Bachelet smatra da još uvijek postoji zabrinutost u pogledu implementacije zakona u BiH, odnosno da pojedini zakoni nisu u potpunosti usklađeni s međunarodnih standardima.
“Institucije koje trebaju promovirati i štititi ljudska prava su u situaciji u kojoj javnost ne vjeruje u velikoj mjeri. Imamo i organizacije civilnog društva koje rade na promoviranju transparentnosti, odgovornosti prema javnosti i učešću u procesu odlučivanja. Smatram da su socio-ekonomska prava ljudi u ovoj zemlji pod utjecajem različitih nivoa vlasti, što dovodi do regionalne nejednakosti. Socijalna zaštita i zdravstvo su također pod utjecajem regionalne nejednakosti u zemlji. To znači da nema jedinstvenog, homogenog odgovora. Mnogi s kojima sam razgovarala prethodna četiri dana smatraju da je korupcija prepreka ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i pristup javnim uslugama. To se posebno odnosi na marginalizirane kategorije stanovništva. Npr. osobe s invaliditetom kažu da ako ste osoba s invaliditetom i RVI, imat ćete naknadu, ali ako ste civilni invalid, onda nemate pravo na naknadu”, izjavila je Bachelet.
Na pitanje koliko Bosni i Hercegovini na putu napredovanja u implementaciji međunarodnih akata o zaštiti ljudskih prava, stoji i dalje prisutno glorificiranje ratnih zločinaca, govor mržnje i poricanje genocida, visoka komesarka UN-a za ljudska prava, ističe da je poricanje genocida u Srebrenici posebna kategorija govora mržnje.
“Gotovo tri desetljeća je sve to prolazilo bez kazne, ali preživjele porodice žrtava su to osjetile i zato smatram da su nam potrebne čiste rane da bi zacijelile. Ja dolazim iz Čilea, zemlje u kojoj smo prošli kroz diktaturu i gdje je stradalo dosta ljudi. To jeste drukčiji proces, ali kako možete izgraditi društvo nakon svega toga. Iako smo prošli kroz bol, svi imamo pravo na budućnost. U razgovoru s različitim predstavnicima sam kazala koliko je neophodno očistiti rane, suočiti se s prošlošću te da je to jedini način na koji može izgraditi budućnosti. Mi smo imali komisiju za istinu i pomirenje zato što su nam neophodne istina i pravda. Društva ne mogu biti podijeljena, moramo zajednički graditi budućnost, ali tek kada se pravilno suočimo s prošlošću”, pojasnila je visoka komesarka UN-a.
Posebno je pozdravila odluku iz jula 2021. godine, kada su donosene dopune krivičnog zakonodavstva prema kojem je poricanje genocida i glorifikacija ratnih zločina kažnjivo, što je, kako je naglasila, bilo neophodno.
Na kraju je kazala da je BiH pristupila svim međunarodnim instrumentima za zaštitu ljudskih prava, što je vrlo pozitivno.
“BiH aktivno surađuje s mehanizmima Ujedinjenih naroda za zaštitu ljudskih prava. Ona sudjeluje u tom procesu, izvještava o stanju ljudskih prava i sve su to pozitivni koraci. Postoje pozitivni koraci i u pogledu domaćih zakona, što sam također uočila tokom posjete zemlji”, zaključila je.
Michelle Bachelet je boravila u četverodnevnoj posjeti Bosni i Hercegovini, što je prva posjeta visokog komesara UN-a za ljudska prava zemlji od 1998. godine.
