U izvještaju Međunarodne agencije za atomsku energiju navodi se da od 26. oktobra Iran ima 182,3 kilograma uranijuma obogaćenog do 60%, što je povećanje od 17,6 kilograma od posljednjeg izvještaja u avgustu.
Uranijum obogaćen čistoćom od 60% samo je kratak, tehnički korak od nivoa za oružje od 90%.
IAEA je u svom tromjesečnom izvještaju također procijenila da od 26. oktobra ukupne iranske zalihe obogaćenog uranijuma iznose 6.604,4 kilograma, što je povećanje od 852,6 kilograma od avgusta. Prema definiciji IAEA-e, oko 42 kilograma uranijuma obogaćenog do 60% čistoće je količina pri kojoj je stvaranje jednog atomskog oružja teoretski moguće - ako se materijal dodatno obogati, do 90%.
Izvještaji dolaze u kritičnom trenutku kada su Izrael i Iran razmijenili raketne napade posljednjih mjeseci nakon više od godinu dana rata u Gazi, kojom upravlja Hamas, grupa koju podržava Iran.
Dodatna složenost, reizbor Donalda Trumpa postavlja pitanja o tome da li i kako bi se nova administracija i Iran mogli angažirati.
Prvi Trumpov mandat obilježio je posebno problematičan period, kada je vodio politiku "maksimalnog pritiska" protiv Teherana. Jednostrano je povukao Ameriku iz iranskog nuklearnog sporazuma sa svjetskim silama, što je dovelo do sankcija koje su kockale ekonomiju i naredio ubistvo visokog generala zemlje.
Zapadne diplomate razmatraju cenzuru Irana
Iran je prošle sedmice ponudio da ne širi svoje zalihe uranijuma obogaćenog do 60%, tokom posjete Teheranu šefa IAEA Rafaela Mariana Grosija.
IAEA je na sastancima saopćila da se "razgovaralo o mogućnosti da Iran ne širi svoje zalihe uranijuma obogaćenog do 60% U-235, uključujući mjere tehničke verifikacije koje su neophodne da bi Agencija to potvrdila, ako se provede".
U izvještaju se navodi da su jedan dan nakon što je Grossi napustio Iran, 16. novembra, inspektori IAEA potvrdili da je "Iran započeo s provedbom pripremnih mjera usmjerenih na zaustavljanje povećanja svojih zaliha uranijuma obogaćenog do 60% U-235" u svom podzemlju nuklearne lokacije u Fordowu i Natanzu.
Izvještaji dolaze uoči ovosedmičnog redovnog sastanka Odbora guvernera IAEA u Beču.
Visoki zapadni diplomata, koji je pod uvjetom anonimnosti razgovarao o osjetljivoj stvari, potvrdio je za AP da Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Njemačka, uz podršku SAD-a, nastavljaju sa rezolucijom na ovosedmičnom odboru IAEA-e, sastanku guvernera, koji osuđuje Iran zbog nedostatka saradnje, što dovodi do potencijalne konfrontacije s Iranom uoči Trumpovog povratka u Bijelu kuću.
"Ostajemo čvrsto koordinirani sa našim E3 partnerima (Francuska, Njemačka i Velika Britanija) prije sastanka Upravnog odbora IAEA-e. I snažno podržavamo napore da se Iran smatra odgovornim", rekao je glasnogovornik američkog State Departmenta Matthew Miller novinarima u utorak u Washingtonu.
"Iranski režim nastavlja da gomila rastuće zalihe visoko obogaćenog uranijuma za koji nema kredibilne civilne svrhe i nastavljaju da ne sarađuju u potpunosti s IAEA-om", dodao je.
Visoki diplomata, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti ovog pitanja, rekao je da je moguće da obaveze koje je Iran preuzeo tokom glavne posjete IAEA možda neće stajati u slučaju da se donese rezolucija. U prošlosti je Iran odgovarao na rezolucije Odbora guvernera IAEA daljnjim jačanjem svog nuklearnog programa.
Iran je tvrdio da je njegov nuklearni program samo u miroljubive svrhe, ali Grossi je ranije upozorio da Teheran ima dovoljno uranijuma obogaćenog do nivoa gotovog nivoa oružja da napravi "nekoliko" nuklearnih bombi ako to odluči.
Iranska misija pri Ujedinjenim nacijama u New Yorku nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.
Mali napredak u poboljšanju veza
IAEA je također izvijestila da Iran do sada nije preduzeo konkretne korake za poboljšanje saradnje, uprkos molbama Grosija, koji je prošle sedmice razgovarao s Mohammadom Eslamijem iz Iranske organizacije za atomsku energiju, iranskim ministrom vanjskih poslova Abbasom Araghchijem i iranskim reformističkim predsjednikom Masoudom Pezeshkian.
Međutim, u povjerljivom izvještaju od utorka se također navodi da je tokom Grosijeve posjete Iranu 14. novembra "Iran pristao odgovoriti na zabrinutost Agencije u vezi s iranskim povlačenjem imenovanja nekoliko iskusnih inspektora Agencije razmatranjem prihvatanja imenovanja četiri dodatna iskusna inspektora."
U septembru 2023. Iran je zabranio neke od najiskusnijih inspektora te agencije sa sjedištem u Beču.
U izvještaju se također navodi da do sada nije bilo napretka u ponovnom instaliranju dodatne opreme za praćenje, uključujući kamere, uklonjene u junu 2022. Od tada jedini zabilježeni podaci potiču od kamera IAEA instaliranih u radionici centrifuga u Isfahanu u maju 2023. — iako Iran nije omogućio IAEA pristup ovim podacima, a inspektori nisu mogli servisirati kamere.
Prošle sedmice, Eslami je upozorio da bi Iran mogao uzvratiti ako bude izazvan na predstojećem sastanku odbora IAEA. Grossi je priznao da neke nacije razmatraju poduzimanje mjera protiv Irana.
U nastojanju da osiguraju da Iran ne može razviti atomsko oružje, svjetske sile su 2015. godine postigle sporazum s Teheranom prema kojem je pristao ograničiti obogaćivanje uranijuma na razine neophodne za nuklearnu energiju u zamjenu za ukidanje ekonomskih sankcija. Inspektori UN-a su imali zadatak da prate program.
Prema prvobitnom nuklearnom sporazumu iz 2015., Iranu je bilo dozvoljeno da obogaćuje uranijum samo do 3,67% čistoće, može održavati zalihe uranijuma od 300 kilograma i dozvoljeno mu je da koristi samo osnovne IR-1 centrifuge, mašine koje vrte gas uranijuma velikom brzinom u svrhu obogaćivanja.
Godinu dana nakon povlačenja SAD-a iz sporazuma pod Trumpom, Iran je počeo postupno napuštati sva ograničenja koja je dogovor stavio na njegov program i počeo obogaćivati uranij do čistoće do 60%.
