Najvažnije
Trump odobrio uvođenje vanrednih mjera u Washingtonu, FBI ispituje prijetnje inauguraciji Bidena
Donald Trump, odlazeći američki predsjednik odobrio je uvođenje vanrednih mjera u Washingtonu, saopštila je Bijela kuća.
Trump je uredbom odobrio da se produži federalna podrška do 24. januara kako bi se moglo odgovoriti na vanredne situacije u Washingtonu.
“Time Agencija za upravljanje vanrednim situacijama može identifikovati, mobilisati i osigurati opremu i resurse potrebne za suočavanje sa posljedicama vanrednog stanja”, navodi se u saopštenju.
Sve više raste zabrinutost da bi juriš dijela Trumpovih pristalica na američki Capitol prošle nedjelje mogao biti početak nečega što bi moglo da bude niz potencijalno oružanih i nasilnih protesta širom zemlje, pred inauguraciju novoizabranog predsjednika Joea Bidena.
Federalni istražni biro (FBI) u ponedjeljak je saopštio za Glas Amerike da ispituje dokaze koji ukazuju na to da grupe ili pojedinci možda žele da podstaknu nasilje ili se uključe se u kriminalne aktivnosti u vezi sa planiranim prenosom vlasti.
"Iako je naša uobičajena praksa da ne komentarišemo određene obavještajne zaključke, FBI podržava naše državne, lokalne i savezne partnere za sprovođenje zakona", navodi se u saopštenju Biroa.
"Naš fokus nije na mirnim demonstrantima, već na onima koji ugrožavaju njihovu sigurnost i sigurnost drugih građana nasiljem i uništavanjem imovine", dodaje se u saopštenju.
U Biltenu FBI, koji su prvi put dobili ABC News i Yahoo, takođe se upozorava na potencijal za nasilje u Washingtonu, kao i u svih 50 država.
FBI je "primio informacije o identifikovanoj naoružanoj grupi koja namjerava da putuje u Washington, 16. januara", navodi se u biltenu.
"Upozorili su da će se dogoditi ogroman ustanak ako Kongres pokuša da ukloni POTUS-a (predsjednika SAD) putem 25. amandmana."
U Biltenu se dalje upozorava da grupa poziva na jurišanje na državne, lokalne i federalne zgrade ukoliko bude napora na uklanjanju Trumpa prije uspješne inauguracije 20. januara.
Iako ne komentarišu konkretne prijetnje, druge vladine agencije preduzimaju korake za jačanje bezbjednosti.
Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost (DHS) saopštilo je u ponedjeljak da upućuje američku tajnu službu, koja je inače zadužena za obezbjeđenje predsjednika, da započne svoju inauguracionu bezbjednosnu operaciju ove srijede, šest dana ranije nego što je planirano.
DHS je kao razlog promjene naveo "događaje iz prošle nedjelje i razvoj bezbjednosnog okruženja".
Nacionalna garda
Ranije u ponedjeljak, američka Nacionalna garda saopštila je da je odredila do 15.000 pripadnika da pomognu u naporima obezbjeđenja za inauguraciju 20. januara.
"Do danas se od naših trupa tražilo da podržavaju misije bezbjednosti, logistike, veze i komunikacije", rekao je u izjavi general Daniel Hokanson, šef Biroa Nacionalne garde.
Zvaničnici Garde rekli su da se u Washingtonu nalazi 6.200 vojnika iz šest država koji podržavaju civilne vlasti nakon nereda prošle srijede, tokom kojih je američki Capitol nakratko preplavilo hiljade pro-Trumpovih ekstremista, a pet ljudi je izgubilo živote.
Nacionalna garda ima dugu istoriju pomaganja u obezbjeđivanju predsjedničkih inauguracija SAD; oko 8.000 članova Nacionalne garde bilo je prisutno tokom Trumpove inauguracije 2016. godine.
Služba koja se stara o Nacionalnom parku SAD (NPS) takođe je najavila u ponedjeljak da će zatvoriti spomenik Washingtonu od 11. januara do nakon inauguracije, pozivajući se na prijetnje nasiljem.
"Grupe umiješane u nerede 6. januara 2021. na američkom Capitolu i dalje prijete da će poremetiti 59. predsjedničku inauguraciju 20. januara 2021", napisao je NPS na svojoj web stranici.
NPS je saopštla da bi i drugi dijelovi Parka i okolni putevi takođe mogli da budu blokirani u narednim nedeljama.
Prisutna je, međutim, i zabrinutost da će pojačana sigurnost biti potrebna i nakon inauguracije.
"Stanje nacije (obraćanje predsjednika Kongresu) je odmah 'iza ugla'", rekao je, u ponedjeljak na vebinaru Terry Gainer, bivši šef Policije Capitola, koji je takođe služio kao šef obezbjeđenja Senata.
"Marš prava na život dogodiće se (29. januara)", dodao je on. "Tekuće diskusije o impeachmentu - sve vrste stvari koje bi privukle prestupnike da dođu tamo, kao i demonstrante koji bi trebalo legitimno da protestuju i imaju pravo na to".
Suprotno najnovijim upozorenjima i povećanim mjerama predostrožnosti, i FBI i Metropiolitan policija u Washingtonu saopštili su da prije planiranih protesta za prošlu srijedu nije bilo obavještajnih podataka koji bi sugerisali da bi dijelovi gomile mogli da postanu nasilni.
Navodi o odbijanju
Odlazeći šef Policije Capitola Steven Sund rekao je za Washington Post da je naišao na odbacivanje kod vojnih zvaničnika i da su bezbjednosni zvaničnici u Predstavničkom domu i Senatu odbili njegov zahtjev da zatraže pomoć od Nacionalne garde uoči prošlonedjeljnog napada na američki Capitol.
"Da smo imali Nacionalnu gardu, mogli bismo ih držati duže na odstojanju dok ne stigne više pripadnika naših partnerskih agencija", rekao je Sund za list.
Ali američka vojska kasno u ponedjeljak opovrgla je Sundove sugestije da su vojni zvaničnici pokušali da odbiju bilo kakve zahtjeve za pomoć.
"Nisam dao izjavu niti bilo koji komentar sličan onome što mi je pripisao načelnik Sund u članku Washington Posta", usprotivio se u izjavi general-potpukovnik Walter Piatt, direktor Vojnog štaba.
"Ali ja bih primjetio da čak i svojim izjavama jasno stavlja do znanja da ni ja, ni bilo ko drugi iz Sekretarijata za odbranu, nije odbijao da rasporedi traženo osoblje", dodao je Piatt.
Portparol Pentagona rekao je prošle nedjelje da Policija Capitola nije podnijela zahtjev za pojačanje Nacionalnoj gardi prije nereda u kojima je poginulo pet osoba, uključujući i policajca Capitola.
See all News Updates of the Day
Biden upozorava Iran nakon smrtonosnog napada u Siriji
Američki predsjednik Joe Biden rekao je da će Sjedinjene Države odgovoriti "snažno" kako bi zaštitile Amerikance nakon što je američka vojska rekla da je izvela zračne napade u istočnoj Siriji kao odgovor na sumnjivi napad koji podržava Iran.
Govoreći tokom državne posjete Kanadi u petak, Biden je rekao da Sjedinjene Države "ne traže sukob s Iranom, ali su spremne djelovati snažno kako bi zaštitile naš narod".
"Upravo to se dogodilo sinoć", dodao je.
Američka vojska je saopćila da je izvela više "preciznih" zračnih napada tokom noći u četvrtak na ciljeve u istočnoj Siriji kao odgovor na napad dronom u kojem je ubijen američki izvođač.
Portparol Ministarstva odbrane Patrick Ryder rekao je novinarima u Pentagonu u petak da je namjera operacije bila da se "pošalje vrlo jasna poruka da ćemo ozbiljno shvatiti zaštitu našeg osoblja i da ćemo brzo i odlučno odgovoriti ako budu ugroženi".
On je udare opisao kao "proporcionalnu i namjernu akciju s ciljem ograničavanja rizika od eskalacije kako bi se žrtve svele na minimum".
Sirijska opservatorija za ljudska prava, grupa sa sjedištem u Britaniji koja prati rat u Siriji, saopćila je da je 14 ljudi ubijeno u američkim udarima u Siriji.
U petak su američki zvaničnici rekli da je više dronova lansirano u Green Village na sjeveroistoku Sirije, gdje su također smještene američke trupe. Zvaničnici su rekli da u tim napadima nije bilo povrijeđenih.
U saopćenju, američki ministar odbrane Lloyd Austin opisao je udare na objekte koje koriste grupe povezane s iranskim Korpusom garde islamske revolucije.
"Zračni napadi su izvedeni kao odgovor na današnji napad, kao i niz nedavnih napada na koalicione snage u Siriji od strane grupa povezanih s IRGC", rekao je Austin.
"Nijedna grupa neće nekažnjeno udarati naše trupe," dodao je on.
Dron je udario u objekat za održavanje u bazi u Hasaki u Siriji u 13.38 sati po lokalnom vremenu, navodi Pentagonu
U napadu je ranjeno još šest Amerikanaca, uključujući pet pripadnika američke vojske. Dvojica ranjenih pripadnika su zbrinuta na licu mjesta, dok su trojica i američki izvođač medicinski evakuisani u koalicione medicinske ustanove u Iraku, navodi se u saopštenju američke vojske.
Sjedinjene Države imaju oko 900 vojnika u istočnoj Siriji kako bi pomogli snagama sirijskih Kurda da spriječe ponovno oživljavanje terorističke grupe Islamska država.
Predsjedavajući Združenog generalštaba general Mark Milley, najviši američki vojni oficir i šef američke Centralne komande, koja nadgleda američke vojne operacije na Bliskom istoku, upozorio je zakonodavce na odvojenim saslušanjima u četvrtak da Iran nastavlja da destabilizuje Bliski istok kroz svoje podrška terorističkim grupama i „proxy” snagama.
Iranski opunomoćenici napali su američke trupe u Iraku i Siriji 78 puta koristeći bespilotne letjelice i rakete od januara 2021. godine, izjavio je komandant CENTCOM-a, general Erik Kurilla.
"Ovo je bio još jedan u nizu napada na naše trupe i partnerske snage", rekao je Kurilla kasno u četvrtak.
"Uvijek ćemo poduzeti sve potrebne mjere da odbranimo naš narod i uvijek ćemo odgovoriti u vrijeme i na mjestu koje odaberemo. Predviđeni smo za skalabilne opcije u slučaju bilo kakvih dodatnih iranskih napada", dodao je.
Neke informacije korištene u izvještaju dolaze od AP-a, Reutersa i AFP-a.
Ukrajina spremna da krene u kontraofanzivu protiv ruskih trupa
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da je vojska spremna da krene u kontraofanzivu protiv ruskih trupa, ali joj je potrebna pomoć evropskih susjeda.
"Ako Evropa čeka", upozorio je Zelenski evropske lidere u četvrtak, "zlo će možda imati vremena da se pregrupiše i pripremi za godine rata".
U video obraćanju, dostavljenom iz voza, Zelenski je pozvao lidere da prošire i ubrzaju svoje isporuke oružja i municije Ukrajini kako bi ih koristili u svojoj kampanji za suzbijanje ruske invazije.
Evropski lideri potpisali su u četvrtak sporazum vrijedan dvije milijarde dolara, koji su ranije ove nedjelje podržali ministri spoljnih poslova i odbrane EU, pozivajući i na slanje municije iz postojećih zaliha, i na to da zemlje EU rade zajedno na izdavanju novih narudžbi za više metaka.
Pošto je pokušaj Rusije da zauzme Bahmut zaustavljen, dugo očekivana kontraofanziva će početi "vrlo brzo", rekao je u četvrtak najviši komandant ukrajinskih kopnenih snaga.
Ukrajinski general-pukovnik Oleksandr Sirski rekao je na društvenoj mreži Telegram da plaćenici ruske grupe Wagner, često osuđenici regrutovani iz zatvora, "gube značajnu snagu" u pokušaju da preuzmu kontrolu nad Bahmutom.
Pošto su najprije razmišljala o povlačenju iz grada na istoku, Ukrajina je zadržala svoje trupe na položaju, a istovremeno je poslala i pojačanje.
"Vrlo brzo ćemo iskoristiti ovu priliku, kao što smo to činili u prošlosti u blizini Kijeva, Harkova, Balaklije i Kupijanska", rekao je on, navodeći gradove koje je Ukrajina branila ili preuzela nazad od ruske kontrole.
Sirski je bio jedan od najviših komandanata koji stoje iza ukrajinske strategije prošle godine u prvim nedeljama rata koji je odbio napad Rusije na Kijev, ukrajinsku prijestolnicu, i naterao moskovske snage na povlačenje do druge polovine 2022.
Britansko ministarstvo odbrane je u srijedu saopštilo da su ukrajinske snage pokrenule lokalni kontranapad zapadno od Bahmuta koji će vjerovatno ublažiti pritisak na glavnu rutu koja se koristi za snabdijevanje kijevskih snaga unutar grada.
Ministarstvo je saopštilo da i dalje postoji prijetnja da bi ukrajinske snage u Bahmutu mogle da budu opkoljene, ali da postoji "realna mogućnost da ruski napad na grad izgubi ograničeni zamah koji je bio dobio".
Linije fronta rata u istočnoj Ukrajini su u velikoj mjeri na istom mjestu posljednjih mjeseci, pri čemu nijedna strana nije uspjela da zauzme značajnu novu teritoriju, iako obje imaju ogroman broj žrtava.
Moskva nije komentarisala ukrajinske tvrdnje da gubi zamah u Bahmutu, ali Jevgenij Prigožin, šef plaćenika Wagner grupe, poslednjih dana pesimistički upozorava na ukrajinski kontranapad.
Ranije ove nedelje, Prigožin je objavio pismo ruskom ministru odbrane Sergeju Šojguu, upozoravajući da Ukrajina pokušava da odsječe snage Wagnera od redovnih ruskih trupa i zahtijeva od Šojgua da preduzme akciju kako bi to spriječio. Prigožin je rekao da će biti "negativnih posljedica" ako ne uspije.
Zelenski je u četvrtak nastavio obilazak oblasti na liniji fronta, posjetivši Hersonsku oblast na jugu dan poslije susreta sa trupama u blizini Bahmuta.
Na snimku se vidi kako se sastaje sa stanovnicima u Posadu Pokrovske, bombardovanom selu na bivšoj liniji fronta u Hersonu, ponovo zauzetom u posljednjem velikom napredovanju Ukrajine prošle godine.
"Sve ćemo obnoviti, sve ćemo obnoviti. Kao i svaki grad i selo koji su stradali od okupatora", napisao je on.
U tekstu su korišteni neki podaci agencija AP, Reuters i AFP.
Tužilac: Trump stvorio lažni utisak da će biti uhapšen
Tužioci u New Yorku objavili su da je Donald Trump stvorio lažan utisak da će biti uhapšen i da je naveo svoje republikance u Kongresu da se umiješaju u istragu o novcu koji je dao porno glumici Stormy Daniels da ne bi javno govorila o njihovim odnosima.
Trump je u subotu najavio da će biti uhapšen u utorak u slučaju koji vodi okružni tužilac na Manhattanu.
U ponedjeljak su trojica republikanaca koji predsjedavaju odborima u Predstavničkom domu počeli napade na okružnog tužioca Alvina Bragga, demokratu, optužujući ga za kršenje nadležnosti tužioca.
Do srijede, velika porota kojoj se predstavljaju dokazi u slučaju Stormy Daniels još nije odlučila o optužnici, a u četvrtak je kancelarija tužioca Bragga poslala odgovor predsjedavajućima odbora, u koji je uvid imao Reuters.
U pismu se navodi da su "optužbe predsjedavajućih počele kad je Donald Trump stvorio lažan utisak da će biti uhapšen i da su njegovi advokati tražili da vi intervenišete".
Potvrđuje se da Braggova kancelarija "istražuje navode da je Donald Trump prekršio kazneno pravo New Yorka".
Ako bude optužen, Trump će biti prvi predsjednik koji se suočava sa krivičnim prijavama u sudu. On je bio na mjestu predsjednika od 2017. do 2021. godine, a pripremao je i treću kampanju za Bijelu kuću, dok se suočava sa pravnim problemima na nekoliko frontova.
Velika porota, koju čine američki državljani sa Manhattana, sastala se u januaru. Čovjek koji je bio desna ruka Donalda Trumpa rekao je da je, na Trumpov zahtjev, dao novac Stormy Daniels, nekoliko dana prije predsjedničkih izbora 2016.
U pismu iz Braggove kancelarije navodi se da su republikanci koji predsjedavaju odborima u Predstavničkom domu tražili informaciju, koja nije javna, o kriminalnoj istrazi koja je u toku, što je, po zakonu povjerljivo.
"Zahtjevi iz pisma su nezakonit napad na suverenitet New Yorka. Kongres ne može da ima nikakav legitiman zakonski posao koji ima veze sa nadgledanjem rada lokalnih tužilaštava", navodi se u odgovoru okružnog tužioca.
Ambasade SAD i Britanije: Dodikov put u izolaciju, potezi koje povlače samo štete RS-u
Vlada RS navodi kako je "prisiljena prekinuti saradnju" sa američkom i britanskom ambasadom u BiH.
Entitetske vlasti traži od institucija RS, predstavnika RS na državnom nivou vlasti, lokalne samouprave i drugih institucija "da ne sarađuju sa ambasadama SAD i Velike Britanije".
"Vlada RS je uvjerena da ovakvo djelovanje ambasada SAD i Velike Britanije nije u skladu sa zvaničnim politikama SAD i Velike Britanije prema BiH i stava je da prekid saradnje traje sve dok ambasade SAD i Velike Britanije ne prekinu praksu miješanja u unutrašnje stvari u BiH", obrazloženje entitetskih vlasti.
Mišljenja su kako američke i britanske diplomate "antidejtonski djeluju" u BiH.
Iz američke ambasade stigla je reakcija: "Današnja najava predsjednika Milorada Dodika da će Vlada RS prekinuti kontakt sa službenim predstavnicima SAD i Ujedinjenog Kraljevstva još je jedan korak na opasnom putu koji je odabrao – putu izolacije i autoritarne vladavine."
Britanska ambasada u BiH je odgovorila kako ovakvi Dodikovi potezi samo štete entitetu RS.
"Samo država BiH ima nadležnost da donosi odluke o diplomatskim odnosima zemlje. Britanska ambasada će nastaviti da radi na dobrobit svih građana ove zemlje", stoji u saopštenju.
Zbog antidejtonskog djelovanja, SAD su stavile na "crnu listu" predsjednika RS Milorada Dodika, koji se potpuno okrenuo Rusiji i njenom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Dodik je 2017. sankcionisan jer predstavlja prijetnju po Dejtonski sporazum, teritorijalni integritet i suverenitet BiH.
Prošle godine, Velika Britanija je sankcionisala Dodika i njegovu stranačku kolegicu Željku Cvijanović, koja je sadašnji član Predsjedništva BiH.
Pod sankcijama su zbog ugrožavanja mira i sigurnosti u BiH, te poticanja na otcjepljenje RS od BiH.
Ovog mjeseca, State Department je poručio Dodiku kako se moraju poštovati institucije BiH.
„Član 3. Daytonskog ustava jasno kaže da RS mora u potpunosti poštovati odluke institucija BiH, uključujući konačne i obavezujuće presude Ustavnog suda BiH”, navodi State Department.
Dodik je prethodno priče o otcjepljenju RS-a zbog privremene mjere Ustavnog suda BiH od početka marta kojom je van snage stavljen Zakon o nepokretnoj imovini RS.
Od kraja rata, USAID je osigurao nekoliko stotina miliona dolara po raznim osnovama.
Istraživanje: Predsjedniku Bidenu pada rejting
Popularnost predsjednika SAD Joea Bidena u blagom je padu u odnosu na prije mesec dana i približava se njegovom dosadašnjem najnižem rejtingu, pokazuje istraživanje agencije AP i NORK-a.
Njegova administracija pokušava da projektuje osjećaj stabilnosti dok se suočava sa kolapsom banaka i visokom inflacijom.
Biden u novoj anketi ima rejting oko 38 odsto, dok je u februaru bio na 45 odsto popularnosti, a u januaru na 41 odsto.
Njegov rejting je dostigao najnižu tačku tokom prošlog jula - 36 odsto, kada su porasli troškovi za benzin, hranu i drugo.
Odgovori ispitanika u anketi sugerišu da javnost ima pomiješana osjećanja o Bidenu, za koga se očekuje da objavi kandidaturu za reizbor na ljeto.
Biden je preduzeo ambiciozne korake da podstakne američku ekonomiju, prije svega paketom pomoći od 1,9 milijardi dolara tokom koronavirusa, infrastruktrunim investicijama, podrškom za proširenje zdravstvenog osiguranja, borbom protiv klimatskih promjena.
Ali, dosta toga podrazumijeva višegodišnje investicije koje tek treba da se realizuju, a građani se sada suočavaju sa inflacijom od 6 odsto i krahom banaka.
Oko 31 odsto ispitanika odobrava Bidenovo upravljanje ekonomijom, što ie otprilike na nivou od prošle godine. Ekonomija je Bidenova slaba tačka od kraja 2021. kada je počela da raste inflacija - za koju je administracija tada uvjeravala da je trenutna.
Među onima koji odobravaju Bidenovu ekonomsku politiku većina su demokrate, 63 odsto. Prema istraživanju, najmanju podršku Bidenu daju demokrate mlađe od 45 godina, a republikanci po malo kojoj tački odobravaju politiku aktuelnog predsjednika.
Četvrtina Amerikanaca smatra da je nacionalna ekonomija dobra ili da se zemlja kreće u pravom smjeru, pokazuje anketa.
Bidenovu spoljnu politiku i borbu protiv klimatskih promjena odobrava oko 40 odsto ispitanika.
