Linkovi

Najnovije

Liderke država govore danas pred Generalnom skupštinom UN

Mađarski ministar inostranih poslova Peter Szijjarto obraća se 75. sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, u sjedištu UN-a, u New Yorku, 23. septembar 2021.
Mađarski ministar inostranih poslova Peter Szijjarto obraća se 75. sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, u sjedištu UN-a, u New Yorku, 23. septembar 2021.

Osam žena - tri potpredsjednice i pet premijerki - trebalo bi da govore u petak u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. "Ne možemo spasiti našu planetu ako izostavimo ugrožene - žene, djevojke i manjine", rekla je predsjednica Zuzana Caputova​ Generalnoj skupštini ranije ove nedjelje.

Predsjednica Tanzanije Samia Suluhu Hassan​, prva žena predsjednica te zemlje, rekla je na Skupštini u četvrtak: "Covid-19 prijeti da vrati nazad naša postignuća."

Također u četvrtak, generalni sekretar UN-a Antonio Guterres upozorio je na samitu o hrani koji nastoji poboljšati globalnu proizvodnju hrane i pristup da gotovo polovina planete ne može da priušti zdravu hranu.

"Hrana je život. Ali u zemljama, zajednicama i domaćinstvima u svakom kutku svijeta ova suštinska potreba - ovo ljudsko pravo - postaje neispunjena", rekao je Guterres virtualnom samitu o prehrambenim sistemima na marginama godišnjeg okupljanja Generalne skupštine UN.

Antonio Guterres govori na sjednici Generalne skupštine UN-a, New York, 23. septembar 2021.
Antonio Guterres govori na sjednici Generalne skupštine UN-a, New York, 23. septembar 2021.

Guterres je rekao da tri milijarde ljudi ne može da priušti hranjivu hranu.

"Svakog dana stotine miliona ljudi odlaze u krevet gladni. Djeca gladuju", rekao je on.

I dok milioni ljudi gladuju, a glad je realnost u dijelovima Jemena i Etiopije, gotovo jedna trećina sve proizvodnje hrane je izgubljena ili protraćena.

Samit, koji radi više od godinu dana, ima za cilj da ponovo analizira svaki aspekt proizvodnje hrane kako bi postali ekološki prihvatljiviji, bezbjedniji, hranljiviji i pristupačniji. To je također dio unaprijeđenja 17 ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija, među kojima je "nulta glad" glavni prioritet.

"Pandemija Covida-19 učinila je ovaj izazov mnogo većim", rekao je Guterres. "To je produbilo nejednakosti, desetkovalo ekonomije i bacilo milione u krajnje siromaštvo".

Pandemija povećava izazov

Virus je također bio na umu liderima koji su se obratili Generalnoj skupštini u četvrtak - posebno afričkim liderima, koji su predstavljali veliki dio govornika tog dana. Mnogi su se pojavili putem video poruka zbog pandemije.

Vakcinacija protiv Covida u Južnoj Africi.
Vakcinacija protiv Covida u Južnoj Africi.

"Optužnica je protiv čovječanstva da su više od 82 posto svjetskih doza vakcine stekle bogate zemlje, dok je manje od jedan odsto otišlo u zemlje sa niskim prihodima", rekao je južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa ​u video obraćanju.

Afrički centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) izvještavaju da je četiri posto afričke populacije potpuno vakcinisano.

"Gomilanje i nejednaka distribucija sa rezultirajućim neujednačenim obrascima vakcinacije širom svijeta nije prihvatljivo", rekao je predsjednik Zimbabvea Emmerson Mnangagwa u unaprijed snimljenoj poruci. "Vakcinacijski nacionalizam je samoporažavajući i suprotan mantri da 'niko nije siguran dok svi nisu sigurni'. Bilo na sjeveru planete ili na jugu, bogati ili siromašni, stari ili mladi - svi ljudi u svijetu zaslužuju pristup vakcinama."

