Linkovi

Ukrajina i Zapad osudili planirane referendume na okupiranim teritorijama


Stanovnici Hersona, koji je okupirala Rusija, drže transparent "Herson je Ukrajina", mart 2022.
Stanovnici Hersona, koji je okupirala Rusija, drže transparent "Herson je Ukrajina", mart 2022.

Rusija je u utorak i formalno podržala separatiste u Ukrajini da održe referendume o pripajanju Rusiji.

Proruski separatisti, koji drže oko 15 odsto ukrajinske teritorije, najavili su da će maltene istovremeno održati referendume o pripajanju Rusiji.

Lideri samoproklamovanih Donjecke i Luganske republike, kao i lideri oblasti Herson i Zaporožje, najavili su da će održati glasanje. Donjeck i Lugansk glasaće od 23. do 27. septembra.

Upitan o referendumima, ruski šef diplomatije Sergej Lavrov rekao je da je "od samog početka operacije govorio da ljudi u tim krajevima treba sami da odlučuju o svojoj sudbini".

Bivši predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je da je od suštinske važnosti da se separatisti u Ukrajini na referendumu izjasne o pripajanju Rusiji.

Medvedev je na Telegramu napisao da bi pripajanje samoproglašene Luganske i Donjecke republike Rusiji bilo "vitalni korak u zaštiti njihovih interesa" i da bi opravdalo upotrebu oružane sile od strane Rusije, kako bi ih zaštitila.

Dmitrij Medvedev je aktuelni potpredsjednik ruskog Savjeta za bezbjednost
Dmitrij Medvedev je aktuelni potpredsjednik ruskog Savjeta za bezbjednost

"Jer invazija na teritoriju Rusije se tretira kao zločin koji opravdava oružanu silu u odbrambene svrhe. Zato se Kijev i Zapad plaše ovih referenduma i zato ih baš i treba sprovesti", objavio je Medvedev.

"Rusi mogu da rade šta žele. To neće ništa promijeniti", rekao je ukrajinski šef diplomatije Dmitro Kuleba u odgovornu na pitanje novinara na marginama Generalne skuštine Ujedinjenih nacija.

Također je tvitovao da "Ukrajina ima svako pravo da oslobodi svoje teritorije i da će nastaviti da ih oslobađa što god Rusija govorila".

Savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće Jake Sullivan osudio je planirano glasanje.

"Nikada nećemo priznati tu teritoriju, osim kao dio Ukrajine", poručio je Sullivan i dodao da su referendumi odraz ruskih neuspjeha na ratištu.

"To nisu potezi samouvjerene zemlje. Tim potezima se ne iskazuje snaga", rekao je on.

U New Yorku, gdje učestvuje na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, nemački kancelar Olaf Scholz je rekao: "Veoma je jasno da se ti lažni referendumi ne mogu prihvatiti".

Najavu održavanja referenduma, između ostalih, osudili su i francuski predsjednik Emmanuel Macron , generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg i Kanada.

Macron je ocijenio da je planirano glasanje "parodija". Visoki predstavnik Evropske unije Josep Borrell rekao je da EU i njene članice neće priznati rezultat referenduma i da će razmotriti dodatne mjera protiv Rusije, ako se bude glasalo.

Ako bi Moskva formalno anektirala ukrajinsku teritoriju, Putin bi time izazvao SAD i evropske zemlje da uđu u direktan konflikt sa Rusijom.

"Ova priča o referendumima je zapravo nedvosmislen ultimatum Rusije upućen Ukrajini i Zapadu", kaže Tatjana Stanovaja, analitičarka firme R.Politik.

Vjačeslav Volodin, predsjedavajući ruske Dume, kazao je da će podržati referendume da se dijelovi Ukrajine pripoje Rusiji.

Kijev je saopštio da su najave referenduma "naivne ucjene" i znak da se Rusija povlači.

"Tako izgleda strah od poraza. Neprijatelj je uplašen", ocenio je Andrij Jermak, šef kabineta Volodimira Zelenskog.

Kijev zvanično saopštava da se neće povući dok i posljednji ruski vojnik je bude potisut sa ukrajinske teritorije i poziva Zapad da donira još oružja.

  • 16x9 Image

    REUTERS

    Reuters je novinska agencija osnovana 1851. godine u vlasništvu Thomson Reuters Corporation sa sjedištem u Torontu, Kanada. Jedna od najvećih svjetskih agencija vijesti, pruža finansijske vijesti, kao i međunarodno pokrivanje na preko 16 jezika za više od 1000 novina i 750 emitera širom svijeta.

  • 16x9 Image

    ASSOCIATED PRESS (AP)

    Associated Press (AP) je neprofitna nezavisna globalna novinska organizacija sa uredima u preko 100 zemalja. Osnovana 1846. godine,  licencira svoje činjenično izvještavanje medijima širom svijeta.

XS
SM
MD
LG