Od početka ruske invazije ukrajinske vlasti su uvele sankcije za više od 10.000 osoba i 7.000 firmi, kako bi pokušale oslabiti rusku vojsku.
Za Vladyslava Vlasyuka, savjetnika za sankcije u uredu predsjednika Volodimira Zelenskog, sankcije su, uz oružje, jedan od načina da se uspori ruska vojna mašinerija, ali i širenje “ruskog svijeta”, što je naziv za područja gdje Rusija ima odlučujući uticaj.
Vlasyuk nije poznat poput drugih predsjednikovih pomoćnika, posebno onih koji predvode vojne snage, ali napori kojima doprinosi koštali su Rusiju milijarde dolara koje su mogle završiti kao vojna oprema na frontovima u Ukrajini gdje stradaju vojnici, ali i civili.
Vjeruje da i druge zemlje poput BiH mogu iskoristiti ova iskustva da umanje ruski uticaj.
“Mislim da bi u ovom trenutku vaša vlada trebalo da se pobrine, da je krajnji cilj u godinama koje dolaze biti unutar ‘zapadnog svijeta’, a ne dio ‘ruskog svijeta’”, kaže Vlasyuk.
Kao neko ko je svakodnevno uključen u širenje liste sankcija, on poznaje način kako se to može uraditi.
“Moramo obratiti pažnju na sve aktivnosti Rusa ili proruskih poslovnih odnosa, jer bi oni taj novac iskoristili protiv vaše vlade, protiv vaših evropskih izbora”, dodaje Vlasyuk.
Ured predsjednika Ukrajine sarađuje s nekolicinom nevladinih i vladinih organizacija koje istražuju pojedince i grupe povezane s Rusijom, naročito onim energetskim, za koje smatraju da su najveći finansijeri ruske vojske i invazije na Ukrajinu.
U posljednje vrijeme poseban fokus je pronalaženje svih ruskih energetskih kompanija koje posluju na teritoriji Evropske unije (EU) i ruskih investicionih projekata u EU kako bi zaustavili svaku saradnju zapadnih država s njima.
“Zaista nam se ne sviđa što Rusi to mogu, da snabdijevaju energijom evropske zemlje ili da grade neke, znate, investicione projekte unutar evropskih zemalja. I mi sugerišemo da je to u velikoj mjeri povezano s ruskom vojnom agresijom. Dakle, želimo to da zaustavimo”, objašnjava Vlasyuk.
Dodaje da su Rusi iskoristili svoje snabdijevanje plinom, naftom i ostalim proizvodima širom Evrope te na taj način zarađivali novac i iskoristili to kao “polugu” i uticali na vlasti, što traje već decenijama.
Takav je slučaj u BiH, koja i dalje ostaje zavisna od ruskog plina, što državu ostavlja ranjivu na ucjene, posebno tokom hladnih zima.
Detektor je ranije otkrio da je jedan visoki zvaničnik ruske naftne kompanije registrovao firmu u Sarajevu nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Istraživanje je otkrilo da BiH ne provjerava ko su ruski državljani koji registruju firme u BiH i da li na taj način pokušavaju izbjeći međunarodne sankcije.
Igor Chasnyk, koji je registrovao firmu u BiH, na listi je prijedloga za sankcije na stranici “Rat i sankcije” koju su pokrenule nevladine organizacije i pojedini državni organi, objašnjava Vlasyuk. To je ideja da se na jednom mjestu napravi lista ljudi za koje se razmatraju sankcije, dodaje on.
“Neki ljudi s ‘liste čekanja’ će doći na konačnu sankcionu listu, ali ne nužno”, kaže Vlasyuk.
On ne odgovara direktno na pitanje da li će staviti Chasnyka na listu sankcija nakon što je Detektor otkrio njegove poslove u BiH.
“Neću kometarisati da li ćemo ga sankcionisati jer prije svega to nije moja odluka. Drugo, ako to planiramo, ionako ne bih rekao”, kaže Vlasyuk, koji je posebno fokusiran na vojnu energetsku oblast.
“Ovo je od velikog interesa za nas i od velikog interesa za naše partnere”, dodaje on.
Vlasyuk vjeruje da Rusi “naoružavaju” svoju energiju kako bi uticali na druge zemlje. Na pitanja o odnosu BiH prema sankcijama odgovara diplomatski, ali je jasno da bi ukrajinska strana željela vidjeti jasnije napore BiH protiv ruskih pokušaja da izbjegnu sankcije.
“U ovom trenutku radije bismo pozdravili bilo kakve istrage zemalja u ovoj oblasti. Mi zaista, zaista pretpostavljamo da postoji mnogo Rusa, mnogo preduzeća povezanih s Rusijom, posebno onih koja su otvorena, ili su rekli da je to nešto što treba uraditi”, kaže Vlasyuk.
BiH se izjasnila da podržava sankcije Evropske unije prema pojedincima i firmama iz Rusije, ali do sada nije uvodila konkretne mjere niti se odazivala na pozive da ih primijeni, poput uvođenja viza za državljane Rusije, koji i dalje u BiH mogu ulaziti bez prethodnih provjera, ili zabrane emitovanja ruskih državnih kanala, kako je to uradila Crna Gora. Detektor je također otkrio da su domaće vlasti dozvolile najmanje jednom ruskom diplomati da počne svoju misiju u BiH nakon što je protjeran iz Evropske unije.
Dok diplomatski naglašava da je zadovoljan saradnjom Ukrajine i BiH, otpravnik poslova Ambasade Ukrajine u BiH Jaroslav Simonov kaže kako ukrajinska strana može upozoriti gdje da se obrati pažnja.
“Što se tiče BiH, mislim da u prvom redu ovdje nadležne institucije, poput Predsjedništva, pa do Ministarstva vanjskih poslova i relevantnih drugih institucija, moraju same sebe štititi od tog utjecaja, jer taj utjecaj u prvom redu nije samo naš problem u Ukrajini”, kaže Simonov i objašnjava da se problem odnosi i na BiH, Srbiju i Crnu Goru, odnosno sve zemlje Zapadnog Balkana, “jer mi vidimo šta to nosi”.
“Na kraju krajeva, nama je to donijelo i razaranje i ubistva ljudi”, dodaje on.
Ukrajinske vlasti s posebnom pažnjom prate odnos BiH, ali i Srbije, prema ruskim pokušajima da izbjegnu sankcije.
Aktivnosti i saradnja Republike Srbije s Ruskom Federacijom u posebnom je fokusu ukrajinske vlade, nevladinih organizacija i drugih agencija. Vlasyuk tu ističe aktivnosti srbijanskih firmi da budu posrednici u dostavljanju određenih roba u Rusiju.
“Ovo je uvijek bilo na našem radaru”, kaže Vlasyuk.
Nedavno su SAD stavile na listu sankcija četiri firme iz Srbije zbog onoga što smatraju ulogom u izbjegavanju sankcije Rusiji kroz vojnu tehnologiju.
U Ukrajini se na listu sankcija dospijeva ukazom predsjednika. Vlasyuk kaže da im u pripremanju liste pomažu i pisanja medija. Stavljanje na listu znači da je osobama zabranjen ulaz na teritoriju Ukrajine, da će im biti blokirana i zaplijenjena imovina i da nemaju mogućnost novčanih transakcija, dok u konačnici mogu odgovarati i pred ukrajinskim pravosuđem.
“Mislim da je postojanje bilo kakvih poslovnih veza s Rusijom svakako jedan od razloga za sankcionisanje”, smatra Vlasyuk.
“Mislim da je dosta istraživačkih novinara također od velike pomoći u ovoj oblasti, dajući nam neke informacije. Obraćali smo puno pažnje na različite signale i različite informacije koje smo primali. I to nam pomaže da idemo za određenim ljudima i da nešto odredimo kao prioritet. Također smo radili dosta prikupljanja informacija, koje se onda dijele s partnerima”, kaže Vlasyuk.
Dok ruski projektili ubijaju civile u Ukrajini, on nema dilemu šta želi postići sankcijama.
“Naš krajnji cilj je da idemo za određenim dijelovima ruske ekonomije, počevši od vojne industrije”, kaže Vlasyuk.*
* Ovaj članak je izmijenjen kako bi preciznije bila prevedena posljednja izjava, ranije je pisalo da je cilj uništenje ruske ekonomije a ispravan prevod je da Ukrajina želi da ide za određenim dijelovima ruske ekonomije. 15:57
