Linkovi

Aktuelno

SAD pred izbore za Kongres: Probuditi letargične

SAD pred izbore za Kongres: Probuditi letargične

U nastojanjima da izbjegnu poraz, predviđan posljednjim istraživanjima raspoloženja birača, kandidati Demokratske stranke pokušavaju okupiti i mobilizirati sve one koji ih podržavaju, uključujući i tradicionalno lojalnu izbornu bazu među Amerikancima afričkog porijekla.

Posljednja ispitivanja biračkog raspoloženja ukazuju da će sljedećeg utorka, na među-izborima, izborima za Kongres, Republikanska stranka steći većinu i u Senatu i u Zastupničkom domu. Republikanci očekuju značajan uspjeh i na izborima u saveznim državama, kao i na lokalnom nivou.

U nastojanjima da izbjegnu poraz, kandidati Demokratske stranke pokušavaju okupiti i mobilizirati sve one koji ih podržavaju, uključujući i tradicionalno lojalnu izbornu bazu među Amerikancima afričkog porijekla.

Jedan od gradova i jedna od saveznih država u kojima volonteri već danima pozivaju glasače-crnce da glasaju su Baltimor i Maryland. Slično se ovih dana, predviđenih za prijevremeno glasanje i u mnogim drugim dijelovima Amerike.

„Mi podstičemo ljude da glasaju, da iskoriste prednost, ili potrebu, prijevremenog glasanja“ - kaže Keith Haynes, jedan od izbornih kandidata. Brine ga mogući odziv birača slijedećeg utorka:

„Na primarnim, unutar-stranačkim izborima prije nekoliko tjedana, imali smo do sada najmanji odziv birača i sada pokušavamo da ih podstaknemo da masovno izađu na generalne izbore.“

To podsticanje je bitno jer statistika pokazuje da je izlazak američkih crnaca na među-izbore i do trećine manji nego kada se bira predsjednik.

Melanie Campbell, jedna od aktivistinja, kaže:

„Mislim da se svi moramo maksimalno angažirati da podstaknemo glasače. I ovi izbori su vrlo važni izbori, a ostati kod kuće nije dobra opcija.“

„Ne recite nikome da ova izborna borba nije vrijedna“ - jedna je od poruka predsjednika Obame, koji takođe nastoji pomoći Demokratama da pobijede i zadrže većinu u Kongresu.

„Ako crnci izađu na glasanje izgledi Demokrata su mnogo bolji“ - kaže David Bositis, analitičar vašingtonskog Centra za političke i ekonomske analize. Po njegovoj ocjeni, visok izlazak crnaca na glasališta, posebno u saveznim državama američkog juga, znatno bi umanjio izglede Republikanaca da povrate kontrolu u Kongresu.

„Kada nema velikog jaza u odzivu bijelaca i crnaca, to je uobičajeno dobro za Demokratsku stranku. Ako je taj raskorak veliki, Republikanci ostvaruju dobar izborni rezultat“ - pojašnjava gospodin Bositis.

U nastojanjima da odgovore izazovu Republikanaca, Demokrati su za kampanju podsticanja izlaska crnaca na glasanje samo u saveznoj državi Maryland izdvojili dva miliona dolara.

Gospodin Haynes naglašava da je ključni cilj animirati one glasače koji nisu već godinama izašli na izbore:

„Želimo te letargične probuditi, naoštriti ih, da tako kažem, da daju svoj glas. U svakoj prilici i svima naglašavamo da svaki njihov glas znači glas više.“

Prema podacima Ureda za popis stanovništva izlazak crnaca na glasanje 2008. godine bio je, procentualno, po prvi put nešto veći od bijelaca. Bojeći se da bi ove godine broj crnaca koji će glasati ponovo mogao biti mnogo manji stranački volonteri ne štede vremena i truda:

„Izađite na glasanje. Pokucaću na svaki prozor i vikati: Glasajte, glasajte, glasajte.....“ - jedan od volontera idući od vrata do vrata

See all News Updates of the Day

Venecija poplavljena. Vlada se sprema za vanredno stanje

A woman carrying a child on her back wades in the flooded St. Mark's Square in Venice, Italy November 12, 2019. REUTERS

Italija se sprema da proglasi vanredno stanje u Veneciji nakon što je taj grad zahvatio visoki vodostaj od 1,87 m, u kome je poplavljena bazilika, a mnogi domovi su ostali bez struje.

Više od 80 odsto grada, koji je dio UNESCO-ve svjetske baštine, bilo je pod vodom kada je plima bila najjača. Italijanski premijer Giuseppe Conte opisao je poplavu kao "udar u srce naše zemlje". Rekao je da će vlada sada brzo postupati kako bi osigurala sredstva i resurse.

Luigi Brugnaro, gradonačelnik Venecije, za dramatičnu situaciju okrivio je klimatske promjene i pozvao na što brži završetak izgradnje zaštitnih barijera uz obalu, što je projekat čija se realizacija dugo odgađa.

Nazvane 'Mojsije', pokretne podmorske barijere namijenjene su da ograniče poplave u gradu, koje izaziva južni vjetar koji donosi plimu u Veneciju.

Brugnaro je naglasio da nivo poplava predstavlja "ranu koja će ostaviti neizbrisive tragove".

BiH u fokusu EU zbog tretmana migranata u kampu Vučjak

Members of Parliament vote on the copyright rules for the internet at the European Parliament in Strasbourg, France, 26 March 2019.

Evropska unija pozvala je na hitno zatvaranje kampa “Vučjak” u Bosni i Hercegovini i relokaciju migranata na lokacije sa adekvatnim smještajem.

U Evropskom parlamentu održana je rasprava o migrantskoj situaciji u BiH, gdje je finska ministarka inostranih poslova, Tytti Tuppurainen, u ime predsjedavajuće EU izrazila zabrnutost činjenicom što su postojeći prijemni kapaciteti u Bosni i Hercegovini “u velikoj mjeri nedovoljni”.

“Nažalost, uprkos spremnosti EU da pruži potrebnu finansijsku podršku, vlada nije dodjeljivala nove lokacije niti predložila lokacije za potrebne dodatne prijemne centre”, istakla je finska šefica diplomatije. Ona je upozorila da bez obzira što EU nastavlja da prati stanje na terenu i pokušava da pomaže, od ključne je važnosti da lokalne i nacionalne vlasti BiH obave svoj dio posla i kontrolišu situaciju.

Evropski komesar za unutrašnje poslove Dimitris Avramopulous je ocijenio da su uslovi u kampu “Vučjak” nepodnošljivi.

“Ne možemo prihvatiti neprestani transfer migranata i izbjeglica na potpuno neprimjerenu lokaciju ‘Vučjak’, gdje su oni izloženi ozbiljnom riziku zbog nedostatka vode, sanitacije, skloništa i zaštite”, upozorio je evropski komesar za unutrašnja pitanja i poručio da EU neće dodijeliti finansijsku pomoć za ovu lokaciju.

Istakavši kako je Evropska komisija odmah reagovala na hitne potrebe BiH, tako što je od prošle godine dodijelila preko 36 miliona eura, Avramopulous je poručio da je Brisel neprestano tražio od BiH da pronađe prelazne centre za prijem. Bez obzira na značajnu finansijsku pomoć, prema Avramopoulosu, i dalje nema odluke tamošnjih vlasti o pronalasku novih lokacija.

Evropski zastupnici su se prilikom debate pridružili pozivu ostalih EU institucija na što hitnije gašenje kampa “Vučjak” koji, prema njima, nema ni minimalne pristojne uslove.

Svi su skoro jednoglasno izrazili zabrinutost zbog slučajeva nasilnih vraćanja i zlostavljanja migranata na granici između Hrvatske i Bosne I Hercegovine. Evropski komesar Dimitrs Avramopulous je potvrdio da je institucija koju on predstavlja, u kontaktu sa zagrebačkim vlastima od kojih se traži da se ispitaju navodi o zlostavljanju migranata na spoljnim granicama Hrvatske i o tome obavijesti Evropsku komisiju. On je takođe potvrdio da je na zahtjev EK, osnovan mehanizam za nadgledanje koji ima za cilj da obezbijedi da hrvatski graničari djeluju u potpunom skladu sa evropskim zakonima, međunarodnim obavezama i poštuju osnovna prava.

Dimitris Avramopulous je najavio da će u cilju spriječavanja nove humanitarne krize zbog nadolazećeg zimskog perioda, situacija u BiH biti glavna tema rasprave na skupu koji će biti održan naredne nedjelje u Skoplju gdje će se sastati ministri unutrašnjih poslova EU sa njihovim kolegama sa Zapadnog Balkana.

