Linkovi

Ukrajinski hirurzi operišu pod svjetlom baterijskih lampi


Na fotografiji koju je agenciji AP dostavio ukrajinski lekar Oleh Duda vidi se trenutak kada je nestalo struje za vrijeme komplikovane i opasne operacije u bolnici u Lavovu, 15. novembra 2022.
Na fotografiji koju je agenciji AP dostavio ukrajinski lekar Oleh Duda vidi se trenutak kada je nestalo struje za vrijeme komplikovane i opasne operacije u bolnici u Lavovu, 15. novembra 2022.

Doktor Oleh Duda, hirurg-onkolog u bolnici u Lavovu u Ukrajini, bio je usred komplikovane, opasne operacije kada je čuo kako eksplozije odjekuju u blizini bolnice. Odmah zatim - nestalo je struje. Duda nije imao drugu opciju nego da nastavi da operiše, koristeći samo svjetlo lampice za glavu.

Svjetla u operacionoj sali su se vratila kada je proradio generator tri minuta kasnije, ali su ta tri minuta trajala kao vječnost.

„Ti sudbonosni minuti mogu da koštaju pacijenta života”, kaže Duda za AP.

Operacija na srčanoj arteriji dogodila se 15. novembra, kada je grad na zapadu Ukrajine ostao bez struje poslije još jednog ruskog raketnog napada na ukrajinsku električnu mrežu, u kojoj je oštećeno skoro 50% ukrajinskih postrojenja za proizvodnju električne energije.

Razorni vazdušni udari, koji su se nastavili prošle nedjelje, ponovo su gurnuli zemlju u tamu, i preopteretili zdravstveni sistem, već oštećen poslije dugogodišnje korupcije, loše uprave, pandemije Covida i devet mjeseci rata.

Zakazane operacije se odlažu, podaci o pacijentima nisu dostupni kada nema interneta, a ljekarske ekipe moraju da koriste baterijske lampe da pregledaju pacijente u stanovima bez struje.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je prošle nedjelje saopštila da se ukrajinski zdravstveni sistem suočava sa „najmračnijim danima od početka rata”, usred energetske krize, početka hladnog, zimskog vremena, i drugih izazova.

„Ova zima će ugroziti živote miliona ljudi u Ukrajini”, saopštio je Hans Kluge, regionalni direktor WHO-a za Evropu.

On je predvidio da bi između dva i tri miliona ljudi moglo da napusti svoje domove, u želji da se presele na toplo, bezbjedno mjesto, i da će se suočiti sa „jedinstvenim zdravstvenim izazovima, uključujući respiratorne infekcije kao što su Covid 19, upala pluća i grip”.

Prošle nedjelje, kijevski Kardiološki institut na svojoj Facebook stranici je objavio video snimak operacije na srcu djeteta, gdje je jedino svjetlo dolazilo od lampice na glavi ljekara i baterijske lampe.

„Radujte se, Rusi, dijete je na operacionom stolu a za vrijeme operacije je nestalo struje”, govori u video snimku doktor Boris Todunov, direktor instituta u glavnom gradu Ukrajine. „Sada ćemo uključiti generator - nažalost, to će trajati nekoliko minuta.”

U napadima su također pogođene bolnice i klinike u jugoistočnoj Ukrajini. WHO je prošle nedelje saopštila da je potvrdio najmanje 703 napada između 24. februara, kada su ruske trupe ušle u Ukrajinu, i 23. novembra.

Roman Jarmolovič iz ekipe hitne pomoći, pregleda pacijenta u Hersonu u južnoj Ukrajini, 21. novembra 2022.
Roman Jarmolovič iz ekipe hitne pomoći, pregleda pacijenta u Hersonu u južnoj Ukrajini, 21. novembra 2022.

Kremlj odbacuje optužbe da napada civilne ciljeve. Portparol Kremlja Dmitri Peskov je prošle nedjelje još jednom ponovio tvrdnju da Rusija gađa samo lokacije „direktno ili indirektno povezane sa ukrajinskom vojskom”.

Međutim, samo prošle nedjelje, u vazdušnom udaru na bolnicu u istočnoj Ukrajini ubijeno je novorođenče, a teško su ranjena dva ljekara. U sjeveroistočnom regionu Harkov, dvoje ljudi je ubijeno nakon što su ruske snage granatirale lokalnu kliniku.

U Lavovu, Duda kaže da su se eksplozije dogodile tako blizu bolnici da su se „zidovi tresli”, a ljekari i pacijenti morali da siđu u sklonište u podrumu - što se dešava svaki put kad se oglase sirene za vazdušne napade.

U bolnici, specijalizovanoj za liječenje raka, obavljeno je samo 10 od 40 operacija zakazanih za taj dan.

U južnom gradu Hersonu, koji ponovo kontrolišu ukrajinske snage, ali je bez struje nakon ruskog povlačenja, činjenica da liftovi ne rade predstavlja ozbiljan izazov za ekipe hitne pomoći. Oni moraju da nepokretne pacijente spuste niz stepenice stambenih zgrada, a onda ih opet nose uz stepenice do operacionih sala. Širom Hersona, gdje mrak krajem novembra pada oko 4 sata popodne, ljekari koriste lampice na glavi, svjetlo telefona i baterijske lampe. U nekim bolnicama, ključna oprema više ne radi.

Prošlog utorka, u ruskim udarima na grad ranjen je 13-godišnji Artur Voblikov, a ljekari su morali da mu amputiraju ruku. Medicinski radnici su nosili tinejdžera uz mračne stepenice do operacione sale na šestom spratu.

„Mašine za kiseonik više ne rade, rendgen aparati ne rade. Imamo samo jedan portabl aparat za ultrazvuk i stalno ga prenosimo po bolnici”, kaže doktor Volodimir Mališčuk, načelnik hirurgije u dječijoj bolnici u Hersonu.

Generator koji koristi dječja bolnica se pokvario prošle nedjelje, zbog čega je bolnica bila potpuno bez struje nekoliko sati. Ljekari su umotavali novorođenčad u ćebad jer nije bilo grijanja, priča Olga Piljarska, zamjenica direktora Odjeljenja za intenzivnu njegu.

Kada nema grijanja, teško je operisati pacijente, dodaje doktorka Maja Mendel iz iste bolnice. „Niko neće staviti pacijenta na operacioni sto kada su temperature ispod nule”, kaže.

Ministar zdravstva Viktor Liaško izjavio je u petak da nema planova da se zatvori bilo koja bolnica u zemlji, bez obzira koliko je loša situacija, ali da će vlasti „optimizovati upotrebu prostora i akumulisati sve što je potrebno na manjim površinama” kako bi se olakšalo grijanje.

On je izjavio da su generatori na dizel ili gas obezbjeđeni za sve ukrajinske bolnice, a da će narednih nedjelja bolnicama biti dostavljeno dodatnih 1.100 generatora koje su poslali zapadni saveznici Ukrajine. Trenutno bolnice imaju dovoljno goriva za narednih sedam dana, rekao je ministar.

On je istakao da su preko potrebni dodatni, rezervni generatori.

„Generatori su napravljeni da rade tokom kratko vremenskog perioda, tri do četiri sata, ali nestašice struje znaju da traju i do tri dana”, kazao je Liaško.

Na teritorijama koje je Ukrajina nedavno povratila od Rusije, zdravstveni sistem se oporavlja od višemjesečne ruske okupacije.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je ruske snage da su zatvorile medicinske ustanove u regionu Hersona i opljačkale medicinsku opremu pa čak i kola hitne pomoći - „doslovno sve”.

Ukrajinski ljekar Oleh Duda pregleda pacijenta u bolnici u Lavovu, 26. novembra 2022.
Ukrajinski ljekar Oleh Duda pregleda pacijenta u bolnici u Lavovu, 26. novembra 2022.

Doktorica Olha Kobevko, koja se nedavno vratila iz Herson nakon što je dostavila humanitarnu pomoć, u jednoj intervjuu je potvrdila predsjednikove ocjene.

„Rusi su ukrali sve, čak i peškire, ćebad i zavoje iz bolnica”, rekla je.

U Kijevu, većina bolnica funkcioniše normalno, dok se djelimično oslanjaju na generatora. Manje, privatne klinike i zubarske ordinacije, međutim, imaju teškoće da ostanu otvorene. Zubar iz Kijeva Viktor Turakevič kaže da mora da pomjera i hitne zahvate, jer nestašice struje u njegovoj klinici traju najmanje četiri sata dnevno, a biće potrebne nedjelje dok ne stigne generator koji je naručio.

Duda, hirurg-onkolog iz Kijeva, kaže da su tri ljekara i nekoliko medicinskih sestara iz njegove bolnice otišli da liječe ukrajinske vojnike na liniji fronta.

„Rat je uticao na svakog ljekara u Ukrajini, bilo na istoku ili zapadu, a stepen bola sa kojim se suočavamo svakog dana je teško izmjeriti”, kaže Duda.

  • 16x9 Image

    ASSOCIATED PRESS (AP)

    Associated Press (AP) je neprofitna nezavisna globalna novinska organizacija sa uredima u preko 100 zemalja. Osnovana 1846. godine,  licencira svoje činjenično izvještavanje medijima širom svijeta.

XS
SM
MD
LG