Linkovi

Putin dobio dozvolu parlamenta za slanje trupa u Ukrajinu


Dok je nova vlada u Kijevu slaba i neorganizirana, Rusija se okreće agresivnoj taktici na Krimu. Ruski predsjednik Vladimir Putin pripremio se u subotu da službeno pošalje trupe na ukrajinski Krim, nakon što je gornji dom ruskog parlamenta izglasao odobrenje za takav potez.

Obodreni stavom Rusije, naoružani muškarci su u subotu zauzeli vladine zgrade u dva najveća grada istočnog dijela Ukrajine - Kharkivu i Donetsku. Sa krovova tih zgrada sada se vije ruska zastava.

Putinova odluka da pošalje vojsku u Ukrajinu dolazi nakon apela novog krimskog proruskog lidera da vojnici patroliraju tim poluotokom na kojemu većina stanovnika koristi ruski jezik.

Sergej Aksenov, novi premijer ukrajinske Autonomne Republike Krim, na čelu je Ruske partije jedinstva, koja nije osvojila niti jedno mjesto u ukrajinskom parlamentu na izborima 2012. Ali, nakon što su naoružani muškarci, koji su govorili ruski, zauzeli u četvrtak krimski parlament, zastupnici su malom većinom glasova izabrali Aksenova za premijera.

U Moskvi, politički analitičar Pavel Felgenhauer kaže da Moskva koristi političku strategiju koja je dobro funkcionirala u sovjetskoj eri. "To dolazi ravno iz sovjetskog udžbenika. Ništa novo. Tako se dogodilo u Afganistanu. Tako se dogodilo u Madžarskoj," kaže Felgenhauer.

U oba slučaja, sovjetske trupe su izvršile invaziju tih zemalja u odgovor na apele lidera koje je postavio Kremlj.

Na Krimu, Moskva je, kako izgleda, počela djelovati i prije nego što je novi premijer pozvao u pomoć. U petak, ruske su trupe zauzele tri aerodroma na Krimu. Vojni helikopteri i transportni avioni počeli su dovoziti na poluotok vojnike i opremu. Kontrolne točke, na kojima su muškarci koji govore ruski, postavljene su na jedinom autoputu koji povezuje poluotok sa ostatkom zemlje. Ruski konzularni službenici počeli su dijeliti ruske pasoše policajcima na Krimu.

Prije samo dva mjeseca, ruska državna televizija je hvalila Ukrajince kao "braću Slavene". Potpuno suprotno je sada: ta ista televizija opisuje Ukrajinu kao zemlju koju kontroliraju "fašistički nacionalisti". Na ekranima se vrte video snimke ruskih tenkova kako prolaze kroz blato tokom ogromne vojne vježbe uz samu granicu prema istočnoj Ukrajini.

Felgenhauer i drugi analitičari upozoravaju da je Rusija možda zagrizla više nego što može progutati. "Sada će naše mirovne jedinice biti vezane na Krimu, a nemamo ih baš tako mnogo," kaže Felgenhauer.

Nije jasno kolika je podrška aneksiji od strane Rusije na samom Krimu.

Većinu od 2 miliona stanovnika tog područja čine oni kojima je ruski materinji jezik. Ali, Krimom Kijev vlada već skoro 70 godina i veliki dio stanovnika se naziva "Ukrajincima koji govore ruski".

Uz to, muslimani Tatari čine i do 15 posto stanovništva Krima. U prvoj polovini 20. stoljeća, politika Kremlja rezultirala je smrću gotovo polovine te populacije zbog gladi i deportacije. Kao rezultat toga, krimski Tatari se snažno protive vladavini Moskve.

Ako se okupacija pretvori u nasilje, Turska bi mogla ući u obranu Tatara. Najjednostavniji način bi bio zatvaranje Bosporskog tjesnaca koji je izlaz za oko trećinu ruskog izvoza nafte.

Felgenhauer upozorava da Turska predstavlja prijetnju. "Oni bi mogli postati vrlo neugodni. Mogli bi izvršiti ozbiljan pritisak na rusku vladu."

Ukrajinska središnja vlada ima vlastite načine pritiska. Mogla bi zatvoriti vodovod s kontinenta koji je primarni izvor pitke vode na Krimu.

A, Rusija može očekivati i sankcije sa Zapada, ruskog glavnog trgovinskog partnera.

Za početak, zapadni lideri bi vjerojatno bojkotirali summit zemalja G8 u junu. Predsjednik Putin planira da se taj summit održi u Sočiju, samo 400 kilometara udaljenom od Krima.

Ukrajina traži da se okončaju "provokacije" od strane Rusije

Ukrajina je saopcila da odbija djelovati silom na ruske provokacije na Krimu, ujedno pozivajuci Rusiju da zaustavi vojno kretanje u podrucju.

Ukrajinski premijer Arseny Yatsenyuk je danas (subota) izjavio da njegova zemlja nece dozvoliti da bude uvucena u rat s Rusijom.

Americki predsjednik Barack Obama upozorio protiv ruske vojne intervencije

Jucer je americki predsjednik Barack Obama upozorio Moskvu da vojno ne intervenira u Ukrajini.


"Duboko smo zabrinuti izvjestajima o vojnom kretanju od strane snaga Ruske federacije unutar ukrajinske teritorije. Svako krsenje ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta bilo bi izuzetno destabilizirajuce, kazao je americki predsjednik.

"Sjedinjene Drzave stoje zajedno s medjunarodnom zajednicom , i porucuju da ce biti placena cijena za svaku vojnu intervenciju u Ukrajini " dodao je Obama.

Americki predsjednik je rekao da bi ruska vojna intervencija u UKrajini predstavljala, kako se izrazio, duboko mijesanje u pravo ukrajinskog naroda da odredi svoju vlastitu buducnost.
Armed men outside parliamen
XS
SM
MD
LG