Suočavajući se s onim što novi šef humanitarne pomoći UN-a Tom Fletcher opisuje kao "razinom patnje bez presedana", UN se nada da će sljedeće godine doći do ljudi u 32 zemlje, uključujući one u ratom razorenom Sudanu, Siriji, Gazi i Ukrajini.
"Svijet je u plamenu, a mi ga ovako gasimo", rekao je Fletcher novinarima u Ženevi.
"Moramo resetirati naš odnos s onima kojima je najveća potreba na planeti", rekao je Fletcher, bivši britanski diplomata koji je prošlog mjeseca počeo kao šef Ureda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA).
Apel je četvrti po veličini u istoriji OCHA-e, ali Fletcher je rekao da izostavlja oko 115 miliona ljudi čije potrebe agencija ne može realno da se nada da će finansirati:
"Moramo biti potpuno fokusirani na dopremanje do onih kojima je najpotrebnije, i zaista nemilosrdni."
Ujedinjene nacije su smanjile svoje potrebe za 2024. na 46 milijardi dolara sa 56 milijardi dolara prethodne godine jer je apetit donatora izblijedio, finansiran sa samo 43 posto, što je jedna od najgorih stopa u istoriji. Washington je dao preko 10 milijardi dolara, što je otprilike polovina primljenih sredstava.
Humanitarni radnici morali su donijeti teške odluke, smanjivši pomoć u hrani za 80 posto u Siriji i usluge vode u Jemenu sklonom koleri, saopćila je OCHA.
Pomoć je samo jedan dio ukupne potrošnje UN-a, koji godinama nije ispunjavao svoj osnovni budžet zbog neplaćenih dažbina zemalja.
Dok je novi predsjednik Donald Trump zaustavio dio potrošnje tokom svog prvog mandata, budžete UN-a za pomoć je ostavio netaknutim. Ovog puta službenici za pomoć i diplomate vide smanjenje kao mogućnost.
"SAD su ogroman znak pitanja", rekao je Jan Egeland, šef Norveškog vijeća za izbjeglice, koji je bio na Flečerovom položaju od 2003. do 2006. godine. "Bojim se da bismo mogli biti gorko razočarani jer nam globalno raspoloženje i nacionalni politički razvoj ne idu u prilog."
Projekat 2025, skup konzervativnih prijedloga čiji autori uključuju neke Trumpove savjetnike, ima za metu "rasipna povećanja budžeta" glavne američke humanitarne agencije, USAID-a. Dolazeća Trumpova administracija nije odgovorila na zahtjev za komentar.
Fletcher je naveo "dezintegraciju naših sistema međunarodne solidarnosti" i pozvao na proširenje baze donatora.
Upitan o Trumpovom utjecaju, rekao je: "Ne vjerujem da nema saosećanja u ovim vladama koje se biraju."
Jedan od izazova je to što krize sada traju duže - u prosjeku 10 godina, prema OCHA.
Mike Ryan, šef Svjetske zdravstvene organizacije za vanredne situacije, rekao je da neke države ulaze u "trajno krizno stanje".
Evropska komisija – izvršno tijelo Evropske unije – i Njemačka su ove godine drugi i treći donatori budžeta UN-a.
Charlotte Slente, generalna sekretarka Danskog vijeća za izbjeglice, rekla je da su doprinosi Evrope također pod sumnjom jer se sredstva prebacuju na odbranu:
"To je krhkiji, nepredvidiviji svijet [nego u Trumpovom prvom mandatu], s više kriza i, ako američka administracija smanji svoje humanitarno finansiranje, moglo bi biti složenije da se popune praznine rastućih potreba."
