Linkovi

Top priča SAD

Trump odobrio uvođenje vanrednih mjera u Washingtonu, FBI ispituje prijetnje inauguraciji Bidena

Donald Trump

Donald Trump, odlazeći američki predsjednik odobrio je uvođenje vanrednih mjera u Washingtonu, saopštila je Bijela kuća.

Trump je uredbom odobrio da se produži federalna podrška do 24. januara kako bi se moglo odgovoriti na vanredne situacije u Washingtonu.

Time Agencija za upravljanje vanrednim situacijama može identifikovati, mobilisati i osigurati opremu i resurse potrebne za suočavanje sa posljedicama vanrednog stanja”, navodi se u saopštenju.

Sve više raste zabrinutost da bi juriš dijela Trumpovih pristalica na američki Capitol prošle nedjelje mogao biti početak nečega što bi moglo da bude niz potencijalno oružanih i nasilnih protesta širom zemlje, pred inauguraciju novoizabranog predsjednika Joea Bidena.

The U.S. Capitol dome is seen behind a security fence in Washington, Jan. 11, 2021.
The U.S. Capitol dome is seen behind a security fence in Washington, Jan. 11, 2021.

Federalni istražni biro (FBI) u ponedjeljak je saopštio za Glas Amerike da ispituje dokaze koji ukazuju na to da grupe ili pojedinci možda žele da podstaknu nasilje ili se uključe se u kriminalne aktivnosti u vezi sa planiranim prenosom vlasti.

"Iako je naša uobičajena praksa da ne komentarišemo određene obavještajne zaključke, FBI podržava naše državne, lokalne i savezne partnere za sprovođenje zakona", navodi se u saopštenju Biroa.

"Naš fokus nije na mirnim demonstrantima, već na onima koji ugrožavaju njihovu sigurnost i sigurnost drugih građana nasiljem i uništavanjem imovine", dodaje se u saopštenju.

U Biltenu FBI, koji su prvi put dobili ABC News i Yahoo, takođe se upozorava na potencijal za nasilje u Washingtonu, kao i u svih 50 država.

FBI je "primio informacije o identifikovanoj naoružanoj grupi koja namjerava da putuje u Washington, 16. januara", navodi se u biltenu.

"Upozorili su da će se dogoditi ogroman ustanak ako Kongres pokuša da ukloni POTUS-a (predsjednika SAD) putem 25. amandmana."

U Biltenu se dalje upozorava da grupa poziva na jurišanje na državne, lokalne i federalne zgrade ukoliko bude napora na uklanjanju Trumpa prije uspješne inauguracije 20. januara.

Iako ne komentarišu konkretne prijetnje, druge vladine agencije preduzimaju korake za jačanje bezbjednosti.

Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost (DHS) saopštilo je u ponedjeljak da upućuje američku tajnu službu, koja je inače zadužena za obezbjeđenje predsjednika, da započne svoju inauguracionu bezbjednosnu operaciju ove srijede, šest dana ranije nego što je planirano.

DHS je kao razlog promjene naveo "događaje iz prošle nedjelje i razvoj bezbjednosnog okruženja".

Members of the National Guard arrive to the U.S. Capitol days after supporters of U.S. President Donald Trump stormed the Capitol in Washington, D.C.
Members of the National Guard arrive to the U.S. Capitol days after supporters of U.S. President Donald Trump stormed the Capitol in Washington, D.C.

Nacionalna garda

Ranije u ponedjeljak, američka Nacionalna garda saopštila je da je odredila do 15.000 pripadnika da pomognu u naporima obezbjeđenja za inauguraciju 20. januara.

"Do danas se od naših trupa tražilo da podržavaju misije bezbjednosti, logistike, veze i komunikacije", rekao je u izjavi general Daniel Hokanson​, šef Biroa Nacionalne garde.

Zvaničnici Garde rekli su da se u Washingtonu nalazi 6.200 vojnika iz šest država koji podržavaju civilne vlasti nakon nereda prošle srijede, tokom kojih je američki Capitol nakratko preplavilo hiljade pro-Trumpovih ekstremista, a pet ljudi je izgubilo živote.

Nacionalna garda ima dugu istoriju pomaganja u obezbjeđivanju predsjedničkih inauguracija SAD; oko 8.000 članova Nacionalne garde bilo je prisutno tokom Trumpove inauguracije 2016. godine.

