Godinama kineske kompanije prodaju u Sjedinjenim Državama više proizvoda, nego što to čine američke kompanije na kineskom tržištu. Taj deficit dostigao je cifru od 318 milijardi dolara u prošloj godini. Ima li nagovještaja da bi ta neravnoteža mogla biti ublažena. I ako ima, što bi se u proizvodnim i kupoprodajnim tendencijama u američkom ekonomskom prostoru trebalo promijeniti?
Jedan o ključnih razloga što na tržište Sjedinjenih Država stiže više roba i proizvoda iz Kine, a mnogo manje biva izvezeno, je to što su mnoge američke kompanije proizvodnju premjestile u tu zemlju. Zbog toga su i mnogi Amerikanci ostali bez posla.
Rosemary Coates, predstavnica izvozno-uvozne konsultantske firme iz New Yorka, o tom, po američku ekonomiju, nepovoljnom trendu kaže:
"Kina je izgradila industrijsku i proizvodnu bazu, vrlo atraktivnu za privlačenje stranih kompanija. Uz jeftinu radnu snagu i snabdjevače na dohvat ruke, proizvodnja u Kini je vrlo profitabilna. Ipak, uočavaju se i određeni zaokreti. Posljednjih godinu, dvije mnogo više pažnje se posvećuje vraćanju proizvodnje na američko tlo."
Ti procesi imaju i svoju cijenu. Ključni elemenat je kupac, kaže gospođa Coates i ističe:
"Cijena cipela, primjera radi, biće veća ako su proizvedene u Sjedinjenim Državama i od američkih materijala. I sa mnogim drugim proizvodima biće slično. Cijene bi mogle biti veće za 10 do 15 procenata. I američki kupac je taj koji će odlučiti da li je voljan platiti tu veću cijenu za proizvod napravljen američkom rukom."
Velike američke kompanije - Aple, General Electric, Dell i mnoge druge- proizvode u Kini i prodaju u Sjedinjenim Državama. U Washingtonu, u Bijeloj kući i Kongresu, stopa nezaposlenosti, sada 6,7 odsto, je krupno političko pitanje.
Profesorica ekonomije na univerzitetu New York Natalia Levina ocjenjuje da se stiču povoljni poslovni motivi da vraćanje proizvodnje u Sjedinjene Države:
"Jedan od elemanta je veća produktivnost američkih radnika, drugi je kompjuterizacija, automatizacija proizvodnje, treći je mogućnost racionalizacije zaliha gotovih proizvoda u skladu sa tražnjom na tržištu.“
Jeftina radna snaga u Kini i drugim zemljama takođe će bitno uticati na vraćanje proizvodnje na američko tlo. Gospođa Coates vjeruje da i tome ima lijeka:
"Nije to u suštini samo pitanje cijene rada. To je višeslojan kreativno-proizvodni proces, počev od dizajniranja, automatizacije i inovativnosti, do definiranja proizvodnje proizvoda koji će se najbolje prodavati na proizvođaču najbližem tržištu."
Prodaja na američkom tržištu u Kini proizvedenog teći će i dalje nesmetano. Od poslovne inventivnosti i ekonomskih motiva američkih kompanija ovisiće brzina smanjivanja trgovinskog debalansa između dvije zemlje. Vraćanje u Sjedinjene Države makar dijela proizvodnje u drugim zemljama i pokretanje nove proizvodnje značiće i mnoga nova radna mjesta za nezaposlene Amerikance.
Jedan o ključnih razloga što na tržište Sjedinjenih Država stiže više roba i proizvoda iz Kine, a mnogo manje biva izvezeno, je to što su mnoge američke kompanije proizvodnju premjestile u tu zemlju. Zbog toga su i mnogi Amerikanci ostali bez posla.
Rosemary Coates, predstavnica izvozno-uvozne konsultantske firme iz New Yorka, o tom, po američku ekonomiju, nepovoljnom trendu kaže:
"Kina je izgradila industrijsku i proizvodnu bazu, vrlo atraktivnu za privlačenje stranih kompanija. Uz jeftinu radnu snagu i snabdjevače na dohvat ruke, proizvodnja u Kini je vrlo profitabilna. Ipak, uočavaju se i određeni zaokreti. Posljednjih godinu, dvije mnogo više pažnje se posvećuje vraćanju proizvodnje na američko tlo."
Ti procesi imaju i svoju cijenu. Ključni elemenat je kupac, kaže gospođa Coates i ističe:
"Cijena cipela, primjera radi, biće veća ako su proizvedene u Sjedinjenim Državama i od američkih materijala. I sa mnogim drugim proizvodima biće slično. Cijene bi mogle biti veće za 10 do 15 procenata. I američki kupac je taj koji će odlučiti da li je voljan platiti tu veću cijenu za proizvod napravljen američkom rukom."
Velike američke kompanije - Aple, General Electric, Dell i mnoge druge- proizvode u Kini i prodaju u Sjedinjenim Državama. U Washingtonu, u Bijeloj kući i Kongresu, stopa nezaposlenosti, sada 6,7 odsto, je krupno političko pitanje.
Profesorica ekonomije na univerzitetu New York Natalia Levina ocjenjuje da se stiču povoljni poslovni motivi da vraćanje proizvodnje u Sjedinjene Države:
"Jedan od elemanta je veća produktivnost američkih radnika, drugi je kompjuterizacija, automatizacija proizvodnje, treći je mogućnost racionalizacije zaliha gotovih proizvoda u skladu sa tražnjom na tržištu.“
Jeftina radna snaga u Kini i drugim zemljama takođe će bitno uticati na vraćanje proizvodnje na američko tlo. Gospođa Coates vjeruje da i tome ima lijeka:
"Nije to u suštini samo pitanje cijene rada. To je višeslojan kreativno-proizvodni proces, počev od dizajniranja, automatizacije i inovativnosti, do definiranja proizvodnje proizvoda koji će se najbolje prodavati na proizvođaču najbližem tržištu."
Prodaja na američkom tržištu u Kini proizvedenog teći će i dalje nesmetano. Od poslovne inventivnosti i ekonomskih motiva američkih kompanija ovisiće brzina smanjivanja trgovinskog debalansa između dvije zemlje. Vraćanje u Sjedinjene Države makar dijela proizvodnje u drugim zemljama i pokretanje nove proizvodnje značiće i mnoga nova radna mjesta za nezaposlene Amerikance.