Također je postojala zabrinutost zbog trenda državnih udara u Africi. U proteklih godinu dana vojni udari su se dogodili u Čadu, Maliju i Gvineji. Sudanska vojska je saopštila da je tamo pokušala državni udar samo ove nedjelje. U Tunisu neki tvrde da je predsjednik Kais Saied ​u suštini izveo puč, pozivajući se na vanredna ovlaštenja, otpustivši premijera i suspendujući parlament radi učvršćivanja svojih ovlaštenja.

Predsjednik Angole Joao Goncalves Lourenco​ rekao je da nema dovoljno reakcija drugih zemalja kako bi se obeshrabrili pučevi.

"Smatramo neophodnim da međunarodna zajednica postupi odlučno i da ne izdaje samo osuđujuće izjave kako bi prisilila te aktere da vrate vlast legitimno uspostavljenim institucijama", rekao je on na skupu. "Ne možemo da nastavimo da dozvoljavamo nedavnim primjerima, poput Gvineje i drugih, da uspiju u Africi i na drugim kontinentima".

Na Bliskom istoku, irački predsjednik Barham Salih izrazio je zabrinutost zbog terorizma u svojoj zemlji i širem regionu.

"Ne možemo potcjenjivati opasnost koju predstavlja terorizam. Ako postanemo opušteni i ometeni regionalnim sukobima, jednostavno ćemo vidjeti povratak mračnjačkih snaga koje će ugroziti naš narod i našu bezbjednost", rekao je on. "Saradnja i solidarnost su naš jedini izbor u našoj borbi protiv međunarodnog terorizma i grupa koje ga podržavaju."

Pomirenje

U međuvremenu, mogućnosti ove nedjelje za intenzivnu diplomatiju pomogle su da se ublaži rijetko viđen rascjep u američko-francuskim odnosima.

Francuski zvaničnici bili su ogorčeni zbog bezbjednosnog pakta između Australije, Velike Britanije i Sjedinjenih Država ranije ovog mjeseca.

Prema tom aranžmanu, Australija će dobiti najmanje osam podmornica na nuklearni pogon, koje će se graditi u Australiji uz upotrebu američke tehnologije. Dogovor je postignut kada je Australija odustala od ranijeg ugovora o francuskim podmornicama vrijednog desetine milijardi dolara.

Telefonski sastanak predsjednika Joea Bidena i Emmanuela Macrona u srijedu i lični sastanak u četvrtak između njihovih najviših diplomata na marginama Generalne skupštine u New Yorku izgleda da su prošli dug put do smirivanja Pariza i obnove povjerenja.

U izvještaju su korištene neke informacije AP-a.

See all News Updates of the Day

Stoltenberg: Ukrajina ima pravo da gađa vojne ciljeve unutar Rusije

Jens Stoltenberg
Jens Stoltenberg

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg kaže da bi Ukrajina ima pravo da gađa vojne ciljeve unutar Rusije kako bi se branila od napada.

"Ukrajina ima pravo da napada vojne ciljeve na ruskoj teritoriji [kao] dio prava na samoodbranu, a mi imamo pravo da ih podržimo u odbrani", rekao je Stoltenberg u četvrtak, odgovarajući na pitanje Glasa Amerike u NATO sjedištu u Briselu, gdje su se saveznici i partneriu u okviru Kontakt grupe za odbranu Ukrajine (UDCG).

Grupa koju predvode SAD okuplja oko 50 nacija kako bi koordinirala vojnu podršku Kijevu u borbi protiv invazije Rusije.

Stoltenberg je pozdravio odluku raznih saveznika i partnera da olabave ograničenja na upotrebu oružja protiv "legitimnih vojnih ciljeva" unutar Rusije.

Stoltenberg je rekao da je pravo Ukrajine na prekogranične udare postalo očiglednije otkako je Rusija otvorila novi front na sjeveru u Harkovu i počela napadati to područje direktno sa ruske teritorije.

SAD su nedavno dale Ukrajini dozvolu za napad na ciljeve unutar Rusije, posebno za odbranu od prekograničnih napada na regiju Harkov.

Prošle sedmice, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost za komunikacije John Kirby rekao je da Sjedinjene Države "nikada" nisu postavile ograničenja na Ukrajince da obaraju neprijateljske avione, "čak i ako te letjelice nisu nužno u ukrajinskom vazdušnom prostoru".

Penzionisani general Frank McKenzie, bivši šef američke Centralne komande, rekao je za Glas Amerike ove sedmice da bi Ukrajinci trebali biti u mogućnosti da pucaju na sve vojne ciljeve unutar Rusije koji napadaju Ukrajinu, "ali uz određena ograničenja" na područja kao što su ruska nuklearna postrojenja.

update

Lideri G7 saglasni da se Ukrajini pozajmi 50 milijardi dolara od zamrznute ruske imovine

Samit lidera G7 u Italiji
Samit lidera G7 u Italiji

Grupa sedam najbogatijih demokratija (G7) u četvrtak se saglasila da se prihodom od kamata na zamrznutu rusku imovinu, vrijednu 300 milijardi dolara, finansira zajam Ukrajini od 50 milijardi rekao je visoki američki zvaničnik novinarima na marginama sastanka G7 u Italiji, prenosi agencija Reuters.

Zvaničnik je rekao da su SAD pristale da same obezbijede do 50 milijardi dolara, ali da bi ta suma mogla značajno da se smanji s obzirom da su druge zemlje najavile učešće.

Dodao je da će biti više načina za Ukrajinu da dobije novac koji bi mogao da se koristi u različite svrhe, uključujući za vojsku, budžet, obnovu i humanitarne potrebe.

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova u četvrtak je ocijenila da su pokušaji Zapada da uzme prihod od ruske imovine kriminalni i da će dovesti do "veoma bolnog odgovora" Moskve.

Biden je došao na samit nadajući se da će uvjeriti grupu da osigura zajam od 50 milijardi dolara Ukrajini koristeći kamate od ruskih zamrznutih sredstava, i da se pozabavi kineskim viškom kapaciteta u strateškim zelenim tehnologijama, uključujući električna vozila.

Evropska unija je signalizirala svoju podršku najavom carina na kineska električna vozila dan prije samita.

Biden također daje podršku ključnim temama - ulaganju u Afriku, međunarodni razvoj i klimatske promjene. Te teme bile su obrađene na uvodnoj sjednici G7 u četvrtak, nakon čega su uslijedile rasprave o ratovima u Gazi i Ukrajini.

Prekid vatre u Gazi

Biden bi se mogao suočiti s teškim pitanjima lidera o tome da li čini dovoljno da izvrši pritisak na Izrael da zaustavi svoju vojnu kampanju, smanji civilne žrtve i pruži veću pomoć Palestincima.

Lideri su „fokusirani na jednu stvar sveukupno; uspostavljanje primirja i vraćanje talaca kućama kao dio toga”, rekao je savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan za Glas Amerike dok je razgovarao s novinarima na avionu Air Force One na putu za Italiju. Biden ima "njihovu punu podršku", dodao je Sullivan.

Lideri će također razgovarati o povećanju napetosti duž izraelske granice s Libanom, rekao je Sullivan novinarima u četvrtak ujutro.

Dok je grupa stavila svoju težinu na prekid vatre, članovi G7 podijeljeni su po drugim pitanjima vezanim za Gazu, uključujući prošlomjesečnu odluku Međunarodnog krivičnog suda da zatraži naloge za hapšenje lidera Hamasa i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

Sjedinjene Države su osudile odluku Suda, a Britanija je nazvala "beskorisnom". Francuska je rekla da podržava "borbu suda protiv nekažnjivosti", dok je Berlin rekao da će uhapsiti Netanyahua na njemačkom tlu ako nalog bude objavljen.

Sullivan je odbacio rezultate istrage Ujedinjenih naroda objavljene u srijedu u kojima se navodi da su Izrael i Hamas počinili ratne zločine i teška kršenja međunarodnog prava.

"Jasno smo iznijeli svoju poziciju", rekao je on za Glas Amerike, pozivajući se na recenziju koju je u aprilu objavio State Department u kojoj se zaključuje da izraelska kampanja nije prekršila međunarodno humanitarno pravo.

Ruska imovina

Biden traži od lidera G7 da Kijevu daju zajam do 50 milijardi dolara koji će biti vraćen zapadnim saveznicima od kamata od 280 milijardi dolara ruske imovine zamrznute u zapadnim finansijskim institucijama, procijenjene na 3 milijarde dolara godišnje.

Cilj je Deklaracija lidera na kraju samita, "okvir koji nije generički, koji je prilično specifičan u smislu onoga što bi podrazumijevalo", rekao je Sullivan za Glas Amerike dok je razgovarao sa novinarima tokom puta. Međutim, "osnovni operativni detalji" bi tek trebalo da se razrade. Nejasno je da li će kredit dati G7 ili samo neke od njenih članica.

U aprilu je Biden potpisao zakon o zaplijeni ruske imovine od otprilike 5 milijardi dolara koja je bila imobilizirana u američkim finansijskim institucijama. Ipak, najveći dio novca, 190 milijardi dolara, nalazi se u Belgiji, a veći dio ostatka je u Francuskoj i Njemačkoj.

"Ovdje postoji tenzija između ambicije Bidenove administracije po pitanju u kojem nemaju konačnu riječ, boreći se protiv veoma čvrstog evropskog fiskalnog konzervativizma i jednostavno mehanike kako da nešto uradite u Evropi u nedjelji evropskih [ parlamentarnih] izbora”, rekla je za Glas Amerike Kristine Berzina, izvršna direktorica Geostrategy North u istraživačkom centru German Marshall Fund.

Prisustvujući samitu drugu godinu zaredom, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zalaže se za postizanje sporazuma. On i Biden će potpisati odvojeni bilateralni sigurnosni sporazum u kojem će biti istaknuta podrška SAD Ukrajini i govoriti na zajedničkoj konferenciji za novinare u četvrtak navečer.

Iz Italije Zelenski odlazi u Švicarsku na mirovnu konferenciju u Ukrajini tokom vikenda.

Afrika, klimatske promjene i razvoj

Meloni, političarka krajnje desnice koji je svojevremeno pozvao na pomorsku blokadu kako bi spriječio afričke migrante da pređu Sredozemno more u Evropu, sada želi postići cilj jačanjem međunarodnih ulaganja na kontinent.

Većina od skoro 261.000 migranata koji su prešli Sredozemno more iz sjeverne Afrike 2023. u Evropu je ušla preko Italije, prema podacima Ujedinjenih naroda.

Ona je svoje predsjedanje G7 uskladila s ovim planom, a grupa će objaviti izjavu o oslobađanju duga za zemlje sa niskim i srednjim prihodima, rješavanju neregularnih migracija i pozivanju na veća ulaganja u Afriku.

Saopćenje G7 odražavat će viziju koju je Biden potpisao s kenijskim predsjednikom Williamom Rutom, rekao je Sullivan.

Mattei plan je integriran u Partnerstvo za globalnu infrastrukturu i investicije, koje ima za cilj mobilizirati 600 milijardi dolara privatnog finansiranja infrastrukture do 2027. godine kao alternativu Kininoj inicijativi Pojas i put.

Što se tiče klimatskih promjena, nijedna od članica grupe nije na putu da ispuni svoje postojeće ciljeve smanjenja emisija do 2030. godine kako bi se uskladila s ciljem Pariškog sporazuma.

U izvještaju su korištene informacije Reutersa.

Evropski sud pravde kaznio Mađarsku sa 200 miliona eura zbog kršenja prava o azilu

FILE - A migrant child looks at Hungarian policemen and soldier in Roszke, Hungary, Sept. 15, 2015. Hungarian police detained 16 people claiming to be Syrian and Afghan migrants for illegally crossing the Serbian border fence, a police spokeswoman said.
FILE - A migrant child looks at Hungarian policemen and soldier in Roszke, Hungary, Sept. 15, 2015. Hungarian police detained 16 people claiming to be Syrian and Afghan migrants for illegally crossing the Serbian border fence, a police spokeswoman said.

Evropski sud pravde izrekao je u četvrtak Mađarskoj kaznu od 200 miliona eura zbog upornog kršenja pravila bloka o azilu uprkos prethodnoj presudi istog suda, plus dodatnih 1 milion eura za svaki dan ne pridržavanja pravila.

Evropski sud pravde izrekao je u četvrtak Mađarskoj kaznu od 200 miliona eura zbog upornog kršenja pravila bloka o azilu uprkos prethodnoj presudi istog suda, plus dodatnih 1 milion eura za svaki dan ne pridržavanja pravila.

Mađarska nije implementirala odluku najviših sudija EU iz 2020. godine, naveo je Evropski sud pravde u saopštenju za javnost.

„Taj neuspjeh, koji se sastoji u namjernom izbjegavanju primjene zajedničke politike EU u cjelini, predstavlja bez presedana i izuzetno ozbiljnu povredu prava EU.”

Mađarska antiimigrantska vlada zauzela je tvrd stav prema ljudima koji ulaze u zemlju otkako je više od milion ljudi ušlo u Evropu 2015. godine, većina njih bježeći od sukoba u Siriji.

Slučaj se odnosi na promjene koje je Mađarska napravila u svom sistemu azila nakon te krize, kada je oko 400.000 ljudi prošlo kroz Mađarsku na putu za zapadnu Evropu.

Mađarska je izgradila ogradu od žilet žice na granici sa Srbijom i Hrvatskom i par tranzitnih zona za zadržavanje tražilaca azila na granici sa Srbijom. Te tranzitne zone su od tada zatvorene.

Mjere su bile dio sve strožije antiimigracione politike mađarskog premijera Viktora Orbana.

Još 2020. godine Evropski sud pravde je utvrdio da je politika Budimpešte ograničila pristup međunarodnoj zaštiti, nezakonito pritvorila podnosioce zahtjeva za azil i propustila da poštuje njihovo pravo da ostanu u Mađarskoj, podsjetio je sud u četvrtak.

Tranzitne zone su zatvorene 2020. godine, ubrzo nakon prve presude Evropskog suda pravde.

Međutim, Evropska komisija, koja je odgovorna za praćenje usklađenosti 27 država članica EU, zatražila je od Evropskog suda pravde da kazni Mađarsku, saopćio je u četvrtak Evropski sud pravde

Nakon izbijanja pandemije COVID-19 2020. godine, mađarska vlada je takođe progurala zakon koji primorava ljude koji traže međunarodnu zaštitu da putuju u Beograd ili Kijev kako bi u tamošnjim ambasadama podnijeli zahtjev za dozvolu za putovanje za ulazak u Mađarsku. Samo jednom su mogli podnijeti svoje prijave.

Evropska komisija je tužila Mađarsku pred Evropskim sudom pravde zbog zakona, insistirajući na tome da zemlja nije ispunila svoje obaveze prema pravilima bloka 27 zemalja. Pravila obavezuju sve zemlje članice da imaju zajedničke procedure za davanje azila.

Ljudi imaju pravo da podnose zahtjev za azil ili druge oblike međunarodne zaštite ako se boje za svoju sigurnost u svojim matičnim zemljama ili se suoče s mogućnošću progona na osnovu rase, vjere, etničke pripadnosti, spola ili druge diskriminacije.

Suspendovani načelnik FUP-a Zoran Čegar osumnjičen za krivotvorenje ugovora o kupovini nekretnina

Zoran Čegar prijeti novinarki CIN-a. (Izvor: CIN)
Zoran Čegar prijeti novinarki CIN-a. (Izvor: CIN)

Zoran Čegar, suspendovani načelnik Sektora uniformisane policije Federalne uprave policije (FUP), osumnjičen je zbog krivotvorenja ugovora o kupovini nekretnine na Nišićima u općini Ilijaš.

Istraga protiv Čegara je otvorena nakon otkrića novinara Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), rekli su iz Tužilaštva Kantona Sarajevo.

Kantonalna policija je po nalogu tužioca danas započela pretrese Čegarovih nekretnina na Nišićima, kuće u Novom Sarajevu te njegovog privatnog automobila, rekla je Azra Bavčić, glasnogovornica Kantonalnog Tužilaštva.

Novinari su otkrili da je Čegar tokom službe prethodnih dvadesetak godina stekao nekoliko kuća, apartmana i zemljišnih posjeda u Bosni i Hercegovini (BiH) i Hrvatskoj, a u njegovom posjedu su bili i: brojni automobili, brodice, motocikli i motorne sanke. Često je trgovao bez novca, razmjenjujući svoje i tuđe nekretnine i vozila. Njegovi partneri to žargonski nazivaju „trange-frange” poslovima, a dio njih se požalio da ih je ovaj policijski zvaničnik ucjenjivao ili prevario.

Neke nekretnine Čegar je stekao koristeći se fiktivnim ugovorima i falsifikovanim dokumentima. On je, uz ostalo, na temelju falsifikovanog notarskog ugovora iz Srbije uknjižio jadan od najatraktivnijih posjeda u ovom kraju – imanje nekada uspješne sarajevske firme „Volving” Mehmedalije Žmirića.


Žmirić je na imanju sagradio dvije kuće i ergelu, napravio umjetno jezero i planirao gradnju naselja sa vilama za ambasade. Međutim, moćni „Volving” se 2011. našao u ozbiljnim problemima. Žmirićevo carstvo se raspadalo, a Čegar je vidio šansu za jeftinu kupovinu. Vlasnik „Volvinga” tvrdi da je Čegar nastupio uz indirektne prijetnje.

„Bila je to oružana kupnja”, kaže Žmirić, prisjećajući se da ga je Čegar „upozorio” da bi mu neko nešto mogao staviti na imanje i da je čuo glasine da uzgaja marihuanu.

„Dok sam ja tu, ne sekiraj se. Ja sam četvrti čovjek u državi, ne brini”, prisjeća se Žmirić Čegarevih riječi.

Prvo su se dogovorili da Žmirić proda samo manju kuću za 150 hiljada maraka, ali je Čegar potom zatražio i veću, sa ergelom.

Iako su nekretnine vrijedile mnogo više, Žmirić je nakon cjenkanja pristao na 250 hiljada KM za obje kuće jer mu je hitno trebao novac. Dogovorili su se, ali nisu potpisali ugovor. Žmirić je rekao da mu je Čegar isplatio samo 50 hiljada.

Novinari su u sudskoj dokumentaciji pronašli da je Zoran Čegar u aprilu 2019. godine pokušao ovu zemlju uknjižiti na svoje ime, priloživši kupoprodajni ugovor koji je godinu ranije, navodno, potpisao sa Radojem Ćetkovićem, nekadašnjim vlasnikom zemlje. Na dokumentu je stajao potpis i pečat notarke Gorice Milenković iz Loznice u Srbiji.

Međutim, sud je njegov zahtjev odbio jer je utvrdio da vlasnici nisu ni Ćetković ni Čegar, već Žmirićev „Volving“. Osim toga, sudu je bilo neprihvatljivo i što je ugovor obrađen pred stranim notarom.

No, ono što nije promaklo službenicima sarajevskog suda, prošlo je bez problema u Katastru Općine Ilijaš gdje se Čegar upisao kao posjednik, ponudivši isti ugovor.

Novinari CIN-a su kopiju ovog dokumenta i prateću dokumentaciju poslali notarskom uredu Gorice Milenković u Loznicu, a oni su ih proslijedili Javnobeležničkoj komori Srbije na očitovanje. Glasnogovornica Komore Gordana Lazarević kaže da dokumenti nisu napravljeni ni u jednoj javnobilježničkoj kancelariji u Srbiji. U vrijeme koje je navedeno na jednom dokumentu javni bilježnici nisu ni postojali u ovoj zemlji.

Sporni su, kaže, i izgled pečata te jezik i pismo dokumenta u kojem se umjesto riječi „kancelarija” koristi „ured”, dok je tekst napisan latinicom koja nije u službenoj upotrebi u Loznici.

Iz Komore su zaključili da se „radi o grubom falsifikatu“.

Novinari CIN-a su otkrili da se Čegar u razmjeni nekretnina sa drugim prodavcima koristio i drugim spornim dokumentima o vlasništvu nad nekretninama. Ovaj policijski funkcioner je 2015. godine stekao poslovni prostor od 110 kvadrata u ski-centru na Vlašiću. Ugovor o udruživanju sredstava radi gradnje zaključio je sa investitorom Nerminom Šabanijom iz Sarajeva, ali prostor nije uknjižio kao svoje vlasništvo.

Šabanija je novinarima CIN-a rekao da je sa Čegarom, zapravo, sklopio fiktivni ugovor te da je i sam tek formalno vlasnik nekretnine.

Ovu nekretninu je pokušao iskoristiti u razmjeni dobara prilikom kupovine vile na Baricama iznad Sarajeva 2018. godine, ali su prodavci posumnjali u vjerodostojnost dokumenata. Vlasnici nekretnine vrijedne pola miliona maraka bili su sarajevski stomatolog Zlatan Radovanović i Čegarov partner u trgovini automobilima Kenan Krasnić Klanfa.

Oni su, također, optužili Čegara da je zaposjeo njihovu nekretninu na temelju spornog notarskog ugovora te da nije platio dogovorenu cijenu. Sredinom prošle godine Općinski sud u Sarajevu je prvostepenom presudom poništio dokumente na osnovu kojih se ovaj policijski zvaničnik uknjižio kao vlasnik imanja na Baricama.

Čegaru se, također, sudi u Dubrovniku prema optužnici za prevaru Darka Markovića, vlasnika „Prožure“, agencije za iznajmljivanje jahti i automobila sa otoka Mljeta. Prema optužnici Općinskog državnog odvjetništva u Dubrovniku, Čegar je sredinom 2017. godine od Markovića zatražio da mu proda automobil Mercedes E klase i gumeno plovilo koje je u vlasništvu preduzeća. Čegar mu je rekao da će mu platiti kada proda zemlju u BiH iako je znao da nije njen vlasnik, već samo posjednik. Obećao je nagraditi Markovića ako se njegovo ime ne pojavi u ugovoru. Trgovanje je htio prikriti objašnjenjem da je visoki policijski službenik i da ne želi da ga povezuju sa ovim poslom.

Marković mu je povjerovao i uz punomoć predao na raspolaganje plovilo i automobil koje je Čegar preprodao. Umjesto da plati 20.000 eura, od Markovića je zatražio da kupi još jedno plovilo od 40.000 eura, nudeći zauzvrat udio u zemljištu u BiH, ali je Marković to odbio, tražeći novac za već isporučene auto i plovilo.

Gruzija: Protivnici zakona o stranim agentima ne odustaju od protesta

Gruzija: Protivnici zakona o stranim agentima ne odustaju od protesta
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:23 0:00

Zbog usvajanja Zakona o stranim agentima, hiljade građana, prethodnih je sedmica protestiralo na ulicama Tbilisija, glavnog grada Gruzije. Iako je usvojen, njegovi protivnici obećali su da će nastaviti proteste do izbora zakazanih za kasnije ove godine. Kritičari zakon uspoređuju sa onim u Rusiji.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG