Ustavni sud BiH na ivici funkcionisanja

Predsjednica Ustavnog suda BiH Valerija Galić predstavila je statistiku za 2023. godinu po kojoj je broj završenih predmeta značajno manji od petogodišnjeg prosjeka.

“Posljedica ovoga je da se povećava broj nezavršenih predmeta – na kraju 2021. godine bilo je 2.964 nezavršenih predmeta, na kraju 2022. godine njih 3.942, a na kraju 2023. godine 8.188 nezavršenih predmeta“, rekla je Galić koja je objasnila kako je praktično potpuno onemogućen rad Ustavnog suda u Velikom vijeću te da se rad sveo na plenarne sjednice.

Što se tiče ocjene ustavnosti – primljena su 32 predmeta, riješeno 24, a neriješeno 11 predmeta.

Galić je podsjetila da je dvojici sudija istekao mandat zbog odlaska u penziju, da upražnjene pozicije nisu popunjene, iako je odaslana obavijest nadležnim tijelima o toj potrebi. Dodala je i da je na još jednog sudiju izvršen pritisak da napusti Sud i otišao je u prijevremenu penziju.

Detektor je ranije pisao da su poslanici Narodne skupštine Republike Srpske usvojili zaključak kojim pozivaju sudiju Ustavnog suda Zlatka Kneževića da podnese ostavku i napusti funkciju do trenutka dok ne donesu drugačiju odluku.

“Nadležne zakonodavne vlasti neimenovanjem novih sudija direktno neomogućavaju građanima da pred Ustavnim sudom efikasno ostvare svoja prava“, navela je Galić.

Potpredsjednica Ustavnog suda Helen Keller navela je da je situacija u kojoj se ova institucija nalazi alarmantna te da je zbog toga u opasnosti sama vladavina prava.

“Napadi na pravosuđe dolaze uvijek iz krugova koji žele destabilizirati državu i oni imaju korist od slabe države. Republika Srpska je od nas stranaca tražila da damo ostavku. Ako bismo to uradili, Ustavni sud ne bi mogao funkcionisati“, rekla je Keller dodavši da je njen i mandat drugih međunarodnih sudija zasnovan na Ustavu BiH.

Ona je kazala da, ako BiH želi da nema međunarodne sudije u Ustavnom sudu, to mora uraditi kroz ustavom predviđen način, a ne kroz politički pritisak.

“Nastavit ćemo upražnjavati svoj mandat i odani smo Ustavu ove zemlje. Gledamo na budućnost sa zabrinutošću – neimenovanje sudija je egzistencijalno pitanje za Sud. Imamo disbalans i Sud je na ivici funkcionisanja“, zaključila je Keller.

Galić je rekla da je Veliko vijeće u dosadašnjoj praksi odlučivalo o najvećem broju predmeta iz apelacijske nadležnosti, a na plenarnim sjednicama su do sada rješavani predmeti ocjene ustavnosti i mali broj apelacija.

“Sada, više od sedamnaest mjeseci, Sud može odlučivati samo u plenarnoj sjednici koju čini troje domaćih i troje međunarodnih sudija“, rekla je Galić.

Ona je dodala da su posljedice koje će proizaći iz ovakve situacije vrlo ozbiljne, a najdirektnije će ih osjetiti građani jer najveći broj predmeta je onaj gdje se građani, fizička i pravna lica obraćaju Sudu, a kada smatraju da su im odlukama sudova povrijeđena prava i slobode koja im garantuje Ustav.

Galić je kazala da je Sud, uprkos teškoćama, nastavio raditi i prilagodio organizaciju rada novim potrebama.

“Ustavni sud ima 4.000 nacrta odluka. Svi završeni predmeti u 2023. riješeno je na plenarnim sjednicama. Nastavit ćemo da poduzimamo sve mjere za funkcionisanje Ustavnog suda“, rekla je, između ostalog, Galić.

Potpredsjednik Ustavnog suda Mirsad Ćeman je problematizirao neprovođenja odluka ovog suda i rekao da to za posljedicu ima postojanje takozvanog “golog prava“.

“Odluke Suda, kada se donesu, trebaju biti ispoštovane. Nije dopušteno ako se odluke Suda ne provode. Građani i drugi subjekti, povodom čijih akata se postupa, imaju pravo da odluke, koje se na njih odnose, budu provedene“, rekao je Ćeman.

On je kazao da u BiH nesporno postoji obaveza provođenja odluka Ustavnog suda, ali se treba raditi i na promociji kulture provođenja i afirmacije poštivanja prava.