Služba koja se stara o Nacionalnom parku SAD (NPS) takođe je najavila u ponedjeljak da će zatvoriti spomenik Washingtonu od 11. januara do nakon inauguracije, pozivajući se na prijetnje nasiljem.

"Grupe umiješane u nerede 6. januara 2021. na američkom Capitolu i dalje prijete da će poremetiti 59. predsjedničku inauguraciju 20. januara 2021", napisao je NPS na svojoj web stranici.

NPS je saopštla da bi i drugi dijelovi Parka i okolni putevi takođe mogli da budu blokirani u narednim nedeljama.

Prisutna je, međutim, i zabrinutost da će pojačana sigurnost biti potrebna i nakon inauguracije.

"Stanje nacije (obraćanje predsjednika Kongresu) je odmah 'iza ugla'", rekao je, u ponedjeljak na vebinaru Terry Gainer​, bivši šef Policije Capitola, koji je takođe služio kao šef obezbjeđenja Senata.

"Marš prava na život dogodiće se (29. januara)", dodao je on. "Tekuće diskusije o impeachmentu - sve vrste stvari koje bi privukle prestupnike da dođu tamo, kao i demonstrante koji bi trebalo legitimno da protestuju i imaju pravo na to".

Suprotno najnovijim upozorenjima i povećanim mjerama predostrožnosti, i FBI i Metropiolitan policija u Washingtonu saopštili su da prije planiranih protesta za prošlu srijedu nije bilo obavještajnih podataka koji bi sugerisali da bi dijelovi gomile mogli da postanu nasilni.

Trump supporters try to break through a police barrier, Jan. 6, 2021, at the Capitol in Washington.
Trump supporters try to break through a police barrier, Jan. 6, 2021, at the Capitol in Washington.

Navodi o odbijanju

Odlazeći šef Policije Capitola Steven Sund rekao je za Washington Post da je naišao na odbacivanje kod vojnih zvaničnika i da su bezbjednosni zvaničnici u Predstavničkom domu i Senatu odbili njegov zahtjev da zatraže pomoć od Nacionalne garde uoči prošlonedjeljnog napada na američki Capitol.

"Da smo imali Nacionalnu gardu, mogli bismo ih držati duže na odstojanju dok ne stigne više pripadnika naših partnerskih agencija", rekao je Sund za list.

Ali američka vojska kasno u ponedjeljak opovrgla je Sundove sugestije da su vojni zvaničnici pokušali da odbiju bilo kakve zahtjeve za pomoć.

"Nisam dao izjavu niti bilo koji komentar sličan onome što mi je pripisao načelnik Sund u članku Washington Posta", usprotivio se u izjavi general-potpukovnik Walter Piatt​, direktor Vojnog štaba.

"Ali ja bih primjetio da čak i svojim izjavama jasno stavlja do znanja da ni ja, ni bilo ko drugi iz Sekretarijata za odbranu, nije odbijao da rasporedi traženo osoblje", dodao je Piatt.

Portparol Pentagona rekao je prošle nedjelje da Policija Capitola nije podnijela zahtjev za pojačanje Nacionalnoj gardi prije nereda u kojima je poginulo pet osoba, uključujući i policajca Capitola.

See all News Updates of the Day

Suđenje Trumpu će se održati u Senatu uprkos žestokom otporu republikanaca

Odlazeći američki predsjednik Donald Trump i američka prva dama Melania Trump stižu na Floridu, 20. januara 2021.

Većina republikanaca u Senatu glasala je u utorak protiv održavanja političkog suđenja za opoziv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, optuženog za podsticanje pobune njegovih pristalica, koje su 6. januara upale u zgradu Kongresa. To govori da Trump ponovo ima dovoljno glasova da bude oslobođen optužbi u Senatu. 

Za nastavak procesa opoziva i početak suđenja glasalo je 55 senatora dok je 45 bilo protiv. Samo petero republikanaca pridružilo se svih 50 demokrata. Da bi bivši predsjednik bio osuđen potrebna je dvotrećinska većina, što znači da bi 17 republikanaca trebalo da se okrene protiv Trumpa, pod uslovom da sve demokrate glasaju da je Trump kriv nakon što saslušaju argumente na suđenju koje počinje 9. februara.

Trumpov pristalica, senator Rand Paul, izdejstvovao je glasanje o tome da li treba nastaviti sa suđenjem, koje je opisao kao "neustavnu šaradu".

Reporteri prate senatora Reanda Paula pred polaganje zakletve uoči suđenja o opozivu bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, 26. januara 2021.
Reporteri prate senatora Reanda Paula pred polaganje zakletve uoči suđenja o opozivu bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, 26. januara 2021.

On je tvrdio da Senat ne može da drži suđenje privatnom licu, što Trump sada jeste, nakon što mu je mandat istekao prošle srijede, a demokrata Joe Biden inaugurisan kao 46. predsjednik. Senat je, zapravo, ranije držao suđenja privatnim licima.

I prije glasanja, mnogi republikanci u Senatu po svemu sudeći su se udaljili od ideje da Trumpa treba osuditi zbog podsticanja pobune kada su stotine njegovih pristalica - možda čak 800, prema procejnama zvaničnika - pokušale da dođu do članova Kongresa koji su u tom trenutku vodili debatu za vijreme potvrde Bidenove pobjede na novembarskim iizborima.

Svih 100 senatora položilo je zakletvu da će biti nepristrasna porota na predstojećem suđenju. U slučaju da Trump bude osuđen, prostom većinom glasova moglo bi da mu se zabrani da se ikada ponovo kandiduje za javni položaj.

Biden koji je 36 godina proveo u Senatu a osam godina bio potpredsjednik u Obaminoj administraciji, izjavio je u ponedjeljak za CNN da podržava suđenje ali da ne vjeruje da će dovoljno republikanaca glasati protiv Trumpa da bi bivši predsjednik bio osuđen.

Senator Lindsay Graham, Trumpov pristalica koji je bivšeg predsjednika savjetovao u pogledu predstojećeg procesa u Senatu, izjavio je: "Postoji samo šačica republikanaca, sve manji broj, koji će glasati protiv njega."

Brojni republikanski senatori izjavili su da Trump snosi izvjesnu odgovornost za nerede u Capitolu, u kojima je stradalo petero ljudi, među kojima i jedan policajac.

Na skupu blizu Bijele kuće 6. januara, Trump je nastavio da iznosi neosnovan optužbe da je izbore izgubio zbog krađe glasova i pozvao svoje pristalice da marširaju do Capitola i "bore se" da ponište Bidenovu pobjedu. Proteklih nedjelja, vlasti su uhapsile na desetine izgrednika koji su upali u Kongres - svjetski poznati simbol američke demokratije. Desetine demonstranata su i dalje pod istragom.

Međutim, nekoliko republikanskih zakonodavaca, uprkos tome što su kritikovali Trumpa, postavili su pitanje zbog čega se suđenje održava sada kada on više nije na položaju, i sugerisali da su za nasilje uglavnom bili odgovorni sami izgrednici.

"Saslušaćemo (argumente protiv Trumpa) ali i dalje me brine ustavnost svega ovoga i presedan koji se postavlja u pokušaju da se osudi privatni građanin", izjavila je senatorica Joni Ernst. "Pokazao je loše liderstvo, mislim da se svi slažemo, ali ti ljudi su ušli u Capitol, uradili su to svjesno, dakle oni snose odgovornost."

Senator Ron Johnson odgovara na pitanja novinara po izlasku iz Senata, 26. januara 2021.
Senator Ron Johnson odgovara na pitanja novinara po izlasku iz Senata, 26. januara 2021.

Republikanski senator Ron Johnson rekao je: "Zašto ovo radimo? Ne mogu da zamislim ništa što bi više izazvalo podjele i manje donijelo oporavak od održavanja suđenja za opoziv predsjednika koji je već sišao sa položaja. To je prosto osvetoljubivo. To je besmisleno."

Lider senatske većine Chuck Schumer odbacio je navode republikanaca da bi Trump trebalo da izbjegne suđenje zato što mu se mandat okončao.

"Izgleda se neki nadaju da bi republikanci mogli da se suprotstave opozivu bivšeg predsjednika kao samom procesu, umjesto da se suoče sa njegovim užasnim ponašanjem", rekao je on. "Želim da budem savršeno jasan: to neće proći."

Dva vodeća američka dnevnika Washington Post i New York Times objavili su da njihova istraživanja pokazuju veliko protivljenje među republikanskim senatorima prema osudi Trumpa. Post navodi da se 29 od 50 republikanaca protivi tome da predsjednik bude osuđen, dok Times piše da je protiv osuđujuće presude 27 senatora.

