Britanska Agencija za kontrolu lijekova i zdravstvenih proizvoda u Velikoj Britaniji (MHRA) je već izdala informacije o ovoj vakcini, a američka Federalna uprava za hranu i lijekove (FDA) je nakon hitne autorizacije ove vakcine dala i preporuke za korištenje ove vakcine.
Oba ova zdravstvena tijela naglašavaju kako osobe sa poznatom istorijom teških alergijskih reakcija koje uključuju anafilaktički šok ne bi trebale primiti ovu vakcinu. Anafilaktički šok je medicinski termin za niz reakcija koje mogu biti prijetnja po život osobe i moraju se medicinski tretirati. Neki od simptoma koji se vezuju za anafilaktički šok jesu teško disanje, osjećaj gušenja, oticanje jezika i/ili usana, povraćanje, koprivnjača, osjećaj kao da vam je nešto zastalo u grlu.
Ovo je reakcija na određene tvari, naročito proteine, koje organizam doživljava kao strane i što je za jednu osobu bezopasnu, za osobu s alergijom na ovu tvar može biti po život opasno. Osim anafilaktičkog šoka, postoje i anafilaktoidne reakcije, koje se ponešto razlikuju.
Alergijske reakcije na Pfizerovu vakcinu
„Prema dostupnim informacijama, nakon što je započela kampanja vakcinacije protiv COVID-19 u UK vakcinom proizvođača Pfizer/BioNTech, među više hiljada vakcinisanih su zabilježena dva slučaja anafilaktoidne reakcije kratko vrijeme nakon vakcinacije“, objašnjava mr sc. med Jela Aćimović, epidemiologinja u JZU Institut za javno zdravstvo RS. Ona dalje objašnjava: „Ovo su reakcije koje uključuju pojavu simptoma kao što su osip na koži, teškoće s disanjem ili pad krvnog pritiska, za razliku od anafilaktičkih reakcija“.
Obje osobe kod kojih se ova reakcija desila su imale istoriju ozbiljnih alergijskih reakcija zbog kojih u svakom momentu moraju kod sebe da imaju adrenalinski pen, kako bi mogle same primijeniti hitnu terapiju u slučaju nove alergijske reakcije. „Obje osobe su primile odgovarajuću terapiju nakon vakcinacije i pojave anafilaktoidne reakcije, nakon čega su se osjećale dobro i nije bilo daljih komplikacija stanja“, naglašava dr Aćimović.
Da li bi se morali raditi alergotestovi prije vakcinacije ovom vakcinom?
Kada niko ko ima neki tip alergije ne bi smio primiti ovu vakcinu, to bi značilo da bi milioni ljudi s alergijama ostali uskraćeni za mogućnost zaštite od COVID-19. Međutim, treba imati na umu da praktično svaki lijek, vakcina pa i hrana mogu za nekoga imati ovakve posljedice te se na uputama za lijekove i vakcine navodi kako ih ne smiju uzimati oni koji imaju jaku alergijsku reakciju na neki od aktivnih ili pomoćnih sastojaka proizvoda. Informacije o sadržaju potencijalnih alergena stoje i na omotima namirnica.
„Alergijske reakcije su moguće i nakon primanja drugih vakcina ili lijekova, te ove reakcije nakon vakcinacije Pfizer/BioNTech vakcinom ne predstavljaju izolovan slučaj“ navodi dr Aćimović.
Prema izvještavanju Reutersa, iz FDA kažu kako će za većinu Amerikanaca s alergijama biti sigurno da prime ovu vakcinu.
Strah od ovakvih reakcija je pobudio brigu kod građana koji iščekuju vakcinu i žele se vakcinisati te su se čak javila pitanja da li svi oni koji se žele vakcinisati moraju raditi alergotest prije vakcinacije protiv COVID-19.
Na to dr. Jelena Aćimović odgovara kako je reporučeno je da osobe sa istorijom ozbiljnih alergijskih reakcija na lijekove, hranu ili vakcine ne primaju Pfizer/BioNTech vakcinu, a osobama koje su imale reakcije u prošlosti je preporučeno da imaju uz sebe adrenalinski pen. „Ali se ovo ne odnosi na osobe koje imaju blaže alergije niti je preporučeno ni potrebno da se prije vakcinacije rade bilo kakvi alergotestovi“, naglašava Aćimović.
Sastojci Pfizerove vakcine
Pfizer-BioNTech vakcina ima zapravo jako malo sastojaka. Suštinski, to je molekula informacione RNK za spike protein virusa SARS-CoV-2 u „balonu“ od čestica lipidnih molekula, a u vakcinu su dodate i mineralne soli, radi stabilizacije.
Ova molekula informacione RNK je u vakcini označena kao BNT162b2, dok se molekula lipida krije pod nazivom 1,2-distariol-sn-glicero-3-fosfoholin holesterol. Fosfoholin holesterol je prirodni sastojak koji zapravo gradi mebrane naših ćelija i njihovih organela. U ostale lipide koji čine ovaj „balon“ u kojem se nalazi glavni aktivni sastojak vakcine spadaju i molekule ALC-0315 (4-hidroksibutil) azanedil)bis (heksan-6,1-dil)bis(2-heksildekanoat) te ALC-0159 2-[(polietilen glikol)-2000]-N,N-ditetradecilacetamid. Ova potonja ALC-0159 , odnosno polietilen glikol ili PEG se koristi i kao laksativ te kao stabilizator u mnogim medicinskim proizvodima. No, možda upravo PEG može potaći alergijsku reakciju. Još nije poznato šta je uzrokovalo tešku reakciju kod nekoliko osoba koje su primile Pfizerovu vakcinu.
Ostale komponente vakcine su destilovana voda za injekcije, koja služi kao rastvarač, šećer sukroza, koji je nama poznat kao kristal-šećer i služi za stabilizaciju RNK te mineralne soli kalijev hlorid, kalijev dihidrogen-fosfat, natrijum hlorid (kuhinjska so) te dinatrijum-hidrogen-fosfat-dihidrat. Soli fosfati su uobičajeni sastojak vakcina i služe kao puferi, odnosno, održavaju optimalnu pH vrijednost rastvora, a time čuvaju i stabilnost vakcine.