Sinno: Tretman migranata ne treba pasti na pleća samo jednog kantona u BiH

Bosnia and Herzegovina -- Migrants in the Vucjak camp near Bihac, November 9, 2019.

Bosna i Hercegovina ima partnere u Evropskoj uniji koji su spremni da pomognu kako bi se efikasnije upravljalo pitanjima migracija, rečeno je tokom Regionalne konferencije o migracijama i azilu koju je organiziralo Vijeće Evrope.

Ključni akcenti jesu postupanje s migrantima i pitanje njihove slobode, ali i ljudskih prava.

Od 2015. godine naovamo Evropska unija uložila je oko 380 miliona eura na upravljanje migracijama u regiji, podsjetio je Khaldoun Sinno zamjenik šefa delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Čak i prije migrantske krize stavljan je akcenat na jačanje granične policije, kontrole granica, te zakonodavstva koji se tiče azila, a sada kada je kriza u jeku nemaju namjeru da se povuku, kazao je Sinno. Komentirajući pitanje zatvaranja migrantskih kampova u Unsko – sanskom kantonu ocijenio je kako to nije i ne smije biti problem samo za jedan kanton.

„Ovo nije problem koji treba da padne na pleća samo jednog kantona. Ovo ne opravdava i nije izgovor za skandalozni slučaj kampa Vučijak, za koji smo bili veoma jasni da ga treba zatvoriti. Mi smo i javno i u komunikaciji s vlastima Bosne i Hercegovine stavili do znanja da imamo finansije za obnovu alternativnih prihvatnih centara. Mi se nadamo da će uskoro biti donijeta odluka kako bismo uskoro mogli krenuti u implementaciju i pružiti alternativne centre da se pravednije podijeli taj teret“, ističe Sinno.

Kako bi se uspjelo u namjeri da se što bolje organizira prihvat migranata i nosi sa ovim pitanjima Sinno kaže:

„Dvije su osnovne stvari, čekamo na odgovor institucija Bosne i Hercegovine i drugo, mi kao EU nećemo vas napustiti i ostaviti zemlju da se sama nosi s ovim problemima. S druge strane moramo imati partnere u njenim institucijama s kojima možemo raditi“ poručio je Sinno.

Složio se s tim da je pitanje sigurnosti jedno od važnih pitanja koje podrazumijevaju ozbiljnu saradnju kako među zemljama regije, međunarodnim organizacijama, tako i unutar institucija svake od zemalja pojedinačno, kako bi se znako ko i s kakvim namjerama dolazi.

Facebook uklonio milione postova i milijarde lažnih naloga

Facebook je u srijedu objavio svoj Izvještaj o sprovođenju standarda u zajednici, dajući detalje o radu na regulisanju funkcionisanja glavne aplikacije te kompanije, Facebooka, kao i Instagrama, od sfere dejlovanja terorističkih grupa do dječije pornografije.

Kompanija je saopštila da je uklonila više od 3,2 milijarde lažnih naloga između aprila i septembra, u poređenju sa više od 1,5 milijardi tokom istog perioda prošle godine. Kompanija je takođe saopštila da je uklonila 11,4 miliona slučajeva govora mržnje, u poređenju sa 5,4 miliona u istom šestomjesečnom periodu 2018. godine.

Instagram

Po prvi put, Facebook je u izvještaj uključio i Instagram, drugu popularnu aplikaciju koju ta komapnija posjeduje. Saopšteno je da je načinjen napredak u identifikovanju dječije golotinje i seksualne eksploatacije i da je uklonjeno više od 1,2 miliona sadržaja između aprila i septembra.

Portparolka Instagrama, Stefani Otvej, rekla je za Glas Amerike da je instagram ranije imao drugačije načine za mjerenje sprovođenja svoje politike standarda.

"Doveli smo metodologiju u sklad sa Facebookovom i to usaglašavanje znači da smo u mogućnosti da danas podijelimo rezultate mjerenja po prvi put", rekla je Otvej.

FB je saopštio da je proaktivno obrisao do 98 odsto postova koje je prepoznao kao terorističku propagandu u posljednja dva kvartala. To uključuje i glavne organizacije poput Islamske države i Al kaide, kao i manje, regionalne terorističke grupe.

Servis poruka

Državni zvaničnici zabrinuti su da bi planovi Facebooka za obezbjeđivanje veće privatnosti korisnicima putem šifrovanja servisa te kompanije za razmjenu poruka, uključujući i Facebook Messanger i WhatsUp, mogli da opstuiraju napore u borbi protiv zlostavljanja djece.

Prošlog mjeseca direktor FBI-a Kristofer Vrej rekao je da će promjene pretvoriti te plartforme u "ostvarivanje snova za predatore i korisnike dječije pornografije".

Facebook saopštava da je zvanična politika po pitanju dječije pornografije uklanjanje sadržaja, "bez obzira na kontekst ili motivaciju osobe koja ga dijeli".

Postovi koji krše politiku brišu se prije nego što je značajan broj ljudi u mogućnosti da ih vidi. FB procjenjuje da na svakih 10.000 pregleda na Facebooku i Instagramu, samo četiri odlaze na sadržaj koji krši njihove standarde.

Proaktivnog detektovanja kršenja standarda bilo je manje u svim kategorijama na Instagramu, nego što je to slučaj sa glavnom Facebookovom aplikacijom.

Facebookove aplikacije koriste milijarde ljudi širom svijeta, najmanje jedanput dnevno.

Hongkong: Policija baca suzavac, demonstranti ih sa barikada gađaju strijelama

Protestors hold umbrellas as they wait for a possible volley of tear gas at the Hong Kong Polytechnic University campus in Hong Kong, Thursday, Nov. 14, 2019.

Učesnici antivladinih protesta u Honkongu, koji već četvrti dan parališu dijelove ovog grada. Odjeveni su u crno i studenti hongkonških unverziteta blokirali su glavne saobraćajnice, uključujući Kros-Harbor tunel koji povezuje ostrvo Hongkong sa područjem Kaulun, kao i i auto-put između Kauluna i ruralnih Novih teritorija.

Policija je rano jutros bacila suzavac, pokušavajući da primora demonstrante da deblokiraju tunel.

Hiljade studenata zabarikadiralo se u kampusima na nekoliko univerziteta, improvizujući svojevrsna utvrđenja, blokirajući ulaze i okupirajući okolne puteve.

Opremajući se za okršaj sa policijom, pripremili su zalihe hrane, ali i cigle, Molotovljeve koktele i drugo improvizovano oružje.

Policija navodi da su demonstranti u sukobima koristili i lukove i strijele.

Stanice metroa krcate su putnicima koji čekaju prevoz, nakon što su putevi blokirani, a pojedini prevoznici obustavili rad.

Demonstrante je razgnjevilo ono što tumače kao policijsku brutalnost i miješanje Pekinga u slobode zagarantovane principom "jedna zemlja, dva sistema", koji je uspostavljen kada se teritorija vratila pod kinesku vlast 1997. godine.

Kina negira miješanje i optužuje zapadne zemlje, uključujući Veliku Britaniju i Sjedinjene Američke Države, da "potpiruju vatru".

Policija je u srijedu saopštila da je nasilje u Hongkongu dostiglo "veoma opasan, čak smrtonosan nivo".

Vlasti su objavile da je tokom jučerašnjih sukoba povređeno šezdeset četvoro ljudi, a da su dva muškarca u kritičnom stanju. Nisu, međutim, precizirali o kakvim je povredama riječ.

U saopštenju policije navedeno je i da je jedan muškarac poginuo prilikom pada sa visine, ali nisu navodili detalje.

Liderka Hongkonga Keri Lam sastala se sa visokim gradskim zvaničnicima kasno sinoć, a mediji spekulišu da se pripremaju nove mjere za rešavanje krize.

Gradski biro za obrazovanje najavio je da će danas sve škole biti zatvorene iz bezbjednosnih razloga, što je mjera koja se primjenjuje samo tokom snažnih tajfuna ili prirodnih katastrofa.

Nekoliko univerziteta najavilo je da do kraja godine više neće biti predavanja, što znači da će ostatak semestra morati da se oslanjaju na onlajn učenje i druge metode ocjenjivanja.

Brojni veliki tržni centri takođe su najavili da će u četvrtak biti zatvoreni zbog ugrožene bezbjednosti.

Ker Lam je ocijenila da demonstranti koji su protekle nedjelje paralisali grad bili "sebični" i da su sada neprijatelji građana.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG