Američki zvaničnici, uključujući i dva uticajna senatora, su u Egiptu nastojeći pomoći naći izlaz iz aktuelne egipatske krize i nasilja koje uzima maha u sukobima armijskih snaga i pristalica sa predsjedničke funkcije sklonjenog Mohameda Morsija. Američka nastojanja, kao neutralnog i objektivnog posrednika, prate kritike i jedne i druge strane. Rječju, u duboko podijeljenom Egiptu, islamisti odbacuju armiju, armija demonizira islamiste, ali jedno im je zajedničko - nesimpatije prema Sjedinjenim Državama.
Zapovjednik Oružanih snaga Egipta Abdel Fattah el-Sissi je u intervjuu za The Washington Post izjavio da je Amerika okrenula leđa Egipaćanima i da to oni, kako je rekao, neće zaboraviti. General el-Sissi to objašnjava percepcijom po kojoj Sjedinjene Države nisu brzo podržale sklanjanje Mohameda Morsija jer podržavaju Muslimansko bratstvo.
Muslimansko brastvo američki odnos tumači drugačije, posebno nakon ocjene o vojnoj intervenciji koju je izrekao državni sekretar John Kerry:
"Državu treba da vodi građanska vlada. Armija obnavlja demokratiju."
Ta kratka ocjena izazvala je osude islamista širom Egipta. Uticajni klerik Safwat Hegazy optužuje:
"John Kerry i Amerika su planirali državni udar i izveli ga. Šta još možemo očekivati od njih."
I prije izbijanja sadašnje krize anti-američko raspoloženje u Egiptu je raslo. Ni u vrijeme događanja koja su 2011. godine rezultirala padom Hosni Mubaraka Sjedinjene Države nisu jasno podržale ni jednu ni drugu stranu. I tada, i sada mogla su se, i mogu se čuti upozorenja da „strane ruke“ u politici prema Egiptu igraju podle igre. Prema anketama s početka godine većina Egipćana nije naklonjena Sjedinjenim Državama.
Odbojnost prema „stranim rukama“ dijelom je rezultat nerazumijevanja i nestransparetnosti egipatske spoljne politike smatra analitičar Hisham Kassem:
"Pod Mubarakom spoljna politika je bila tabu tema, vođena je iza zatvorenih vrata. Obični Egipaćani nisu mogli biti dio toga i prirodno je da se u njima javljaju teorije zavjere."
Uporedo sa gubljenjem ugleda zagovornika interesa egipatskog naroda, Egipaćani sada Sjedinjene Države ne doživljavaju ni kao najizdašnijeg saveznika. Decenijama je Washington u Egipat svake godine slao preko milijardu dolara. Nakon razvlašćivanja Morsija, odnosno početkom jula države Perzijskog zaliva obećale su 12 milijardi dolara pomoći Egiptu, višestruko više od ovogodišnje američke.
Sadašnja faza oporih egipatsko-američkih odnosa će proći smatra analitičar Kassem:
"Koliko ja mogu procijeniti, odnosi će biti poboljšani. Ali za nekoliko godina, ne sada."
Više visokih američkih zvaničnika je u Kairu, pokušavajući pomoći Egipaćanima i nastojeći, najbolje što mogu, izglačati neke neravnine u sadašnjim odnosima između dvije zemlje.
Zapovjednik Oružanih snaga Egipta Abdel Fattah el-Sissi je u intervjuu za The Washington Post izjavio da je Amerika okrenula leđa Egipaćanima i da to oni, kako je rekao, neće zaboraviti. General el-Sissi to objašnjava percepcijom po kojoj Sjedinjene Države nisu brzo podržale sklanjanje Mohameda Morsija jer podržavaju Muslimansko bratstvo.
Muslimansko brastvo američki odnos tumači drugačije, posebno nakon ocjene o vojnoj intervenciji koju je izrekao državni sekretar John Kerry:
"Državu treba da vodi građanska vlada. Armija obnavlja demokratiju."
Ta kratka ocjena izazvala je osude islamista širom Egipta. Uticajni klerik Safwat Hegazy optužuje:
"John Kerry i Amerika su planirali državni udar i izveli ga. Šta još možemo očekivati od njih."
I prije izbijanja sadašnje krize anti-američko raspoloženje u Egiptu je raslo. Ni u vrijeme događanja koja su 2011. godine rezultirala padom Hosni Mubaraka Sjedinjene Države nisu jasno podržale ni jednu ni drugu stranu. I tada, i sada mogla su se, i mogu se čuti upozorenja da „strane ruke“ u politici prema Egiptu igraju podle igre. Prema anketama s početka godine većina Egipćana nije naklonjena Sjedinjenim Državama.
Odbojnost prema „stranim rukama“ dijelom je rezultat nerazumijevanja i nestransparetnosti egipatske spoljne politike smatra analitičar Hisham Kassem:
"Pod Mubarakom spoljna politika je bila tabu tema, vođena je iza zatvorenih vrata. Obični Egipaćani nisu mogli biti dio toga i prirodno je da se u njima javljaju teorije zavjere."
Uporedo sa gubljenjem ugleda zagovornika interesa egipatskog naroda, Egipaćani sada Sjedinjene Države ne doživljavaju ni kao najizdašnijeg saveznika. Decenijama je Washington u Egipat svake godine slao preko milijardu dolara. Nakon razvlašćivanja Morsija, odnosno početkom jula države Perzijskog zaliva obećale su 12 milijardi dolara pomoći Egiptu, višestruko više od ovogodišnje američke.
Sadašnja faza oporih egipatsko-američkih odnosa će proći smatra analitičar Kassem:
"Koliko ja mogu procijeniti, odnosi će biti poboljšani. Ali za nekoliko godina, ne sada."
Više visokih američkih zvaničnika je u Kairu, pokušavajući pomoći Egipaćanima i nastojeći, najbolje što mogu, izglačati neke neravnine u sadašnjim odnosima između dvije zemlje.