Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 62 posto, što je oko 20 posto više nego u odnosu na 2013. godinu.
Najviše voća i povrća se izvezlo na tržište Ruske Federacije, Srbije i Njemačke.
Kada je riječ o izvozu, dominira sektor voća od čega jagodasto voće ima znatnu stopu rasta. Na prvom mjestu su smrznute maline, zatim kruške, jabuke, šljive te kornišoni.
Smrznutih malina kao ključne poljoprivredne kulture, u prošloj godini proizvedeno je oko 22 hiljade tona, a ukupan izvoz vrijednosti je oko 71 milion KM.
Na jednu KM uvoza smrznute maline, BiH izveze 45 KM i to na 19 tržišta širom Evrope, od čega donimiraju Srbija, Njemačka i Švedska.
Jabuke je u 2017. godini proizvedeno oko 52 hiljade tona, kruške oko 15 hiljada tona te šljive oko 74 hiljade tona.
Za izvoz kruške postoji jedan ključni kupac, a to je Ruska Federacija. Pokrivenost uvoza izvozom šljive na jednu konvertibilnu marku iznosi oko 1.6 KM.
Ključno tržište za izvoz šljive je Njemačka, a na svaku uvezenu konvertibilnu marku, BiH izveze 4.22 KM.
Međutim, ukupan uvoz voća i povrća u 2017. godini bilježi znatan porast, a on iznosi oko 11 posto. Najviše je uvezeno tropskog voća, od čega dominiraju banane, zatim jabuke, kruške te paradajz.
Pravilnik o tržišnim standardima za voće i povrće, na čije usvajanje se čeka već nekoliko godina, zaštitio bi domaće potrošače i proizvođače, kažu u Vanjskotrgovinskoj komori BiH (VTK).
“Uvozimo velike količine voća i povrća po jako niskim cijenama, što dovodi u pitanje kvalitet takvih proizvoda”, ističu iz VTK BiH.
Facebook Forum