Godinama Rusija je bila kritična prema američkim planovima za postavljanje balističkog proturaketnog sustava u Europi. Godine 2009. predsjednik Obama odustao je od plana administracije predsjednika Busha da se razmjesti deset presretača raketa u Poljskoj i jedno radarsko postrojenje u Republici Češkoj. Stručnjak za kontrolu naoružanja Joseph Cirincione kaže da je novi plan znatno fleksibilniji. "Sjedinjene Države razmještaju novi sustav proturaketnih presretača koji se nalazi na razaračima tipa Aegis i krstaricama. Ali planovi za taj sustav također uključuju i razvijene kopnene verzije, od kojih bi neke bile smještene u zemljama bivšeg Varšavskog ugovora kao što su Rumunjska i Poljska. I ako te rakete dostignu kapacitete koje bi Sjedinjene Države željele, bile bi u stanju rušiti ruske balističke rakete dugog dometa, a to brine Rusiju".
Sjedinjene Države uporno tvrde kako balistički sustav proturaketne obrane nije usmjeren na Rusiju, već na obranu od potencijalnih napada od zemalja poput Irana. Gospodin Cirincione kaže da postoji i drugi razlog zašto se Rusija protivi planu za proturaketni sustav. "Rusija ne voli tako snažnu američku nazočnost na svojim granicama – to dovodi do sumnji. Američka nazočnost u Afganistanu, Iraku, bazama koje imamo, sporazuma o opskrbi koji imamo s Uzbekistanom i drugim zemljama. Naravno, odnosi koje imamo s Poljskom i drugim zemljama istočne Europe nemaju veze s Rusijom, nisu koncentrirani na Rusiju. Ali Rusija ima skoro tradicionalno paranoidni pogled na svijet i oni promatraju stvari kao da su uperene protiv njih. Dakle, Rusija je vrlo zabrinuta oko onog što promatra kao sve veću američku nazočnost na svojim granicama".
Rusija je dio regionalnog saveza poznatog kao Šangajska organizacija za suradnju. Druge članice su Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, Uzbekistan i Kina. Neki stručnjaci kažu da Rusija promatra ovu organizaciju kao potencijalnu protutežu NATO-u. Na svom summitu prošli mjesec, šest članica Šangajske organizacije kritiziralo je proturaketni štit rekavši da bi on mogao "naštetiti strateškoj stabilnost i međunarodnoj sigurnosti".
Marko Papic je analitičar pri privatnoj obavještajnoj tvrtci STARTFOR. On kaže da je vrlo značajno to što je Moskva uspjela uvjeriti Peking da potpiše dokument koji se suprotstavlja američkom planu o balističkom proturaketnom sustavu. "Organizacija sama po sebi nije važna. Ono što je važno jest da je Kina izrazila svoje nezadovoljstvo zbog proturaketnog štita. I ne čini to zato jer joj je bitno što se događa u Europi ili za dobro Europe, već zato da Peking pokaže kako je zabrinut da bi taj sustav proturaketne zaštite u Europi mogao postati model – strateški model – koji bi Sjedinjene Države primjenjivale u drugim dijelovima svijeta, uključujući i kinesko susjedstvo".
Na summitu NATO saveza u Lisabonu prošle godine Sjedinjene Države i Rusija postigle su sporazum o suradnji po pitanju proturaketne obrane.
Stručnjaci kažu da iako je određeni napredak postignut, Moskva se još uvijek temeljno suprotstavlja američkom planu proturaketne obrane. Viktor Kremyenuk, uvaženi analitičar na moskovskom Institutu za američke i kanadske studije izjavio je za ruska medije da ako se Moskva i Washington ne dogovore oko zajedničkog raketnog štita, Rusija će se obratiti za pomoć Kini.