Sud ukinuo Bidenov stodnevni moratorijum na deportacije

Arhiva - Migranti se vraćaju u Meksiko, preko mosta Puerta Meksiko preko rijeke Rio Grante, na granici SAD i Meksika, 31. jula 2019.

Federalni sudija u utorak je zabranio američkoj vladi da sprovede stodnevni moratorijum na deportaciju, što je ključni imigracioni prioritet predsjednika Joea Bidena.

Američki okružni sudija Drew Tipton​ izdao je privremenu zabranu ublažavanja koju je tražio Texas, a koji je u petak osporio dopis Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost (DHS) koji je od imigracionih agencija tražio da obustave većinu deportacija.

Tipton je rekao da administracija Bidena nije "pružila nikakvo konkretno, razumno opravdanje za 100-dnevnu pauzu u deportacijama".

Tiptonova presuda rani je udarac za Bidenovu administraciju koja je predložila dalekosežne promjene koje traže zagovornici imigracije, uključujući i plan za legalizaciju, prema procjenama, 11 miliona imigranata koji ilegalno žive u SAD. Biden je tokom kampanje obećao da će izdati ovaj moratorijum.

Odluka suda predstavlja pobjedu republikanskih lidera iz Texasa, koji su često podnosili tužbe u želji da zaustave programe koje je donieo Bidenov demokratski prethodnik, predsjednik Barack Obama.

Takođe pokazuje da će - kao što su se države koje su vodile demokrate i imigracione grupe sukobljavale sa bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom zbog imigracije na sudu, često uspješno - tako činiti i republikanci sa Bidenom na čelu SAD.

David Pekoske, vršilac dužnosti sekretara za unutrašnju bezbjednost, potpisao je memorandum prvog Bidenovog dana na funkciji, kojim je imigracionim vlastima naložio da se usredsrede na prijetnje po nacionalnu i javnu bezbjednost, kao i na sve koji su uhapšeni u SAD ilegalno nakon 1. novembra.

To je preokret u odnosu na politiku Trumpove administracije u okviru koje je svako ko je u SAD ilegalno postao prioritet za deportaciju.

Moratorijum od 100 dana stupio je na snagu u petak i primjenjivao se na skoro sve koji su neovlašteno ušli u SAD prije novembra.

Pravna argumentacija

Državni tužilac u Texasu Ken Paxton tvrdio je da moratorijum krši federalni zakon i sporazum koji je Texas potpisao sa Sekretarijatom za unutrašnju bezbjednost u poznom periodu Trumpove adminbistracije.

Taj sporazum je zahtijevao da se DHS konsultuje sa državom Texas i drugim državama prije nego što preduzme bilo kakvu radnju na "smanjenju, preusmjeravanju, ponovnom postavljanju prioriteta, opuštanju ili na bilo koji način modifikovanju sprovođenja imigracije".

Administracija Bidena tvrdila je u sudskim spisima da je sporazum neizvršiv, jer "odlazeća administracija ne može ustupiti to ovlašćenje za dolazeću administraciju".

U međuvremenu je Paxtonova kancelarija podnijela komentar koji je objavio Fox News kao dokaz da "odbijanje uklanjanja ilegalnih stranaca direktno dovodi do trenutnog puštanja dodatnih ilegalnih stranaca u Texasu".

Tipton, koga je imenovao Tramp, napisao je da njegovo sudsko naređenje nije zasnovano na sporazumu između Texasa i Trumpove administracije, već federalnom zakonu da se sačuva "status kuo" prije moratorijuma DHS-a.

Reakcija na presudu

Paxton je na sudu zagovarao konzervativne i krajnje desničarske ciljeve, uključujući i neuspjelu tužbu kojom se željela poništiti Bidenova pobjeda nad Trumpom, jer se i sam suočava sa istragom FBI-ja zbog optužbi najviših bivših pomoćnika da je zloupotrijebio službu u službi donatora.

Kao odgovor na naredbu, Paxton je na Twitteru objavio "POBJEDA" i opisao moratorijum na deportaciju kao "pobunjeničku ljevičarsku pobunu", što je očigledna referenca na pobunu 6. januara u kojoj su Trumpove pristalice jurišale na Capitol dok je Kongres potvrđivao Bidenovu pobjedu.

Predstavnički dom je nakon toga opozvao Trumpa zbog podsticanja opsade. Pet ljudi je u neredima u Capitolu izgubilio živote, uključujući i policajca iz Capitola.

Kate Huddleston iz Američke unije građanskih sloboda u Texasu kritikovala je Paxtona i tvrdila da njegova tužba ne bi smjela da bude nastavljena.

"Pauza administracije za deportacije nije samo zakonita, već je neophodna kako bi se obezbjedilo da porodice ne budu razdvojene i da se ljudi ne vraćaju u opasnost bez potrebe dok nova administracija preispituje prošle akcije", rekla je ona u saopštenju.

Senat potvrdio Blinkena na funkciju američkog državnog sekretara

Antony J. Blinken, of New York, speaks during his confirmation hearing to be Secretary of State before the U.S. Senate Foreign Relations Committee at the U.S. Capitol in Washington, D.C., U.S. January 19, 2021.

Američki Senat potvdio je nominaciju američkog diplomate Antonyja Blinkena na funkciju državnog sekretara. Saglasnost da Blinken obavlja tu funkciju dalo je 78 članova Senata dok se usprotivilo njih 22.

Blinken je na funkciji naslijedio Mikea Pompea, koji je u administraciji bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, obavljao funkciju državnog sekretara.

Na prošlonedjeljnom pretresu povodom njegove nominacije, u senatskom Odboru za spoljne poslove, Blinken je rekao da je spreman da se suoči sa izazovima koje predstavljaju Kina, Iran, Rusija i Sjeverna Koreja.

Tada je rekao i da Kina predstavlja najeći izazov za američke nacionalne interese, primjetivši istovremeno i da sa tom zemljom ima prostora za saradnju.

"Naši aspekti odnosa razvijaju se u kontradiktornosti kompetitivnosti, ali i saradnje – kada je ona u obostranom interesu", rekao je Blinken tokom pretresa prošle sedmice u senatskom Odboru za spoljne poslove Senatu.

To tijelo potvrdilo je Blinkenovu nominaciju rezultatom 15 prema 3.

Takođe, Blinken se obavezao da će obnoviti duh i moral State Departmenta, kao i diplomatsko osoblje. Ukazao je da liderstvo Sjedinjenih Država u spoljnoj politici treba da bude zasnovano na odmjerenosti i samopouzdanju.

Za vrijeme administracije bivšeg predsjednika Baracka Obame, Blinken je bio zamjenik državnog sekretara i blisko je povezan sa predsjednikom Joe Bidenom.

Obavljao je I funkciju direktora osoblja Senatskog odbora za spoljne poslove dok je Biden bio predsedavajući.

Uz to bio je i savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bidena u dijelu njegovog mandata kao američkog potpredsjednika.

Biden u prilici za velike zakonske promjene

Biden u prilici za velike zakonske promjene
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:26 0:00

Predstavnički dom predao optužnicu protiv Trumpa Senatu

House impeachment managers stand at the U.S. Capitol to hand-carry an article of impeachment against former President Donald Trump to the Senate for trial on accusations of inciting the January 6 attack on the Capitol, in Washington, U.S., January 25, 202

Predstavnički dom američkog Kongresa zvanično je u ponedjeljak predao Senatu dokument sa optužnicom protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koji se tereti da je podsticao pobunu svojih pristalica koje su, početkom januara, upale u Capitol.

Devetero demokrata iz Predstavničkog doma, koji će služiti kao tužioci, proći će kroz zgradu, u kojoj su se stotine Trumpovih pristalica nedavno borile sa policijom, u 7 sati uveče, noseći dokument sa optužnicom Senatu. Slična, formalna ceremonija prenošenja optužnice iz donjeg u gornji dom Kongresa je obavljena prošlog januara, za vrijeme prvog Trumpovog opoziva.

Suđenje u Senatu treba da počne 8. februara, pošto su se demokrate i republikanci dogovorili da proces - na kratko - odlože kako bi se članovima Predstavničkog doma koji će imati ulogu tužilaca, i timu za Trumpovu odbranu, dalo vrijeme da se pripreme. Dodatno vrijeme će, takođe, omogućiti Senatu da potvrdi neke od kandidata predsjednika Joe Bidena za pozicije u njegovom kabinetu.

Da bi se Trump osudio potrebna je dvotrećinska većina u Senatu. Budući da je to tijelo politički potpuno podijeljeno, sa 50 republikanaca i 50 demokrata, 17 republikanaca bi moralo da se okrene protiv Trumpa za presudu "kriv", pod uslovom da sve demokrate, kao blok, glasaju protiv bivšeg predsjednika.

Ukoliko bude osuđen, održalo bi se odvojeno glasanje u kojm je potrebna prosta većina da se Trumpu zabrani da se ikada ponovo kandiduje za položaj na federalnom nivou.

Trump je jedini predsjednik u 245 godina dugoj istoriji Sjedinjenih Država koji je opozvan dva puta. Predstavnički dom ga je opozvao krajem 2019. godine, optužujući ga da je pokušao da primora Ukrajinu da pronađe kompromitujuće informacije o Bidenu uoči novembarskih izbora, ali ga je Senat oslobodio prošlog februara.

Lider većine u Senatu, demokrata Chuck Schumer, u nedjelju je istakao da će cijeli proces teći relativno brzo.

"Svi želimo da ovo užasno poglavlje američke istorije stavimo iza sebe. Ali guranje pod tepih neće donijeti izliječenje. Jedini način da dođemo do izliječenja i oporavka jeste da postoji stvarno pozivanje na odgovornost, što ovo suđenje i predstavlja", rekao je on.

(ARHIVA) Lider većine u Senatu Chuck Schumer i vođa republikanske manjine Mitch McConnell​.
(ARHIVA) Lider većine u Senatu Chuck Schumer i vođa republikanske manjine Mitch McConnell​.

Izvjestan broj republikanaca, među kojima i lider manjine u Senatu Mitch McConnell​, osudio je nasilje 6. januara, i kritikovali su Trumpa, koji je pozvao pristalice da marširaju do Capitola da bi se borili za njega i suočili sa članovima Kongresa koji su u tom trenutku vodili debatu na pretresu o potvrdi Bidenove pobjede na izborima.

Republikanski senator Marco Rubio izjavio je u programu "Fox News Sunday" da se, iako vjeruje da Trump "snosi odgovornost za dio onoga što se dogodilo", protivi suđenju u Senatu.

"Samo ćemo se vratiti direktno u ono isto stanje u kojem smo bili proteklih pet godina i suđenje će biti loše za zemlju. Zaista", rekao je Rubio i dodao: "Ovo nije krivično suđenje. To je politički proces koji bi dolio ulje na vatru podjela koje su paralisale zemlju".

Senator Mitt Romney​, koji je bio jedini republikanac koji je glasao (po jednoj od dvije tačke optužnice) da se osudi Trump na prvom suđenju za opoziv, izrazio je podršku novom suđenju Trumpu.

"Vjerujem da je podsticanje pobune prestup koji zaslužuje opoziv", izjavio je za CNN i upitao: "Ako to nije, šta jeste".

Romney kaže da vjeruje da je Trump "saučesnik u napadu bez presedana na našu demokratiju".

U neredima je stradalo pet osoba, uključujući policajca čija se smrt istražuje kao ubistvo. Trumpove pristalice - njih oko osam stotina, prema zvaničnicima - upale su u zgradu, demolirale neke kancelarije članova Kongresa i tukle se sa policijom dok nije uspostavljen red. U ranim satima 7. januara, zakonodavci su proglasili Bidena pobjednikom izbora.

Na mitingu prije nego što su stotine njegovih pristalice prošetale 16 blokova do Capitola, Trump je ponovio neosnovane žalbe koje je iznosio nedjeljama, da su izbori ukradeni pomoću manipulacija u brojanju glasova i lažnih glasačkih listića, uprkos tome što je izgubio 60 sudskih žalbi na ishod izbora.

"Nema dokaza da su ovi izbori ukradeni", ističe Romney.

Jedna od demokrata u Predstavničkom domu - menadžera za opoziv - koji će izložiti slučaj protiv Trumpa pred Senatom Madeleine Dean izjavila je za CNN da će njihov slučaj biti "izuzetno ubjedljiv" i osporiti "veliku laž" da je Trump zbog prevare izgubio izbore.

Ona je Trumpovo podsticanje pobune nazvala "užasnim zločinom".

"Američka javnost je vidjela šta se dogodilo. ​To je bio strašan momenat, koji je predsjednik podstakao. Ne može da ne odgovara zbog toga", ocijenila je Dean.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG