U izvještaju, koji je u ponedjeljak predstavljen Savjetu UN-a za ljudska prava, prikazana je slika rasprostranjenih kršenja prava i zlostavljanja civilnog stanovništva i bezobzirnog, sveobuhvatnog uništavanja osnovne infrastrukture.
"Komisija je zabrinuta zbog stalnih dokaza o ratnim zločinima koje su počinile ruske oružane snage u Ukrajini", izjavio je predsjednik komisije Erik Mose pred članovima Savjeta.
"Duboko u drugoj godini oružanog sukoba, ljudi u Ukrajini nastavljaju da se nose sa gubitkom i povrijeđivanjem voljenih, ogromnim razaranjem, patnjama i traumom, kao i ekonomskim teškoćama koje su rezultat toga“, istakao je Mose.
"Hiljade ljudi su ubijene i povrijeđene, a milioni su interno raseljeni ili izvan zemlje."
Rusija je bojkotovala sjednicu i nije bila prisutna da odgovori na te optužbe. U prošlosti je poricala da napada civile.
Najnoviji podaci Kancelarije visokog komesara za ljudska prava UN-a procjenjuju da je broj poginulih civila 9.614, a povrijeđenih 17.535 od kada je Rusija napala Ukrajinu u februaru 2022. godine. Agencija, međutim, ističe da će broj žrtava vjerovatno biti mnogo veći.
Statistika UNHCR-a, agencije UN-a za izbjeglice, pokazuje da je 5,1 miliona ljudi raseljeno unutar Ukrajine, dok je gotovo 6 miliona 200 hiljada izbjeglo u druge zemlje.
Od kada je osnovana u martu 2022. godine, tročlana komisija posjetila je Ukrajinu više od 10 puta, gdje je prikupljala informacije od vladinih nadležnih službi i "slušala zastrašujuće ispovijesti" žrtava i svjedoka zlostavljanja.
"Komisija žali što sva komunikacija adresirana na Rusku Federaciju ostaje bez odgovora“, rekao je Mose.
Istražitelji su naveli da su "napadi eksplozivnim oružjem u naseljenim oblastima doveli do velikog razaranja i bili glavni uzrok smrti i povreda među civilnim stanovništvom."
Oni su dokumentovali napade eksplozivnim oružjem na stambene zgrade, željezničku stanicu, komercijalna skladišta, medicinske i druge ključne objekte koji su poremetili osnovne usluge i snabdijevanje.
"U većini slučajeva, činilo se da nije bilo vojnog prisustva na pogođenim lokacijama ili u njihovoj blizini", rekao je Mose.
U Hersonu i Zaporožju, regionima koji su bili pod dugotrajnom ruskom okupacijom, komisija je prikupila dodatne dokaze koji ukazuju da je upotreba mučenja od strane ruskih oružanih snaga u oblastima pod njihovom kontrolom bila rasprostranjena i sistematska, ukazujući da su glavne mete mučenja bile osobe optužene da su doušnici ukrajinskih oružanih snaga.
Mose je rekao da se mučenje uglavnom događa u različitim zatvorskim centrima koje kontrolišu ruske vlasti i da je "tortura toliko brutalna da je izazvala smrt nekih od žrtava."
On je rekao da je oružani sukob imao razorne posljedice za djecu i da komisija nastavlja da istražuje pojedinačne slučajeve navodnog prebacivanja maloljetnika bez pratnje u Rusiju.
"Komisija žali zbog nedostatka jasnoće i transparentnosti u cjelokupnom procesu, okolnostima i kategorijama prebačene djece", rekao je Mose.
Državni tužilac Ukrajine Andrij Kostin, obratio se Komisiji UN putem video linka i tom prilikom kritikovao "masovna zvjerstva počinjena u šokantnoj mjeri od strane Rusije tokom njenog rata protiv Ukrajine".
On je govorio o šteti koja je nanijeta više od 19 hiljada ukrajinske djece koju je najviše rusko rukovodstvo nasilno prebacilo i deportovalo iz Ukrajine.
"Ukrajinska djeca su lišena ukrajinskog državljanstva i data na usvajanje u ruske porodice", rekao je Kostin. "To su ratni zločin i zločin protiv čovječnosti koji bi također mogli da budu zločin genocida u skladu sa Konvencijom o genocidu iz 1948."
Mose je dodao da je komisija "zabrinuta zbog optužbi za genocid u Ukrajini", navodeći kao primjer "određenu retoriku ruskih državnih i drugih medija" koja može da predstavlja podsticanje na genocid. On je zaključio da komisija nastavlja istrage o takvim pitanjima.
