene na određene narode. Usmjerene su na pojedince koji su duboko umiješani u korupciju.

Glas Amerike: A kada kažete da će ih biti još, da li se to odnosi na Srbiju, Crnu Goru, sve zemlje Zapadnog Balkana?

Escobar: Da, riječ je o svim zemljama Zapadnog Balkana. Ali rekao bih i da je ova administracija posvećena korištenju drugih sredstava, uključujući i globalni Magnitski zakon protiv ljudi širom svijeta koji su uključeni u kriminalne aktivnosti i korupciju.

Glas Amerike: Koliko politika sankcija može biti efikasna? Dodik im i dalje prkosi, dok njegov saveznik u regionu predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da ih Srbija neće bi sprovoditi. Koliko onda one mogu biti efikasne u postizanju onoga što SAD žele?

Eskobar: Rekao bih da su one bile važno sredstvo u stabilizaciji regiona i mogu vam reći da imaju efekta.

Glas Amerike: A kakvu vrstu efekta, recimo u Dodikovom slučaju?

Eskobar: Ne mogu i ne želim da komentarišem pojedinosti. I ne mogu da govorim o detaljima našeg diplomatskog angažmana sa raznim ljudima u regionu. Mogu vam reći da sankcije sprječavaju ljude da prebacuju novac. Sprječavaju i dovode do zatvaranja offshore kompanija preko kojih se prenosi novac, posebno javna sredstva, kroz netransparentne procese od kojih koristi ima veoma mali broj ljudi. Dakle, ove sankcije se zaista odnose na korupciju i to je način na koji ih treba posmatrati. Cilj nam je da zaustavimo finansiranje korumpiranih pojedinaca i entiteta.

Glas Amerike: Evropska unija još nije uvela sankcije Dodiku, neki članovi Evropskog parlamenta čak žele da kazne evropskog komesara za proširenje Olivera Varheljija zbog navodne podrške Dodiku. Da li taj izostanak jednstvenog stava u Evropskoj uniji, ne samo u pogledu sankcija, već i same politike proširenje, utiče na efikasnost politike SAD na Balkanu, s obzirom na to da Vašington insistira na koordinaciji sa Briselom u tom pogledu?

Escobar: Prije svega moram da kažem da u najvažnijem dijelu imamo zajednički stav sa našim evropskim partnerima. Identično vidimo probleme, izazove i put naprijed. Dakle, sve što smo uradili na Balkanu, sve što je bilo uspješno, urađeno je u saradnji sa našim evropskim partnerima. Pored toga, veoma je teško razdvojiti novac evropskih i američkih banaka. Sve su to multinacionalne banke, sve zapadne banke su multinacionalne, tako da i naše sankcije imaju efekta u tom pravcu. Međutim, takođe mogu da kažem da se u Evropskoj uniji vode intenzivni razgovori o tome šta oni mogu da ponude, da takođe upotpune naše mjere. Tako da se radujem tome. Veoma blisko sarađujemo. Svakodnevno se konsultujemo i uveren sam da ćemo biti snaga stabilnosti u regionu.

Glas Amerike: Još jedno važno pitanje u vezi sa Srbijom je dijalog sa Kosovom koji je u zastoju. Da li ćete biti više uključeni u taj proces u budućnosti i kada se može očekivati ponovni susret dvije strane?

Eskobar: Kao što znate Evropska unija je posrednik u dijalogu, i to mora tako ostati, a mi ga u potpunosti podržavamo. Što se tiče toga kako će se formirati dnevni red, kada će biti zakazani naredni sastanci, to pitanje bih prepustio svojim kolegama u Evropskoj uniji koji se time bave. Ipak, smatramo da bi strane trebalo da se dogovore u okviru strukture dijaloga koji vodi EU. I u tom pogledu sve na šta oni pristanu, mi ćemo podržati implementaciju.

Glas Amerike: A da li će Sjedinjene Države ipak biti više angažovane s obzirom na to da je, kako sam već kazala, dijalog u zastoju?

Eskobar: Bićemo mnogo aktivniji dok podstičemo dvije strane da pristanu na sastanke, da se saglase da primijene sporazume koji su već postignuti, i da aktivno napreduju u rješavanju nekih od otvorenih pitanja, uključujući nestale osobe, energiju i druge ključne teme.

Đoković napustio Australiju poslije odluke suda

Novak Đoković na aerodromu  u Melbourneu prije nego što se ukrcao na let.

Najbolji teniser svijeta Novak Đoković deportovan je iz Australije pošto je federalni sud odbio njegovu žalbu na odluku vlade da mu poništi vizu jer nije vakcinisan. 

Reuters prenosi da se Đoković u Melbourneu ukrcao na avion za Dubai, samo nekoliko sati poslije sudske odluke. Federalni agenti dopratili su ga do ulaza u avion.

Nije poznato da li će Đoković iz Dubaija letjeti u Srbiju ili negdje drugde.

Đoković neće moći da brani titulu na Australian Openu i potencijalno obori rekord sa osvojenim 21 Grand Slamom.

Australijski sud je podržao odluku ministra za imigracije Alexa Hawkea da teniseru ukine vizu i da ga deportuje iz zemlje jer nije vakcinsan protiv Covida.

Hawke je iskoristio diskreciono pravo da mu poništi vizu na osnovama "javnog zdravlja i reda", jer bi njegovo prisustvo "ohrabrilo antivaksersko raspoloženje u Australiji usljed najgoreg talasa virusa".

Predsjedavajući tročlanog vijeća James Allsop rekao je da je presuda federalnog suda zasnovana na pravu ministra da donese takvu odluku, ali nije cijenio suštinu te odluke - na šta se Đokovićev advokatski tim žalio.

Đokovićev advokat Nicholas Wood ukazao je da se Novak takmičio i na prethodnom Australian Openu i drugim turnirima i da nije izazvao nerede ni proteste.

"Da ima osnova da se misli da će Đokovićevo učešće na turniru ohrabriti antivakserski sentiment, neko bi očekivao da to bude potkrijepljeno dokazima kao što su protesti ili drugi događaji oko turnira", rekao je Wood.

Wood je rekao da bi, naprotiv, ukidanje vize Đokoviću pojačalo antivakserski pokret.

Steven Loyd, advokat vlade, složio se sa tvrdnjom da bi deportacija Đokovića izazvala nemire u nevakcinisanoj zajednici. Ali, istakao je i da, pošto je Đoković istaknuti sportista, da njegovo ponašanje može da ohrabri druge da se ponašaju isto, odnosno da ohrabri antivaksere.

Đoković se oglasio kratkim saopštenjem u kojem je naveo da je "ekstremno razočaran" odlukom suda da mu poništi australijsku vizu, ali da će poštovati odluku i da će sarađivati sa nadležnima u procesu napuštanja zemlje.

"Sada ću odvojiti malo vremena da se odmorim i oporavim pre nego što dam bilo kakve izjave o ovome. Ekstremno sam razočaran odlukom suda da odbije moju žalbu na odluku ministra da mi ukine vizu, što znači da ne mogu da se takmičim na Australian Openu", naveo je Đoković.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG