Najnovije
Liderke država govore danas pred Generalnom skupštinom UN
Osam žena - tri potpredsjednice i pet premijerki - trebalo bi da govore u petak u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. "Ne možemo spasiti našu planetu ako izostavimo ugrožene - žene, djevojke i manjine", rekla je predsjednica Zuzana Caputova Generalnoj skupštini ranije ove nedjelje.
Predsjednica Tanzanije Samia Suluhu Hassan, prva žena predsjednica te zemlje, rekla je na Skupštini u četvrtak: "Covid-19 prijeti da vrati nazad naša postignuća."
Također u četvrtak, generalni sekretar UN-a Antonio Guterres upozorio je na samitu o hrani koji nastoji poboljšati globalnu proizvodnju hrane i pristup da gotovo polovina planete ne može da priušti zdravu hranu.
"Hrana je život. Ali u zemljama, zajednicama i domaćinstvima u svakom kutku svijeta ova suštinska potreba - ovo ljudsko pravo - postaje neispunjena", rekao je Guterres virtualnom samitu o prehrambenim sistemima na marginama godišnjeg okupljanja Generalne skupštine UN.
Guterres je rekao da tri milijarde ljudi ne može da priušti hranjivu hranu.
"Svakog dana stotine miliona ljudi odlaze u krevet gladni. Djeca gladuju", rekao je on.
I dok milioni ljudi gladuju, a glad je realnost u dijelovima Jemena i Etiopije, gotovo jedna trećina sve proizvodnje hrane je izgubljena ili protraćena.
Samit, koji radi više od godinu dana, ima za cilj da ponovo analizira svaki aspekt proizvodnje hrane kako bi postali ekološki prihvatljiviji, bezbjedniji, hranljiviji i pristupačniji. To je također dio unaprijeđenja 17 ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija, među kojima je "nulta glad" glavni prioritet.
"Pandemija Covida-19 učinila je ovaj izazov mnogo većim", rekao je Guterres. "To je produbilo nejednakosti, desetkovalo ekonomije i bacilo milione u krajnje siromaštvo".
Pandemija povećava izazov
Virus je također bio na umu liderima koji su se obratili Generalnoj skupštini u četvrtak - posebno afričkim liderima, koji su predstavljali veliki dio govornika tog dana. Mnogi su se pojavili putem video poruka zbog pandemije.
"Optužnica je protiv čovječanstva da su više od 82 posto svjetskih doza vakcine stekle bogate zemlje, dok je manje od jedan odsto otišlo u zemlje sa niskim prihodima", rekao je južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa u video obraćanju.
Afrički centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) izvještavaju da je četiri posto afričke populacije potpuno vakcinisano.
"Gomilanje i nejednaka distribucija sa rezultirajućim neujednačenim obrascima vakcinacije širom svijeta nije prihvatljivo", rekao je predsjednik Zimbabvea Emmerson Mnangagwa u unaprijed snimljenoj poruci. "Vakcinacijski nacionalizam je samoporažavajući i suprotan mantri da 'niko nije siguran dok svi nisu sigurni'. Bilo na sjeveru planete ili na jugu, bogati ili siromašni, stari ili mladi - svi ljudi u svijetu zaslužuju pristup vakcinama."
Također je postojala zabrinutost zbog trenda državnih udara u Africi. U proteklih godinu dana vojni udari su se dogodili u Čadu, Maliju i Gvineji. Sudanska vojska je saopštila da je tamo pokušala državni udar samo ove nedjelje. U Tunisu neki tvrde da je predsjednik Kais Saied u suštini izveo puč, pozivajući se na vanredna ovlaštenja, otpustivši premijera i suspendujući parlament radi učvršćivanja svojih ovlaštenja.
Predsjednik Angole Joao Goncalves Lourenco rekao je da nema dovoljno reakcija drugih zemalja kako bi se obeshrabrili pučevi.
"Smatramo neophodnim da međunarodna zajednica postupi odlučno i da ne izdaje samo osuđujuće izjave kako bi prisilila te aktere da vrate vlast legitimno uspostavljenim institucijama", rekao je on na skupu. "Ne možemo da nastavimo da dozvoljavamo nedavnim primjerima, poput Gvineje i drugih, da uspiju u Africi i na drugim kontinentima".
Na Bliskom istoku, irački predsjednik Barham Salih izrazio je zabrinutost zbog terorizma u svojoj zemlji i širem regionu.
"Ne možemo potcjenjivati opasnost koju predstavlja terorizam. Ako postanemo opušteni i ometeni regionalnim sukobima, jednostavno ćemo vidjeti povratak mračnjačkih snaga koje će ugroziti naš narod i našu bezbjednost", rekao je on. "Saradnja i solidarnost su naš jedini izbor u našoj borbi protiv međunarodnog terorizma i grupa koje ga podržavaju."
Pomirenje
U međuvremenu, mogućnosti ove nedjelje za intenzivnu diplomatiju pomogle su da se ublaži rijetko viđen rascjep u američko-francuskim odnosima.
Francuski zvaničnici bili su ogorčeni zbog bezbjednosnog pakta između Australije, Velike Britanije i Sjedinjenih Država ranije ovog mjeseca.
Prema tom aranžmanu, Australija će dobiti najmanje osam podmornica na nuklearni pogon, koje će se graditi u Australiji uz upotrebu američke tehnologije. Dogovor je postignut kada je Australija odustala od ranijeg ugovora o francuskim podmornicama vrijednog desetine milijardi dolara.
Telefonski sastanak predsjednika Joea Bidena i Emmanuela Macrona u srijedu i lični sastanak u četvrtak između njihovih najviših diplomata na marginama Generalne skupštine u New Yorku izgleda da su prošli dug put do smirivanja Pariza i obnove povjerenja.
U izvještaju su korištene neke informacije AP-a.
See all News Updates of the Day
CTBTO potvrdio: dva zemljotresa u Iranu prirodne pojave
Organizacija za sveobuhvatnu zabranu nuklearnih testiranja (CTBTO) potvrdila je da su dva zemljotresa, zabilježena 5. oktobra u provinciji Semnan u Iranu, prirodne pojave i da nisu rezultat nuklearnih testiranja. Analiza je pokazala da su seizmički događaji u skladu s prethodnim potresima u regionu.
CTBTO je saopštila da su njene monitoring stanice registrovale dva potresa na sjeveru Irana, u provinciji Semnan, 5. oktobra 2024. Prvi potres dogodio se u ranim jutarnjim satima, a drugi je zabilježen kasno popodne. Oba događaja karakterišu se kao prirodni zemljotresi koji odgovaraju prethodnim seizmičkim aktivnostima u toj oblasti.
Prvi događaj, zabilježen u 03:29 sati po univerzalnom vremenu (UTC), imao je magnitudu 4.0 prema podacima Međunarodnog centra za podatke (IDC) CTBTO-a. Epicentar ovog potresa bio je lociran na geografskoj širini 32.20 i dužini 56.53. Drugi potres, jačine 4.2, dogodio se u 19:15 po UTC vremenu i bio je lociran na koordinatama 35.37 geografske širine i 52.57 geografske dužine.
Analizirani podaci prikupljeni su s više od 25 stanica Međunarodnog sistema za monitoring (IMS), koje CTBTO održava širom svijeta, a analize su provedene u sjedištu CTBTO-a u Beču. „Analiza pokazuje da su ovi događaji dosljedni prirodnim potresima koji su se ranije dešavali u toj oblasti u Iranu“, izjavio je Robert Floyd, izvršni sekretar CTBTO-a. Slični potresi dogodili su se u prošlosti, 15. januara 2018. i 25. augusta 2015., s magnitudama od 4.1 i 4.2.
IMS mreža, koja sadrži više od 306 stanica širom svijeta, ključni je element CTBTO-ovog monitoringa i omogućava praćenje nuklearnih testiranja, kao i bilježenje prirodnih događaja. IMS obuhvata seizmičke, hidroakustičke, infrazvučne i radionuklidne stanice, a iako je prvenstveno namijenjena kontroli nuklearnih eksplozija, podaci koje prikuplja koriste se i u civilne svrhe, uključujući praćenje prirodnih katastrofa i naučna istraživanja, kao što su klimatske promjene, cunamiji i migracije morskih životinja.
Organizacija će nastaviti praćenje seizmičkih aktivnosti u Iranu i osiguravati podatke državama potpisnicama Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testiranja (CTBT). Sve potpisnice, njih 187, imaju pristup ovim podacima u realnom vremenu, što im omogućava nezavisne analize. CTBT, koji zabranjuje sva nuklearna testiranja širom svijeta, još uvijek nije stupio na snagu jer devet ključnih zemalja, uključujući nekoliko nuklearnih sila, još uvijek nije ratifikovalo ovaj sporazum.
CTBTO je saopštila da njeni analitičari pomno prate situaciju u Iranu kako bi osigurali tačnost podataka i transparentnost prema državama potpisnicama CTBT-a, te dodala kako mreža IMS-a doprinosi sigurnosti i napretku u globalnim naučnim istraživanjima i smanjenju rizika od prirodnih katastrofa.
Članice EU odobrile Plan rasta za pet zemalja Zapadnog Balkana, bez BiH
Države članice Evropske unije (EU) su odobrile reformske agende za pet zemalja Zapadnog Balkana, kako bi one dobile pravo za prijem finansijskih sredstava iz evropskog Plana rasta za region.
Jedino Bosna i Hercegovina nije dobila zeleno svjetlo jer nije Briselu podnijela potpunu reformsku agendu koja nije ni razmatrana na nivou država EU.
EU ostaje spremna da odobri reformsku agendu Bosne i Hercegovine čim bude završena i priloži je paketu koji je odobrila za sve ostale zemlje regiona.
Ovaj proceduralni korak otvara put da Evropska komisija odobri reformske agende. Na ovaj način Evropska komisija će biti spremna da izvrši prve uplate iz ovog paketa.
Zatim zemlje korisnice, prema svojim internim procedurama, moraju da potpišu sporazume o fondovima i kreditima, dok moraju da ratifikuju Sporazum o zajmu u svojim nacionalnim parlamentima.
Radi se o reformama koje se odnose između ostalog, na vladavinu prava, demokratiju, institucionalne reforme, te sprječavanje korupcije i sukoba interesa, kao i preduzimanje neophodnih koraka kako bi se osiguralo da sredstva ne budu zloupotrebljena.
Plan rasta za Zapadni Balkan je najambiciozniji finansijski paket Evropske unije vrijedan šest milijardi eura, koji ima za cilj da se u narednih deset godina udvostruči ekonomski rast u tim državama.
Plan pokriva period od 2024. do 2027. godine. Od ukupne sume, dvije milijarde eura biće obezbijeđene kroz grantove odnosno bespovratnu pomoć, a preostalih četiri milijarde eura u obliku zajmova sa povoljnim kamatnim stopama.
BiH: Ustavni sud privremeno zaustavio veličanje ratnih zločinaca u školskim knjigama entiteta Republika Srpska
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je donio privremenu mjeru kojom se obustavlja primjena Pravilnika o nastavnom planu i programu za osnovno vaspitanje i obrazovanje Republike Srpske i Priloga u dijelu koji se odnosi na istoriju za 9. razred a u kome se veličaju Ratko Mladić i Radovan Karadžić.
Rusija: Militarizovanim obrazovanjem do opravdanja za napad na Ukrajinu
Ricardo Marquina donosi priču o, kako kritičari kažu, potezima Rusije da militarizuje obrazovanje uvođenjem novih predmeta koji objašnjavaju i opravdavaju njen sveobuhvatni napad na Ukrajinu.
Izraelska vojska objavljuje otkrića iz Libana. Tvrde da je planiran napad po uzoru na Hamasov iz Gaze
Kada je započeo kopnenu invaziju na Liban, Izrael je rekao da je njegov cilj bio potisnuti Hezbollah s granice kako bi omogućio svojim stanovnicima da se vrate u domove na sjeveru. Ali kako ulaze dublje u unutrašnjost Libana, izraelska vojska navodi da dolazi do zanimljivih otkrića.
