Republikanci u Kongresu žele zadržavanje dosadašnjih poreskih olakšica za sve Amerikance, bez ozbira na to koliko zarađuju. Demokrati bi da to bude različito, da za bogate i najbogatije poreske olakšice budu ukinute od iduće godine. U Kongresu za sada, i do sada, u oba doma nije usvojen odgovarajući zakon. Republikanci i Demokrate su podijeljeni u pristupu tom pitanju.
Prošlog tjedna Senat, u kojem su Demokrate u većini, usvojio je zakon kojim sadašnje poreske olakšice za one koji zarađuju manje od 250.000 hiljada dolara ostaju i dogodine. Senator Charles Schumer pozvao je kongresmene u Zastupničkom domu da učine isto:
„Trebalo bi da to urade odmah da bi, sa poptisom predsjednika, zakon stupio na snagu.“
Republikanci, većina u Zastupničkom domu, usvojeno u Senatu ne prihvataju. Predsjedavajući tog doma John Boehner predsjedniku Obami i Demokratama je poručio:
„Gospodine predsjedniče... ako želite pokazati da podržavate Amerikance, vlasnike malih firmi, odustanite od namjere povećanja njihovih poreza od januara.“
Republikanci žele produženje sadašnjih poreskih olakšica za sve, uključujući bogate i vrlo bogate koje smatraju pokretačkom snagom većeg zapošljavanja. Senator Jonh Thune, Republikanac, ističe:
„Ne treba nam u sadašnjem ekonomskom stanju veliko povećanje poreza.“
I senator Mitch McConnell, takođe Republikanac, poručuje:
„Protiv smo većeg oporezivanja onih koji zarađuju da bi vlada mogla rasipati novac.“
Demokrati vjeruju da bi neselektivnim, automatski istim rastom poreza za sve negativne posljedice po Amerikance srednjeg imovnog stanja i siromašne bile teško podnošljive.
Predsjednik Barack Obama zagovara opciju da bogati i vrlo bogati trebaju imati srazmjeno veći udio u smanjivanju američkog budžetskog deficita:
„Ne vjerujem da ćemo smanjiti deficit ako se bogati Amerikanci, uključujući i mene, ne odreknu poreskih olakšica koje su imali u desetak proteklih godina.“
Republikanci se žele predstaviti stranom koja podržava i male firme i velike kompanije, a Demokrati žele birače uvjeriti da štite interese običnih, prosječnih Amerikanaca. Senatorica Barbara Boxer, Demokrata, pita:
„Za koga se vi, Republikanci, borite? Borite li se za ljude koji zarađuju milijardu dolara godišnje. Ili se borite za srednju klasu, srce i dušu Amerike?“
I Demokrate i Republikanci moraće sačekati izbore u novembru na osnovu kojih bi mogao biti promijenjen sadašnji odnos snaga u Kongresu.
Analitičara Johna Fortiera brine slijedeća mogućnost:
„Ako predsjednik Obama bude ponovo izabran, a ako Republikanci potvrde većinu u Zastupničkom domu i osvoje većinu u Senatu tada ćemo imati Bijelu kuću na jednoj i Kongres na drugoj strani. A to znači ponovo i ponovo, u naredne četiri godine, duge i mukotrpne rasprave o visini nacionalnog duga, o budžetskom deficitu, o porezima.“
Pobijedi li Mitt Romney, predsjednički kandidat Republikanaca, i budu li Republikanci, nakon izbora u novembru, imali većinu u oba doma Kongresa, to bi moglo značiti kraj ćorsokaka u kojem su Demokrati i Republikanci u posljednje dvije godine bili vrlo često.
Prošlog tjedna Senat, u kojem su Demokrate u većini, usvojio je zakon kojim sadašnje poreske olakšice za one koji zarađuju manje od 250.000 hiljada dolara ostaju i dogodine. Senator Charles Schumer pozvao je kongresmene u Zastupničkom domu da učine isto:
„Trebalo bi da to urade odmah da bi, sa poptisom predsjednika, zakon stupio na snagu.“
Republikanci, većina u Zastupničkom domu, usvojeno u Senatu ne prihvataju. Predsjedavajući tog doma John Boehner predsjedniku Obami i Demokratama je poručio:
„Gospodine predsjedniče... ako želite pokazati da podržavate Amerikance, vlasnike malih firmi, odustanite od namjere povećanja njihovih poreza od januara.“
Republikanci žele produženje sadašnjih poreskih olakšica za sve, uključujući bogate i vrlo bogate koje smatraju pokretačkom snagom većeg zapošljavanja. Senator Jonh Thune, Republikanac, ističe:
„Ne treba nam u sadašnjem ekonomskom stanju veliko povećanje poreza.“
I senator Mitch McConnell, takođe Republikanac, poručuje:
„Protiv smo većeg oporezivanja onih koji zarađuju da bi vlada mogla rasipati novac.“
Demokrati vjeruju da bi neselektivnim, automatski istim rastom poreza za sve negativne posljedice po Amerikance srednjeg imovnog stanja i siromašne bile teško podnošljive.
Predsjednik Barack Obama zagovara opciju da bogati i vrlo bogati trebaju imati srazmjeno veći udio u smanjivanju američkog budžetskog deficita:
„Ne vjerujem da ćemo smanjiti deficit ako se bogati Amerikanci, uključujući i mene, ne odreknu poreskih olakšica koje su imali u desetak proteklih godina.“
Republikanci se žele predstaviti stranom koja podržava i male firme i velike kompanije, a Demokrati žele birače uvjeriti da štite interese običnih, prosječnih Amerikanaca. Senatorica Barbara Boxer, Demokrata, pita:
„Za koga se vi, Republikanci, borite? Borite li se za ljude koji zarađuju milijardu dolara godišnje. Ili se borite za srednju klasu, srce i dušu Amerike?“
I Demokrate i Republikanci moraće sačekati izbore u novembru na osnovu kojih bi mogao biti promijenjen sadašnji odnos snaga u Kongresu.
Analitičara Johna Fortiera brine slijedeća mogućnost:
„Ako predsjednik Obama bude ponovo izabran, a ako Republikanci potvrde većinu u Zastupničkom domu i osvoje većinu u Senatu tada ćemo imati Bijelu kuću na jednoj i Kongres na drugoj strani. A to znači ponovo i ponovo, u naredne četiri godine, duge i mukotrpne rasprave o visini nacionalnog duga, o budžetskom deficitu, o porezima.“
Pobijedi li Mitt Romney, predsjednički kandidat Republikanaca, i budu li Republikanci, nakon izbora u novembru, imali većinu u oba doma Kongresa, to bi moglo značiti kraj ćorsokaka u kojem su Demokrati i Republikanci u posljednje dvije godine bili vrlo često.
