Linkovi

UN: Godišnji dan sjećanja na srebrenički genocid


Memorijalni centar genocida u Srebrenici se vidi u Potočarima, Bosna i Hercegovina, 22. maja 2024. Generalna skupština UN-a je 23. maja izglasala da se 11. jul godišnje proglasi međunarodnim danom razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine.
Memorijalni centar genocida u Srebrenici se vidi u Potočarima, Bosna i Hercegovina, 22. maja 2024. Generalna skupština UN-a je 23. maja izglasala da se 11. jul godišnje proglasi međunarodnim danom razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine.

Generalna skupština Ujedinjenih naroda izglasala je u četvrtak da se 11. jul svake godine proglasi međunarodnim danom razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. nad više od 8.000 dječaka i muškaraca bosanskih Muslimana od strane snaga bosanskih Srba.

Srbija i bosanski Srbi oštro su se protivili njegovom usvajanju.

Izvršen usred rata u Bosni, ovaj čin genocida doveo je do tragične smrti žrtava i do nezamislive patnje za preživjele i njihove porodice”, rekla je ambasadorica Njemačke Antje Leendertse, predstavljajući rezoluciju. “Naša inicijativa je odavanje počasti sjećanju na žrtve i podrška preživjelima koji nastavljaju živjeti sa ožiljcima tog kobnog vremena.

Njemačka i Ruanda zajedno su vodile pregovore o tekstu rezolucije više od mjesec dana.

Rezolucija je dobila 84 glasa za, 19 protiv i 68 suzdržanih. Samo prosta većina prisutnih zemalja i glasanje „da“ ili „ne“ bila je potrebna da bi prijedlog prošao. Susponzoriralo ga je više od 40 zemalja, uključujući zemlje zapadnog Balkana Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Sjevernu Makedoniju i Sloveniju, zajedno sa Sjedinjenim Državama.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović pozdravio je rezoluciju, ocijenivši da je to važan korak za promociju mira i pomirenja u regionu i šire.

"Istina i pravda pobijedili su danas u Generalnoj skupštini UN", rekao je on za Glas Amerike nakon glasanja.

Pored određivanja godišnjeg međunarodnog dana razmišljanja i komemoracije, koji će početi sljedeće godine na 30. godišnjicu masakra, rezolucija također osuđuje poricanje genocida i veličanje počinitelja.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, koji podržava UN, zaključio je 2004. da je u malom planinskom gradiću u istočnoj Bosni i Hercegovini u julu 1995. godine počinjen genocid. Međunarodni sud pravde također je 2007. godine presudio da masakri predstavljaju genocid.

Automobili vijore zastavu Srbije dok voze Beogradom u znak protesta zbog glasanja Ujedinjenih nacija za uspostavljanje godišnjeg dana sećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine, u Beogradu, 23. maja 2024. godine.
Automobili vijore zastavu Srbije dok voze Beogradom u znak protesta zbog glasanja Ujedinjenih nacija za uspostavljanje godišnjeg dana sećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine, u Beogradu, 23. maja 2024. godine.

Regionalna opozicija

Predsjednik Republike Srpske, koju kontrolišu bosanski Srbi, Milorad Dodik, zaprijetio je otcjepljenjem od zemlje ako rezolucija bude usvojena.

Vlada Srbije je takođe energično vodila kampanju protiv rezolucije, pozivajući ko-sponzore da je povuku, rekavši da ona nepravedno cilja Srbiju i pripisuje moralnu odgovornost za genocid kolektivno njenom narodu i da će naštetiti krhkom procesu pomirenja, tvrdnju koju autori poriču.

Crna Gora je predložila jezik koji je dodat konačnom tekstu, pojašnjavajući da je “krivična odgovornost prema međunarodnom pravu za zločin genocida individualizovana i ne može se pripisati nijednoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj grupi ili zajednici u cjelini”.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić otputovao je u Njujork na glasanje. Pozvao je Generalnu skupštinu da glasa protiv rezolucije, rekavši da je veoma politizirana i da će samo posijati dublje podjele u regionu.

Ovdje nije riječ o pomirenju; ne radi se o sjećanjima”, rekao je. “Ovo je nešto što će samo otvoriti staru ranu i što će stvoriti potpuni politički haos – i to ne samo u našem regionu, već i ovdje u ovoj dvorani.

Dana 11. jula 1995. godine, "zaštićena zona" Srebrenica, koju su UN odredile, pala je u ruke snaga bosanskih Srba. U narednih nekoliko dana, najmanje 8.372 dječaka i muškaraca bosanskih Muslimana odvojeno je od svojih porodica, ukrcano u autobuse i odvezeno na nekoliko lokacija, uključujući skladišta, škole i polja, gdje su pogubljeni.

Njihova tijela su bačena u više masovnih grobnica. Istražitelji su rekli da su njihovi ostaci kasnije ekshumirani i prebačeni u sekundarne grobnice u opsežnom zataškavanju. Stručnjaci su koristili uzorke DNK od rođaka da identifikuju hiljade ubijenih muškaraca.

Patolog otkriva jednu od oko 4.000 vreća za tijela koje se čuvaju u ogromnom frižideru u Tuzli, Bosna i Hercegovina, 1. jula 2004. U vrećama se nalaze ostaci tijela muslimanskih muškaraca i dječaka iz grada Srebrenice u istočnoj Bosni koji su masakrirani u 1995. godine.
Patolog otkriva jednu od oko 4.000 vreća za tijela koje se čuvaju u ogromnom frižideru u Tuzli, Bosna i Hercegovina, 1. jula 2004. U vrećama se nalaze ostaci tijela muslimanskih muškaraca i dječaka iz grada Srebrenice u istočnoj Bosni koji su masakrirani u 1995. godine.

Haški tribunal za bivšu Jugoslaviju osudio je 16 osoba za zločine počinjene u Srebrenici, uključujući osam muškaraca za zločin genocida.

Rezolucija Generalne skupštine koja je usvojena u četvrtak djelimično je zasnovana na rezoluciji iz 2003. kojom je ustanovljen Međunarodni dan razmišljanja o genocidu nad Tutsiima u Ruandi 1994. godine. Obilježava se u Ujedinjenim nacijama svakog 7. aprila od 2004. godine.

Neke zemlje koje su bile suzdržane ili glasale protiv Rezolucije o Srebrenici od četvrtka istakle su da postoji i Dan sjećanja na sve žrtve genocida, koji Ujedinjene nacije obilježavaju svakog 9. decembra.

Drugi su istakli da u regionu nema konsenzusa o rezoluciji i da ne žele da doprinesu tenzijama.

I visoki komesar UN-a za ljudska prava i specijalni savjetnik za sprječavanje genocida pozdravili su rezoluciju.

"Ova rezolucija je dodatno priznanje žrtvama i preživjelima i njihovoj potrazi za pravdom, istinom i garancijama da se neće ponoviti", rekao je šef za ljudska prava Volker Türk u izjavi.

Specijalna savjetnica za prevenciju genocida Alice Nderitu rekla je da je rezolucija važna u svjetlu trenda poricanja genocida u regionu.

Dovođenje u pitanje tragične realnosti onoga što se dogodilo u Srebrenici nije prihvatljivo”, rekla je ona, dodajući da bi to samo naštetilo naporima za mir i pomirenje.

XS
SM
MD
LG