Linkovi

Najnovije

Liderke država govore danas pred Generalnom skupštinom UN

Mađarski ministar inostranih poslova Peter Szijjarto obraća se 75. sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, u sjedištu UN-a, u New Yorku, 23. septembar 2021.
Mađarski ministar inostranih poslova Peter Szijjarto obraća se 75. sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, u sjedištu UN-a, u New Yorku, 23. septembar 2021.

Osam žena - tri potpredsjednice i pet premijerki - trebalo bi da govore u petak u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. "Ne možemo spasiti našu planetu ako izostavimo ugrožene - žene, djevojke i manjine", rekla je predsjednica Zuzana Caputova​ Generalnoj skupštini ranije ove nedjelje.

Predsjednica Tanzanije Samia Suluhu Hassan​, prva žena predsjednica te zemlje, rekla je na Skupštini u četvrtak: "Covid-19 prijeti da vrati nazad naša postignuća."

Također u četvrtak, generalni sekretar UN-a Antonio Guterres upozorio je na samitu o hrani koji nastoji poboljšati globalnu proizvodnju hrane i pristup da gotovo polovina planete ne može da priušti zdravu hranu.

"Hrana je život. Ali u zemljama, zajednicama i domaćinstvima u svakom kutku svijeta ova suštinska potreba - ovo ljudsko pravo - postaje neispunjena", rekao je Guterres virtualnom samitu o prehrambenim sistemima na marginama godišnjeg okupljanja Generalne skupštine UN.

Antonio Guterres govori na sjednici Generalne skupštine UN-a, New York, 23. septembar 2021.
Antonio Guterres govori na sjednici Generalne skupštine UN-a, New York, 23. septembar 2021.

Guterres je rekao da tri milijarde ljudi ne može da priušti hranjivu hranu.

"Svakog dana stotine miliona ljudi odlaze u krevet gladni. Djeca gladuju", rekao je on.

I dok milioni ljudi gladuju, a glad je realnost u dijelovima Jemena i Etiopije, gotovo jedna trećina sve proizvodnje hrane je izgubljena ili protraćena.

Samit, koji radi više od godinu dana, ima za cilj da ponovo analizira svaki aspekt proizvodnje hrane kako bi postali ekološki prihvatljiviji, bezbjedniji, hranljiviji i pristupačniji. To je također dio unaprijeđenja 17 ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija, među kojima je "nulta glad" glavni prioritet.

"Pandemija Covida-19 učinila je ovaj izazov mnogo većim", rekao je Guterres. "To je produbilo nejednakosti, desetkovalo ekonomije i bacilo milione u krajnje siromaštvo".

Pandemija povećava izazov

Virus je također bio na umu liderima koji su se obratili Generalnoj skupštini u četvrtak - posebno afričkim liderima, koji su predstavljali veliki dio govornika tog dana. Mnogi su se pojavili putem video poruka zbog pandemije.

Vakcinacija protiv Covida u Južnoj Africi.
Vakcinacija protiv Covida u Južnoj Africi.

"Optužnica je protiv čovječanstva da su više od 82 posto svjetskih doza vakcine stekle bogate zemlje, dok je manje od jedan odsto otišlo u zemlje sa niskim prihodima", rekao je južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa ​u video obraćanju.

Afrički centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) izvještavaju da je četiri posto afričke populacije potpuno vakcinisano.

"Gomilanje i nejednaka distribucija sa rezultirajućim neujednačenim obrascima vakcinacije širom svijeta nije prihvatljivo", rekao je predsjednik Zimbabvea Emmerson Mnangagwa u unaprijed snimljenoj poruci. "Vakcinacijski nacionalizam je samoporažavajući i suprotan mantri da 'niko nije siguran dok svi nisu sigurni'. Bilo na sjeveru planete ili na jugu, bogati ili siromašni, stari ili mladi - svi ljudi u svijetu zaslužuju pristup vakcinama."

Također je postojala zabrinutost zbog trenda državnih udara u Africi. U proteklih godinu dana vojni udari su se dogodili u Čadu, Maliju i Gvineji. Sudanska vojska je saopštila da je tamo pokušala državni udar samo ove nedjelje. U Tunisu neki tvrde da je predsjednik Kais Saied ​u suštini izveo puč, pozivajući se na vanredna ovlaštenja, otpustivši premijera i suspendujući parlament radi učvršćivanja svojih ovlaštenja.

Predsjednik Angole Joao Goncalves Lourenco​ rekao je da nema dovoljno reakcija drugih zemalja kako bi se obeshrabrili pučevi.

"Smatramo neophodnim da međunarodna zajednica postupi odlučno i da ne izdaje samo osuđujuće izjave kako bi prisilila te aktere da vrate vlast legitimno uspostavljenim institucijama", rekao je on na skupu. "Ne možemo da nastavimo da dozvoljavamo nedavnim primjerima, poput Gvineje i drugih, da uspiju u Africi i na drugim kontinentima".

Na Bliskom istoku, irački predsjednik Barham Salih izrazio je zabrinutost zbog terorizma u svojoj zemlji i širem regionu.

"Ne možemo potcjenjivati opasnost koju predstavlja terorizam. Ako postanemo opušteni i ometeni regionalnim sukobima, jednostavno ćemo vidjeti povratak mračnjačkih snaga koje će ugroziti naš narod i našu bezbjednost", rekao je on. "Saradnja i solidarnost su naš jedini izbor u našoj borbi protiv međunarodnog terorizma i grupa koje ga podržavaju."

Pomirenje

U međuvremenu, mogućnosti ove nedjelje za intenzivnu diplomatiju pomogle su da se ublaži rijetko viđen rascjep u američko-francuskim odnosima.

Francuski zvaničnici bili su ogorčeni zbog bezbjednosnog pakta između Australije, Velike Britanije i Sjedinjenih Država ranije ovog mjeseca.

Prema tom aranžmanu, Australija će dobiti najmanje osam podmornica na nuklearni pogon, koje će se graditi u Australiji uz upotrebu američke tehnologije. Dogovor je postignut kada je Australija odustala od ranijeg ugovora o francuskim podmornicama vrijednog desetine milijardi dolara.

Telefonski sastanak predsjednika Joea Bidena i Emmanuela Macrona u srijedu i lični sastanak u četvrtak između njihovih najviših diplomata na marginama Generalne skupštine u New Yorku izgleda da su prošli dug put do smirivanja Pariza i obnove povjerenja.

U izvještaju su korištene neke informacije AP-a.

See all News Updates of the Day

Mladi Amerikanci više bi voljeli da imaju na listićima drugačiji izbor, a ne Trumpa i Bidena

Arhiv - Glasanje 2022. godine.
Arhiv - Glasanje 2022. godine.

Većina mladih koji će glasati na američkim predsjedničkim izborima u novembru kaže da bi im bilo draže da imaju na listićima drugačiji izbor, a ne Joea Bidena ili Donalda Trumpa.

Dijelom je tome razlog odmakla dob kandidata. No, tko su mladi koji podržavaju jednog od ove dvojice kandidata? Odgovor je potražio Scott Stearns.

U utrci između dvojice najstarijih ikad predsjedničkih kandidata dviju glavnih stranaka postavljaju se pitanja o sposobnosti kandidata da obavljaju predsjedničke dužnosti.

A takva pitanja postavljaju ponajviše mlađi birači. Neki bi voljeli vidjeti drugačiji izbor.

„Ako bi Republikanci ili Demokrate imenovali kandidate za koje vrijedi glasati, onda ću i glasati za njih”, kaže Desmond Kager, birač u New Hampshireu

U prošlotjednom ispitivanju javnog mnijenja, koje je proveo Pew Research, vidi se da bi dvije trećine birača mlađih od 30 godina, ako bi mogli, zamijenili obojicu kandidata. Ali, tko su oni među mladima koji bi ih podržali?

Francesce Panniello iz New Hampshirea daje podršku Bidenu zbog reproduktivnih prava: „Mislim da je pobačaj za mene važno pitanje, pravo da se izabere.”

Pravo na pobačaj, kao i rekreacijska upotreba marihuane, naći će se na biračkim listićima na Floridi. To Demokratama privlači mlađe birače.

„Mladi birači imaju stvarnu priliku da oblikuju izborno okruženje ovdje na Floridi. Pravo na izbor i rekreacijska marihuana su ključni za vrijednosne sisteme mladih, to im je prvo na umu, posebno pravo na pobačaj”, Jayden D'Onofrio, birač sa Floride

Neki mladi se protive Bidenu zbog njegove podrške Izraelu u ratu u Gazi. Ali zato će dobiti glas Eliane Stein iz Massachusettsa.

„Za mene je sada jedna od najvažnijih stvari nastavak podrške za Izrael, posebno u ovom sad sukobu. Stvarno cijenim sve što predsjednik Biden radi pružajući podršku Izraelu”, Stein.

U Wisconsinu, među mladima koji podržavaju Trumpa je i ovo dvoje birača.

„Pokušala sam razgovarati sa onima koji ne vole Trumpa, ali oni oni to odbijaju, govore: 'Možeš ići, ne želim uopće s tobom razgovarati.' Ljudi ne žele slušati”, kaže kaže Briauna Bonilla, birač u Wisconsinu.

Mlade pristalice Donalda Trumpa su već navikli da njihovi vršnjaci stavljaju pod upit njihov politički izbor.

„Kad odem u bar sa MAGA kapom na glavi, svi me čudno gledaju. Ali, to me ne smeta”, kaže Isayah Turner, birač u Wisconsinu

Turner kaže da se divi Trumpovom stavu protiv korupcije.

„Mislim da se mnogo skandaloznih stvari događa širom svijeta, a čini mi se da on ima hrabrosti da prozove takve ljude i da ih se ne boji. Mislim da će on raditi što je najbolje za zemlju”, kaže on.

Anketa Reutersa i Ipsosa u martu pokazala je da Amerikanci u dobi od 18 do 29 godina favoriziraju Bidena tri posto više nego Trumpa. No, to je daleko manje od 24 posto prednosti pred Trumpom, koliko je Biden osvojio među mladima prije četiri godine.

Policija naložila propalestinskim demonstrantima na Univerzitetu Kalifornia u Los Angelesu da se raziđu

Propalestinski demonstranti stvaraju živi zid držeći se za ruke u kampusu Univerziteta Kalifornije (UCLA), 1. maja 2024, u Los Anđelesu.
Propalestinski demonstranti stvaraju živi zid držeći se za ruke u kampusu Univerziteta Kalifornije (UCLA), 1. maja 2024, u Los Anđelesu.

Policija se grupisala u četvrtak rano ujutro u kampusu Univerziteta Kalifornia u Los Angelesu (UCLA), gdje su rukovodioci Univerziteta proglasili propalestinski kamp nelegalnim, a vlasti su poručile ljudima da raščiste to područje.

Policijska akcija uslijedila je noć nakon što su kontrademonstranti koji podržavaju Izrael u više navrata bacali predmete i pokušavali da demontiraju barikade koje je podigla propalestinska grupa, koja traži da se univerzitet ogradi od Izraela.

Kancelar UCLA Gene Block okrivio je "grupu huškača" za nasilje u srijedu uveče.

"Šta god neko mislio o kampu, ovaj napad na naše studente, profesore i članove zajednice bio je potpuno neprihvatljiv", rekao je Block u saopštenju.

Protest na UCLA je jedan je od mnogih propalestinskih demonstracija u univerzitetskim kampusima širom zemlje, na kojima je izvršeno na stotine hapšenja.

Policija u New Hampshireu je hapsila je demonstrante i uklanjala šatore kasno u srijedu i u četvrtak rano ujutru na koledžu Darthmouthu.

Propalestinski protestni kamp organizovan je u Darthmouthu u srijedu pošto su rukovodioci Univerziteta upozorili da bi takav kamp bio kršenje univerzitetske politike.

U pismu zajednici u kampusu, prorektor David Kotz je rekao da institucija "ostaje duboko posvećena dijalogu o razlikama i otvorena i voljna da se uključi u razgovore o teškim temama".

Dvojica studenata uhapšena su u Dartmouthu u oktobru nakon što su podigli šator u sklopu protesta pozivajući na ograđivanje od Izraela.

Grupa studenata iz Dartmuta kasnije je stupila u štrajk glađu u znak protesta zbog hapšenja, a skup solidarnosti u kampusu za Gazu prošle nedjelje privukao je više od 100 ljudi.

Na Univerzitetu Texas u Dallasu policija je rasčistila propalestinski kamp nakon hapšenja najmanje 17 ljudi.

Propalestinski demonstranti grle se dok pune svoje uređaje u kampusu UCLA, Los Angeles, 1. maja 2024.
Propalestinski demonstranti grle se dok pune svoje uređaje u kampusu UCLA, Los Angeles, 1. maja 2024.

U New Yorku je policija uhapsila najmanje 15 ljudi u srijedu na Univerzitetu Fordham dok je rastjerivala učesnike propalestinskog protestnog kampa.

Na Univerzitetu u Minnesoti, organizatori protesta rekli su kasno u srijedu da će se njihovo kampovanje nastaviti nakon što su ranije tokom dana razgovarali sa privremenim predsjednikom univerziteta Jeffom Ettingerom. Kao i na mnogim fakultetima, demonstranti pozivaju da se univerzitet ogradi od Izraela. Ettinger je razgovore opisao kao "konstruktivan dijalog".

Rukovodstvo Univerziteta Columbia saopštilo je u srijedu da će se sve preostale akademske aktivnosti za semestar, koji se bliži kraju, održavati na daljinu nakon protesta koji su uključivali zauzimanje zgrade kampusa. Policija je u utorak uveče rasterala demonstrante i uhapsila skoro 300 ljudi.

Ambasador Izraela oštro o demonstrantima

Na sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u srijedu o palestinskoj državnosti, izraelski ambasador je osudio studente demonstrante.

"Uvijek smo znali da se Hamas krije u školama – jednostavno nismo shvatili da to nisu samo škole u Gazi, već su to i Harvard, Columbia i mnogi 'elitni' univerziteti" u SAD, rekao je Gilad Erdan.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Karin Jean-Pierre rekla je novinarima u srijedu da ljudi "imaju pravo da mirno protestuju sve dok je to u okviru zakona i dok je mirno".

"Govorimo o zaštiti studenata i obezbjeđivanju toga da se osjećaju bezbjedno u kampusu", rekla je ona. "Govorimo o maloj grupi studenata koji ometaju tu mogućnost da studenti imaju to akademsko iskustvo".

Jean-Pierre je rekla da će Bidenova administracija "također prozvati bilo koju vrstu antisemitizma koju čujemo, koju vidimo – mržnju".

Izrael je pokrenuo kontraofanzivu u Gazi nakon što je Hamas, koji SAD smatraju za terorističku grupu, pokrenula iznenadni napad na južni Izrael 7. oktobra.

Militanti su ubili oko 1.200 ljudi prema izraelskim izvještajima, većinom civila, i zarobili oko 250 talaca. Obećavajući da će zbrisati kontrolu Hamasa nad Gazom, Izrael je u svojoj kontraofanzivi ubio više od 34.500 Palestinaca na teritoriji duž Sredozemnog mora, od kojih su dvije trećine žene i djeca, saopštilo je Ministarstvo zdravlja Gaze pod kontrolom Hamasa.

Korištene su neke informacije agencija AP, Reuters i AFP.

Neki zakonodavci zabrinuti da je američka vojska koja gradi pristanište uz Gazu nepotrebno izložena opasnosti

Neki zakonodavci zabrinuti da je američka vojska koja gradi pristanište uz Gazu nepotrebno izložena opasnosti
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:29 0:00

Dok Netanyahu obećava da će ući u Rafah kako bi iz pojasa Gaze uklonio Hamas, američka vojska gradi pristanište uz obalu Gaze u nadi da će pružiti dodatnu pomoć civilima. Novinarka Glasa Amerike Carla Babb objašnjava zašto je ovo pitanje izazvalo zabrinutost nekih zakonodavaca oko toga šta dalje.

Jevrejski studenti tuže Univerzitet Columbia usred propalestinskih protesta

Jevrejski studenti tuže Univerzitet Columbia usred propalestinskih protesta
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:28 0:00

Studenti Jevreji uputili su sudsku tužbu u kojoj tvrde da su morali napustiti kampus Univerziteta Columbia, jer im administracija univerziteta nije mogla garantirati bezbjednost. Izvještaj novinarke Glasa Amerike Natashe Mozgovaye.

Finalni prijedlog rezolucije o Srebrenici upućen UN-u

Memorijalni centar u Potočarima
Memorijalni centar u Potočarima

Konačni prijedlog rezolucije kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici upućen je predsjedniku Generalne skupštine UN-a Dennisu Francisu i svim stalnim misijama u UN, objavio je ambasador Bosne i Hercegovine (BIH) pri UN Zlatko Lagumdžija

"Nakon više krugova inkluzivnih konsultacija, finalni prijedlog Rezolucije “Međunarodni Dan refleksije i komemoracije Genocida u Srebrenici 1995”, od strane 'cross- regional core group', otišao prema predsjedniku @UN_PGA i svim stalnim misijama u UN", napisao je Lagumdžija 1. maja kasno uveče na mreži X.

U finalnom prijedlogu rezolucije, koji je Radiju Slobodna Evropa proslijeđen iz Memorijalnog centra Potočari, navodi se odluka UN "da 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. koji će se obilježavati svake godine”.

Stručnjaci: Zaustavljanje srebreničke rezolucije "nemoguća misija" za Srbiju i Rusiju u UN-u
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:49 0:00

UN, navodi se u tekstu, "osuđuje bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici kao historijskog događaja i poziva države članice da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, razvijanjem odgovarajućih programa, također u znak sjećanja, u cilju sprječavanja poricanja i iskrivljavanja činjenica, te pojave genocida u budućnosti".

"Također", navodi se dalje, UN "bez rezerve osuđuje radnje koje veličaju one osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući one odgovorne za genocid u Srebrenici".

Naglašava se i važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i prema njima dostojanstvenog pokopa i poziva na nastavak procesuiranja onih počinitelja genocida u Srebrenici koji tek treba da se suoče sa pravdom.

Rezolucijom se "poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, kako je primjenjivo, i međunarodnom običajnom pravu o sprječavanju i kažnjavanju genocida uz dužno poštovanje relevantnih odluka ICJ-a".

Od generalnog sekretara UN traži se da "uspostavi program informisanja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, počevši sa svojim aktivnostima i pripremama za 30. godišnjicu 2025. godine, i dalje traži od generalnog sekretara da skrene pažnju na ovu rezoluciju svih država članica, organizacija sistema Ujedinjenih naroda i organizacija civilnog društva za odgovarajuće poštovanje".

Takođe, rezolucijom UN "poziva sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne sudionike da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i počast žrtvama genocida 1995. godine u Srebrenici, kao i odgovarajuću edukaciju i aktivnosti podizanja svijesti javnosti".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG