Linkovi

Najnovije

Trump odobrio uvođenje vanrednih mjera u Washingtonu, FBI ispituje prijetnje inauguraciji Bidena

Donald Trump
Donald Trump

Donald Trump, odlazeći američki predsjednik odobrio je uvođenje vanrednih mjera u Washingtonu, saopštila je Bijela kuća.

Trump je uredbom odobrio da se produži federalna podrška do 24. januara kako bi se moglo odgovoriti na vanredne situacije u Washingtonu.

Time Agencija za upravljanje vanrednim situacijama može identifikovati, mobilisati i osigurati opremu i resurse potrebne za suočavanje sa posljedicama vanrednog stanja”, navodi se u saopštenju.

Sve više raste zabrinutost da bi juriš dijela Trumpovih pristalica na američki Capitol prošle nedjelje mogao biti početak nečega što bi moglo da bude niz potencijalno oružanih i nasilnih protesta širom zemlje, pred inauguraciju novoizabranog predsjednika Joea Bidena.

The U.S. Capitol dome is seen behind a security fence in Washington, Jan. 11, 2021.
The U.S. Capitol dome is seen behind a security fence in Washington, Jan. 11, 2021.

Federalni istražni biro (FBI) u ponedjeljak je saopštio za Glas Amerike da ispituje dokaze koji ukazuju na to da grupe ili pojedinci možda žele da podstaknu nasilje ili se uključe se u kriminalne aktivnosti u vezi sa planiranim prenosom vlasti.

"Iako je naša uobičajena praksa da ne komentarišemo određene obavještajne zaključke, FBI podržava naše državne, lokalne i savezne partnere za sprovođenje zakona", navodi se u saopštenju Biroa.

"Naš fokus nije na mirnim demonstrantima, već na onima koji ugrožavaju njihovu sigurnost i sigurnost drugih građana nasiljem i uništavanjem imovine", dodaje se u saopštenju.

U Biltenu FBI, koji su prvi put dobili ABC News i Yahoo, takođe se upozorava na potencijal za nasilje u Washingtonu, kao i u svih 50 država.

FBI je "primio informacije o identifikovanoj naoružanoj grupi koja namjerava da putuje u Washington, 16. januara", navodi se u biltenu.

"Upozorili su da će se dogoditi ogroman ustanak ako Kongres pokuša da ukloni POTUS-a (predsjednika SAD) putem 25. amandmana."

U Biltenu se dalje upozorava da grupa poziva na jurišanje na državne, lokalne i federalne zgrade ukoliko bude napora na uklanjanju Trumpa prije uspješne inauguracije 20. januara.

Iako ne komentarišu konkretne prijetnje, druge vladine agencije preduzimaju korake za jačanje bezbjednosti.

Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost (DHS) saopštilo je u ponedjeljak da upućuje američku tajnu službu, koja je inače zadužena za obezbjeđenje predsjednika, da započne svoju inauguracionu bezbjednosnu operaciju ove srijede, šest dana ranije nego što je planirano.

DHS je kao razlog promjene naveo "događaje iz prošle nedjelje i razvoj bezbjednosnog okruženja".

Members of the National Guard arrive to the U.S. Capitol days after supporters of U.S. President Donald Trump stormed the Capitol in Washington, D.C.
Members of the National Guard arrive to the U.S. Capitol days after supporters of U.S. President Donald Trump stormed the Capitol in Washington, D.C.

Nacionalna garda

Ranije u ponedjeljak, američka Nacionalna garda saopštila je da je odredila do 15.000 pripadnika da pomognu u naporima obezbjeđenja za inauguraciju 20. januara.

"Do danas se od naših trupa tražilo da podržavaju misije bezbjednosti, logistike, veze i komunikacije", rekao je u izjavi general Daniel Hokanson​, šef Biroa Nacionalne garde.

Zvaničnici Garde rekli su da se u Washingtonu nalazi 6.200 vojnika iz šest država koji podržavaju civilne vlasti nakon nereda prošle srijede, tokom kojih je američki Capitol nakratko preplavilo hiljade pro-Trumpovih ekstremista, a pet ljudi je izgubilo živote.

Nacionalna garda ima dugu istoriju pomaganja u obezbjeđivanju predsjedničkih inauguracija SAD; oko 8.000 članova Nacionalne garde bilo je prisutno tokom Trumpove inauguracije 2016. godine.

Služba koja se stara o Nacionalnom parku SAD (NPS) takođe je najavila u ponedjeljak da će zatvoriti spomenik Washingtonu od 11. januara do nakon inauguracije, pozivajući se na prijetnje nasiljem.

"Grupe umiješane u nerede 6. januara 2021. na američkom Capitolu i dalje prijete da će poremetiti 59. predsjedničku inauguraciju 20. januara 2021", napisao je NPS na svojoj web stranici.

NPS je saopštla da bi i drugi dijelovi Parka i okolni putevi takođe mogli da budu blokirani u narednim nedeljama.

Prisutna je, međutim, i zabrinutost da će pojačana sigurnost biti potrebna i nakon inauguracije.

"Stanje nacije (obraćanje predsjednika Kongresu) je odmah 'iza ugla'", rekao je, u ponedjeljak na vebinaru Terry Gainer​, bivši šef Policije Capitola, koji je takođe služio kao šef obezbjeđenja Senata.

"Marš prava na život dogodiće se (29. januara)", dodao je on. "Tekuće diskusije o impeachmentu - sve vrste stvari koje bi privukle prestupnike da dođu tamo, kao i demonstrante koji bi trebalo legitimno da protestuju i imaju pravo na to".

Suprotno najnovijim upozorenjima i povećanim mjerama predostrožnosti, i FBI i Metropiolitan policija u Washingtonu saopštili su da prije planiranih protesta za prošlu srijedu nije bilo obavještajnih podataka koji bi sugerisali da bi dijelovi gomile mogli da postanu nasilni.

Trump supporters try to break through a police barrier, Jan. 6, 2021, at the Capitol in Washington.
Trump supporters try to break through a police barrier, Jan. 6, 2021, at the Capitol in Washington.

Navodi o odbijanju

Odlazeći šef Policije Capitola Steven Sund rekao je za Washington Post da je naišao na odbacivanje kod vojnih zvaničnika i da su bezbjednosni zvaničnici u Predstavničkom domu i Senatu odbili njegov zahtjev da zatraže pomoć od Nacionalne garde uoči prošlonedjeljnog napada na američki Capitol.

"Da smo imali Nacionalnu gardu, mogli bismo ih držati duže na odstojanju dok ne stigne više pripadnika naših partnerskih agencija", rekao je Sund za list.

Ali američka vojska kasno u ponedjeljak opovrgla je Sundove sugestije da su vojni zvaničnici pokušali da odbiju bilo kakve zahtjeve za pomoć.

"Nisam dao izjavu niti bilo koji komentar sličan onome što mi je pripisao načelnik Sund u članku Washington Posta", usprotivio se u izjavi general-potpukovnik Walter Piatt​, direktor Vojnog štaba.

"Ali ja bih primjetio da čak i svojim izjavama jasno stavlja do znanja da ni ja, ni bilo ko drugi iz Sekretarijata za odbranu, nije odbijao da rasporedi traženo osoblje", dodao je Piatt.

Portparol Pentagona rekao je prošle nedjelje da Policija Capitola nije podnijela zahtjev za pojačanje Nacionalnoj gardi prije nereda u kojima je poginulo pet osoba, uključujući i policajca Capitola.

See all News Updates of the Day

Stručnjaci iz Letonije: Rusija koristi migrante kao oružje da bi ojačala populiste

Stražar stoji pored granične ograde sa bodljikavom žicom na granici Letonije sa Rusijom, 16. august, 2024. (Foto: AFP/Gints Ivuskans)
Stražar stoji pored granične ograde sa bodljikavom žicom na granici Letonije sa Rusijom, 16. august, 2024. (Foto: AFP/Gints Ivuskans)

Evropske vlade optužuju Rusiju da migrante koristi kao oružje, tako što im pomaže da ilegalno ulaze u Evropsku uniju, čime se povećavaju političke tenzije u zemljama kao što su Finska, Poljska i Letonija.

Politički posmatrači u Letoniji kažu da je ta taktika djelimično dovela do jačanja ekstremno desničarskih partija na evropskim izborima ove godine.

Glavni grad Letonije - Riga - osjeća podjele koje rastu u toj zemlji, što je slučaj i u Litvaniji i Poljskoj. Eksperti u Letoniji kažu da je to dijelom posljedica toga što Rusija i njen saveznik Bjelorusija koriste migrante kao oružje.

"Rusija i Bjelorusija doslovno plaćaju hiljadama Iračana, Sirijaca, da ih stave u avion. Iskrcavaju se u Minsku i onda ih odvoze do granice sa Poljskom, Litvanijom i Letonijom i gurnu ih preko granice", kaže Veiko Spolitis, bivši zamjenik ministra odbrane Letonije.

Najezda migranata preko granice počela je 2021. Političari kažu da su Rusija i Bjelorusija imale jasan cilj.

"Da kreiraju diskurs na letonskoj političkoj sceni, kako bi se na vlast dovele razne vrste populističkih stranaka", ističe Spolitis.

Ainar Šlesers je na čelu jedne od takvih stanaka - "Letonija na prvom mjestu". Osnovao ju je 2021. godine u znak protesta zbog korištenja vakcina protiv Covida 19. Slesers je također poznati biznismen i političar u Letoniji koji radi na projektu izgradnje novih stanova i hotela na obalama Rige. Zauzeo je čvrst stav o ekonomiji i imigraciji.

"Ne moramo da dovodimo ljude iz zemalja Trećeg svijeta, koji će donijeti kriminal i probleme našoj zemlji. A vidimo šta se dešava u Evropi, na mnogim mjestima. Ne želim da imenujem zemlje, ali znate, sve te bande imigranata koje su došle, one stvarno povećavaju stopu kriminala. To je strašno", smatra on.

Međutim, veza između migracije i kriminala nije tako jednostavna, kaže Martin Lange, koji je proučavao to pitanje.

"Nije baš uvijek slučaj da novi imigranti, bez obzira iz koje zemlje dolaze, doprinose povećanju kriminala. Ako im nije dozvoljeno da rade, ako imaju loše životne uslove, to može da poveća stopu kriminala", rekao je Lange.

Neki analitičari smatraju da je korištenje migracija kao oružje deo "hibridnog rata" Rusije protiv Zapada - osmišljenog da se uzvrati centristima Evropske unije i ojačaju krajnje desničarske stranke, zarad ciljeva Moskve.

Međutim, neki eksperti kažu da je uticaj straha birača na porast populističkih i krajnje desničarskih stranaka u Evropi moguće preuveličan, dok drugi faktori, kao što je uticaj na spoljnu politiku, možda imaju veću ulogu.

Kelly Greenhill iz MIT Centra za međunarodne studije postavlja pitanje da li migracije kao oružje funkcionišu kao sredstvo spoljne politike: "Da. Mogu li da vam kažem da političari osjećaju da su veoma negativno pogođeni takvim oružjem? Da. Da li podaci na širem planu nužno sugerišu da su u pravu? Nisam baš sigurna."

"Letonija na prvom mjestu" dobila je mandat u Evropskom parlamentu u junu, poslije izbora na kojima su krajnje desničarske stranke ostvarile značajne uspjehe u Italiji, Francuskoj i Njemačkoj.

Poljska je ove godine osudila Bjelorusiju zbog korištenja te taktike, dok je Finska, koja dijeli 1.300 kilometara dugu granicu sa Rusijom, sredinom jula usvojila zakon kako bi to spriječila.

Demokrate biraju novog predsjednika stranke

Jaime Harrison, aktuelni predsjednik Demokratskog nacionalnog komiteta. (Foto: AP/Nathan Howard)
Jaime Harrison, aktuelni predsjednik Demokratskog nacionalnog komiteta. (Foto: AP/Nathan Howard)

Predsjedavajući Demokratskog nacionalnog komiteta (DNC) Jaime Harrison obavijestio je lidere stranke da će DNC u februaru izabrati njegovog nasljednika - i taj izbor će mnogo govoriti o tome kako stranka želi da se ubuduće predstavi biračima, dok u Bijeloj kući bude Donald Trump.

Harrison je u pismu naveo da će DNC tokom januara održati četiri foruma za predstavljanje budućih kandidata, a da će finalno glasanje biti 1. februara na stranačkom sastanku u Marylandu.

Izbor novog predsjednika Demokratske stranke biće prvi korak u rješavanju unutrašnjih problema pošto je potpredsjednica SAD-a Kamala Harris izgubila izbore od Trumpa.

Demokrate će prethodno odrediti pravila za izbor novog predsjednika, potpredsjednika, generalnog sekretara i šefa za finansije.

"DNC je posvećen transparentnom, nepristrasnom i pravednom izboru nove generacije lidera koji će voditi stranku naprijed", naveo je Harrison u saopštenju.

Bivši guverner Marylanda Martin O'Malley i predsjednik Demokratsko-farmersko-radičke partije iz Minnesote Ken Martin, najavili su kandidaturu za predsjednika DNC-a.

Naredni šef DNC će morati iznova da gradi stranku, demoralisanu novom Trumpovom pobjedom. Također će nadzirati proces nominacije kandidata za izbore 2028. godine.

Odlazeći predsjednik Harrison je u pismu naglasio da želi da forumi na kojima će se birati njegov nasljednik budu prenošeni uživo i da se svim demokrata u SAD-u omogući da budu angažovani u tom procesu. Dodao je da će ostati neutralan u izboru novog predsjednika DNC-a.

Izgledi o prekidu vatre u Libanu ostavljaju stanovnicima Gaze osjećaj napuštenosti

Palestinci se okupljaju da bi primili hranu pripremljenu u dobrotvornoj kuhinji, usred krize gladi, kako se nastavlja sukob između Izraela i Hamasa, u Khan Younisu, južnom pojasu Gaze, 24. novembra 2024.
Palestinci se okupljaju da bi primili hranu pripremljenu u dobrotvornoj kuhinji, usred krize gladi, kako se nastavlja sukob između Izraela i Hamasa, u Khan Younisu, južnom pojasu Gaze, 24. novembra 2024.

Izgledi za sporazum o prekidu vatre između Izraela i libanonskog Hezbollaha bez sličnog sporazuma s Hamasom u Gazi doveli su do toga da se Palestinci osjećaju napušteno i strahuju da će se Izrael direktno fokusirati na svoj napad na enklavu.

Hezbollah kojeg podržava Iran počeo je ispaljivati projektile na Izrael u znak solidarnosti s Hamasom nakon što je palestinska militantna grupa napala Izrael u oktobru 2023. godine, što je izazvalo rat u Gazi.

Neprijateljstva u Libanu drastično su eskalirala u posljednja dva mjeseca. Izrael je pojačao zračne napade i poslao kopnene snage na jug Libana, a Hezbollah je zadržao raketnu vatru na Izrael.

Sada se čini da će Izrael odobriti američki plan za prekid vatre s Hezbollahom kada se sigurnosni kabinet sastane u utorak, dok je libanonski ministar vanjskih poslova Abdallah Bou Habib izrazio nadu da će primirje biti postignuto do utorka navečer.

Dok se diplomatija fokusira na Liban, Palestinci se osjećaju iznevjereno od svijeta nakon 14 mjeseci sukoba koji je razorio pojas Gaze i ubio više od 44.000 ljudi.

"To je pokazalo da je Gaza siroče, bez podrške i milosti nepravednog svijeta", rekao je Abdel-Ghani, otac petero djece koji je dao samo ime.

"Ljut sam na svijet koji nije uspio donijeti jedno rješenje za dva regiona," Abdel-Ghani. "Možda će biti još jedan dogovor za Gazu, možda."

Prekid vatre između Izraela i Hezbollaha bez dogovora za Gazu bio bi udarac za Hamas, čiji su se lideri nadali da će širenje rata na Liban pritisnuti Izrael da postigne sveobuhvatni prekid vatre. Hezbollah je insistirao da neće pristati na prekid vatre dok se ne završi rat u Gazi, ali je odustao od tog uslova.

"Imali smo velike nade da će Hezbollah ostati nepokolebljiv do kraja, ali izgleda da nisu mogli", rekao je Tamer Al-Burai, biznismen iz grada Gaze, koji je kao i većina stanovnika Gaze prognan iz svog doma. "Bojimo se da će izraelska vojska sada imati slobodne ruke u Gazi."

Izrael je obećao da će u potpunosti eliminirati Hamas.

"Nadali smo se da širenje rata znači jedno rješenje za sve, ali smo ostali sami pred monstruoznom (izraelskom) okupacijom", rekla je Zakeya Rezik, 56, majka šestero djece.

"Dosta je bilo, iscrpljeni smo. Koliko ih je još moralo umrijeti prije nego što su zaustavili rat? Rat u Gazi mora prestati, ljudi nestaju, gladuju i bombardovanje je svakodnevno."

Libanski izvori: Biden i Macron će objaviti primirje između Izraela i Hezbollaha

Posljedice izraelskog napada na predgrađe Bejruta
Posljedice izraelskog napada na predgrađe Bejruta

Očekuje se da će američki predsjednik Joe Biden i francuski predsjednik Emmanuel Macron uskoro objaviti prekid vatre u Libanu između oružane grupe Hezbollah i Izraela, izjavila su u ponedjeljak četiri visoka libanska izvora.

U Washingtonu je portparol Bele kuće za nacionalnu sigurnost John Kirby rekao: „Blizu smo”, ali "ništa nije gotovo dok se sve ne uradi.”

Francusko predsjedništvo je saopćilo da su razgovori o prekidu vatre postigli značajan napredak. U Jerusalimu je visoki izraelski zvaničnik rekao da će se izraelska vlada sastati u utorak kako bi odobrila sporazum o primirju s Hezbollahom.

Znakovi diplomatskog proboja bili su praćeni teškim izraelskim zračnim napadima na južna predgrađa Bejruta pod kontrolom Hezbollaha, dok je Izrael nastavio sa ofanzivom koju je pokrenuo u septembru nakon skoro godinu dana prekograničnih neprijateljstava.

Ured premijera Benjamina Netanyahua odbio je komentirati izvještaje da su se Izrael i Libanon složili s tekstom sporazuma. Međutim, visoki izraelski zvaničnik rekao je Reutersu da bi na sastanku vlade u utorak trebalo da se odobri tekst.

Izraelski ambasador pri Ujedinjenim narodima, Danny Danon, rekao je da će Izrael zadržati sposobnost da napadne južni Liban prema bilo kojem sporazumu. Liban se ranije protivio formulaciji koja bi Izraelu dala takvo pravo.

Glasnogovornik američkog State Departmenta Matthew Miller rekao je da su se jazovi između dvije strane značajno smanjili, ali da još uvijek postoje koraci koje treba poduzeti kako bi postigli sporazum.

„Često su posljednje faze sporazuma najteže jer se najteža pitanja ostavljaju za kraj”, rekao je on. „Trudimo se koliko možemo.”

Diplomatija ima za cilj natjerati Hezbollah i Izrael koji podržava Iran da okončaju borbe koje su izbile u oktobru 2023. paralelno s izraelskim ratom protiv palestinske islamističke grupe Hamas u Gazi. Sukob u Libanu drastično je eskalirao u posljednja dva mjeseca.

U Bejrutu, Elias Bou Saab, zamjenik predsjednika libanonskog parlamenta, rekao je Reutersu da „nisu preostale ozbiljne prepreke” za početak primjene primirja s Izraelom koji su predložili SAD, „osim ako se Netanyahu ne predomisli”.

Trump najavio hitno uvođenje carina na robu iz Meksika, Kanade i Kine

Donald Trump
Donald Trump

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump obećao je u ponedjeljak da će brzo uvesti carine Kini, Meksiku i Kanadi - tri najveća trgovinska partnera zemlje - povećavajući izglede za trgovinske ratove i veće cijene za američke potrošače.

Trump je u nizu postova na svom Truth Social računu kako bi najavio poteze, uključujući i izjavu da će prvog dana na funkciji „potpisati sve potrebne dokumente kako bi Meksiku i Kanadi naplatio carinu od 25 posto na SVE proizvode koji dolaze u Sjedinjene Države”.

Rekao je da će tarife ostati na snazi dok „droge, posebno fentanil, i svi ilegalni stranci ne prestanu ulaziti u našu zemlju!”.

Trump je rekao da Meksiko i Kanada imaju sposobnost da „lako riješe ovaj dugo tinjajući problem”.

Također se požalio na, kako je rekao, ulogu Kine u „ogromnim količinama droge, posebno fentanila, koje se šalju u Sjedinjene Države”.

"Dok ne prestanu, naplaćivat ćemo Kini dodatnih 10% tarife, iznad svih dodatnih tarifa, na sve njihove brojne proizvode koji dolaze u Sjedinjene Američke Države”, napisao je Trump.

Kina je odgovorila da „niko neće dobiti” trgovinski ili tarifni rat.

„Kina vjeruje da je kinesko-američka ekonomska i trgovinska saradnja po prirodi obostrano korisna”, rekao je Liu Pengyu, glasnogovornik kineske ambasade u Sjedinjenim Državama.

Sjedinjene Države, Meksiko i Kanada potpisale su novi trgovinski sporazum za vrijeme Trumpovog prethodnog mandata, sporazum koji će biti na reviziji 2026. godine.

Dogovor dopušta izuzeća nacionalne sigurnosti za ograničenja.

Trump i kanadski premijer Justin Trudeau razgovarali su o trgovini i sigurnosti granica nakon što je Trump najavio svoje planove u ponedjeljak, rekao je kanadski izvor upoznat sa situacijom.

Novi američki lider preuzima dužnost u januaru, ostavljajući prostor za pregovore i potencijalne promjene planova Trumpove administracije.

Trumpov kandidat za vođenje Ministarstva financija, Scott Bessent, napisao je u članku za Fox Newa prošle sedmice da tarife mogu biti „korisno sredstvo za postizanje ciljeva vanjske politike predsjednika”, uključujući pridobijanje druge vlade da poveća potrošnju na odbranu ili preduzme mjere trgovine drogom.

Zamjenica kanadskog premijera Chrystia Freeland i ministar javne sigurnosti Dominic LeBlanc objavili su kasno u ponedjeljak zajedničko saopštenje naglašavajući bliske veze između SAD-a i Kanade, uključujući kanadski izvoz energije u SAD i saradnju na zaustavljanju trgovine drogom.

„Naš odnos danas je uravnotežen i obostrano koristan, posebno za američke radnike. Danas Kanada kupuje više od Sjedinjenih Država nego Kina, Japan, Francuska i Velika Britanija zajedno”, navodi se u saopštenju.

Tarife plaćaju kompanije koje uvoze proizvode, što znači da bi se, ako se implementiraju, ti troškovi mogli prenijeti u obliku viših cijena za ljude koji kupuju niz dobara uključujući plin, automobile i hranu

Trump je koristio carine kao dio svoje ekonomske agende tokom svoje prethodne administracije, s posebnim fokusom na robu iz Kine. Kineska vlada je odgovorila sopstvenim carinama na proizvode proizvedene u SAD-u.

On se također fokusirao na sigurnost na američko-meksičkoj granici, naredivši izgradnju šire mreže graničnih zidova i zahtijevajući od meksičke vlade da preduzme korake za uklanjanje migranata iz područja u blizini granice sa SAD-om.

Posljednji Trumpovi zahtjevi dolaze u vrijeme kada hapšenja zbog ilegalnih prelazaka granice opadaju, a brojke iz oktobra pokazuju da su hapšenja bila blizu najniže vrijednosti u protekle četiri godine.

Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG