Linkovi

Izdvojeno

U Tomašici počela ekshumacija i traženje nestalih osoba

Forensic experts examine human remains at a mass grave in the village of Tomasica, near the Bosnian town of Prijedor, Oct. 31, 2013.Exhumations are currently underway at Koricani Cliffs, a nearby site.

U mjestu Tomašica započeli su radovi na procesu ekshumacije i traženja nestalih osoba, jer postoje informacije da se na tom mjestu nalaze posmrtni ostaci žrtava bošnjačke nacionalnosti ubijenih na području Prijedora 1992. godine.

“Postoje informacije da se na navedenom mjestu nalaze posmrtni ostaci žrtava bošnjačke nacionalnosti ubijenih na području Prijedora 1992. godine”, navodi se u saopćenju Tužilaštva BiH, u kojem se precizira da je riječ o mjestu kod potoka Grubinac, te da je informaciju o lokalitetu predstavnicima udruženja žrtava dala osoba srpske nacionalnosti koja tu živi, prenosi BIRN BiH.

Prema informacijama Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH), druga regija po broju nestalih osoba je Prijedor, i do sada je pronađeno i identificirano oko 2.588 žrtava s tog područja, a još uvijek se traga za oko 588 žrtava. Najveća masovna grobnica koja je otkrivena na ovom području jeste Tomašica, iz koje je ekshumirano 435 posmrtnih ostataka, od čega 275 kompletnih tijela.

“Tijela ubijenih Prijedorčana pronađena su u 98 masovnih grobnica, a posljednja masovna grobnica koja je otkrivena jeste masovna grobnica u Derventi, na mezarju Prvi kvart, odakle je u septembru 2019. ekshumirano sedam tijela. Njoj je prethodila ekshumacija žrtava iz masovne grobnice na Korićanskim stijenama 2017., kada je ekshumirano 137 posmrtnih ostataka, iz kojih je dobiveno 112 identiteta”, kazali su ranije iz INO-a za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Za zločine počinjene na području Prijedora, u Haškom tribunalu i Sudu Bosne i Hercegovine osuđeno je ukupno 37 osoba na 617 godina zatvora, kao i na kaznu doživotnog zatvora, koja je izrečena nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske (RS) Radovanu Karadžiću.

Masovna stradanja u Prijedoru počela su krajem aprila 1992. godine, kada su srpske snage preuzele vlast. Bošnjačko i hrvatsko stanovništvo bilo je obilježeno bijelim trakama, kao i njihove kuće i stanovi.

Uslijedili su napadi na okolna sela, stanovništvo je hapšeno i zatvarano u logore, među kojima su bili “Omarska”, “Keraterm” i “Trnopolje”, a mnogi su u ovim objektima i van njih izgubili živote.

See all News Updates of the Day

NATO: Odlična ocjena za pripadnike Oružanih snaga BiH

NATO: Odlična ocjena za pripadnike Oružanih snaga BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:58 0:00

U okviru vježbe Kombinovani napor koja je ove sedmice održana na Manjači kod Banjaluke pripadnici Oružanih snaga BiH su dobili najviše ocjene od ocjenjivača iz zemalja NATO saveza i Partnerstva za mir.

Protesti zbog smrti djevojke nastavljeni u Iranu, državna TV javlja o 26 poginulih

Demonstrant u New Yorku drži sliku Mahse Aminija, koja je umrla u policijskom pritvoru u Iranu, 22. septembra 2022.

Demonstranti širom Irana nastavili su da se sukobljavaju sa bezbjednosnim snagama u petak rano nakon smrti mlade žene u policijskom pritvoru, a iranska državna televizija navela je da bi broj poginulih u neredima mogao da bude čak 26, ne iznoseći detalje.

Iako su razmjere protesta u desetak iranskih gradova i naselja i dalje nejasne, pokret predstavlja najveće nemire od 2019. godine, kada su grupe za ljudska prava saopštile da su ubijene stotine ljude tokom vladinog gušenja demonstracija.

Voditelj na državnoj televiziji rekao je kasno u četvrtak da je 26 demonstranata i policajaca ubijeno otkako su protesti izbili prošle subote nakon sahrane 22-godišnje Mahse Amini, ne objašnjavajući kako su vlasti došle do te brojke. On je rekao da će zvanična statistika biti objavljena kasnije, ali u prošlim vremenima previranja iranska vlada nije ponudila zvanični broj mrtvih.

Da bi spriječio širenje protesta, najveći iranski telekom operater je u četvrtak ponovo ugasio pristup mobilnom internetu, saopštila je Netblocks, grupa koja nadgleda pristup internetu, opisujući ograničenja kao najteža od 2019.

Voditelj iranske državne televizije nagovijestio je u četvrtak da bi broj poginulih u masovnim protestima mogao biti čak 17, ali nije rekao šta je izvor te informacije.

U zemlji u kojoj su radio i televizijske stanice pod državnom kontrolom, a novinari se redovno suočavaju sa prijetnjom hapšenja, paravojna Revolucionarna garda pozvala je u četvrtak pravosuđe da krivično goni "svakog ko širi lažne vijesti i glasine" na društvenim mrežama o nemirima.

Široko rasprostranjeni prekidi rada Instagrama i WhatsUpp-a, koje koriste demonstranti, takođe su nastavljeni u četvrtak.

WhatsUPP je tvitovao da "radi na tome da naši iranski prijatelji ostanu povezani" i da će "učiniti sve u okviru naših tehničkih mogućnosti da naša usluga ostane u funkciji".

Demonstracije u Iranu počele su kao emocionalni izliv zbog smrti Mahse Amini, mlade žene koju je držala državna policija za moral zbog navodnog kršenja strogo kodeksa oblačenja. Njena smrt izazvala je oštru osudu Sjedinjenih Država, Evropske unije i Ujedinjenih nacija.

Vlada SAD uvela je sankcije moralnoj policiji i liderima drugih iranskih bezbjednosnih agencija, rekavši da oni "rutinski primjenjuju nasilje da bi potisnuli mirne demonstrante".

Iranska policija je saopštila da je Amini umrla od srčanog udara i da nije maltretirana, ali njena porodica sumnja u to.

Protests in Iran
please wait
Embed

No media source currently available

0:00 0:01:00 0:00

U New Yorku, na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, iranski predsjednik Ebrahim Raisi rekao je da se smrt mora "podrobrno" istražiti. Ali on je također preokrenuo priču na zemlju koju je posjetio kako bi prisustvovao Generalnoj skupštini UN.

"Šta je sa smrću Amerikanaca od strane američkih organa za sprovođenje zakona", upitao je Raisi o zemlji koja je rival njegovoj. Pozvao je na "isti standard" širom svijeta u suočavanju sa takvim smrtima od strane vlasti i žalio se na ono što je rekao da su "dvostruki standardi" na Zapadu.

O smrti Amini, rekao je da vlasti rade ono što su trebale da urade. "To svakako mora da se istraži", rekao je on. "Kontaktirao sam njenu porodicu prvom prilikom i uvjerio sam ih da ćemo nastaviti da istražujemo taj incident... Naša najveća preokupacija je zaštita prava svakog građanina."

Nilufar Hamedi, novinar koji je fotografisao u bolnici nakon Aminijeve smrti, uhapšen je u četvrtak, prema riječima njegovog advokata Mohamadalija Kamfiruzija. Rekao je da je njena kuća pretresena. Nije bilo zvaničnog komentara.

Izazov vlastima

Protesti su u posljednjih pet dana prerasli u otvoreni izazov za vladu, sa ženama koje su skidale i palile svoje marame koje im je država propisala na ulicama, a Iranci pozivali na propast same Islamske Republike.

"Smrt diktatoru!" bio je uobičajen poklič na protestima.

To su najozbiljnije demonstracije od 2019. godine, kada su izbili protesti zbog vladinog povećanja cijene benzina. Grupe za ljudska prava kažu da je na stotine ubijeno u obračunu koji je uslijedio, najsmrtonosnijem nasilju od Islamske revolucije 1979. godine.

Posljednji protesti su na sličan način široko rasprostranjeni, ali izgleda da imaju mnogo širu podršku među stanovništvom, pri čemu Iranci svih slojeva izražavaju bijes zbog smrti Amini i vladinog tretmana žena.

Iranski državni mediji ove nedjelje izvijestili su o demonstracijama u najmanje 13 gradova, uključujući glavni grad Teheran. Video snimci na mreži pokazuju kako bezbjednosne snage ispaljuju suzavac i vodene topove kako bi rastjerale stotine demonstranata. Amnesty International sa sjedištem u Londonu izvijestio je da su policajci takođe pucali u vazduh i tukli demonstrante pendrecima.

Snimak na društvenim mrežama iz sjevernog grada Tabriza prikazuje mladića u koga su navodno pucale snage bezbjednosti kako krvari na ulici dok demonstranti viču u pomoć.

Na drugom snimku se vidi kako policajac puca iz puške u demonstranta koji je rušio provladin bilbord u pokrajini Sjeverni Horasan. Nije jasno da li je ranjen.

Na drugom snimku, demonstranti se mogu vidjeti kako pale masivni bilbord na kome se vidi Kasem Sulejmani - najviši iranski general koji je ubijen u američkom vazdušnom napadu - u njegovom rodnom gradu Kermanu. Sulejmani ima status ikone među pristalicama vlade.

U pokrajini Mahse Amini u Kurdistanu, šef policije rekao je da su četvorica demonstranata ubijena iz vatrenog oružja. U Kermanšahu, tužilac je rekao da su dva demonstranta ubijena, insistirajući da metke nisu ispalile iranske snage bezbjednosti.

Tri muškarca povezana sa Basidž, dobrovoljačkim snagama pod Gardom, ubijena su u sukobima u gradovima Širaz, Tabriz i Mašhad, prenijeli su poluzvanični mediji, čime je broj poginulih koji su zvaničnici priznali na najmanje devet na obe strane.

U sjevernoj provinciji Mazandaran, gnevna masa oštetila je ili zapalila više od 40 vladinih objekata i ranila 76 službenika obezbjeđenja, rekao je zamjenik guvernera Ruhola Solgi.

Iran se uhvatio u koštac sa talasima protesta u nedavnoj prošlosti, uglavnom zbog dugotrajne ekonomske krize koju su pogoršale sankcije Zapada koje su povezane sa njegovim nuklearnim programom. Građani takođe krive korupciju i loše upravljanje vlastima.

Bidenova administracija i evropski saveznici rade na oživljavanju iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, u kojem je Iran obuzdao svoje nuklearne aktivnosti u zamenu za ublažavanje sankcija, ali su pregovori mesecima bili u ćorsokaku.

Iz New Yorka, gdje je iranski predsjednik Ebrahim Raisi izašao za govornicu u sredu na Generalnoj skupštini UN, glavna međunarodna voditeljica CNN-a Christhiane Amanpour rekla je da je planirala da se suoči sa Raisijem oko protesta u njegovom prvom intervjuu u SAD.

Ali Amanpour je na Twitteru napisala da se Raisi nije pojavio. Pomoćnik joj je rekao da je predsjednik odbio da učestvuje osim ako ne nosi maramu, s obzirom na "situaciju u Iranu". Iranska vlada nije komentarisala incident.

"Nisam mogla da pristanem na ovaj neočekivani uslov bez presedana", napisala je britansko-iranska voditeljica pored fotografije Raisijeve prazne stolice.

Šef Federalnih rezervi: Borba protiv inflacije bi mogla da izazove recesiju

Šef Federalnih rezervi Jerome Powell

Američka Centralna banka uputila je najozbiljnije upozorenje do sada o tome šta će možda biti potrebno da se obuzda visoka inflacija u Americi: sporiji ekonomski rast, veća nezaposlenost, i potencijalno - recesija.

Na konferenciji za novinare, šef Federalnih rezervi Jerome Powell priznao je ono što mnogi ekonomisti govore mjesecima - da je cilj Centralne banke da izvede takozvano "meko slijetanje", odnosno uspori rast koliko je potrebno da se smanji inflacija, ali ne toliko da se izazove recesija - sve manje vjerovatan.

"Šanse za meko slijetanje se smanjuju", izjavio je Powell, dok Federalne rezerve nastavljaju da dižu kamatne stope da bi usporile najveću inflaciju zabilježenu u protekle četiri decenije.

"Niko ne zna da li će taj proces voditi ka recesiji, i ako se to dogodi, koliko će ozbiljna biti recesija", rekao je on.

Prije nego što ekonomisti banke razmotre da obustave podizanje kamatnih stopa, moraće da vide kontinuirani spori rast, "umjereni" porast nezaposlenosti i "jasne dokaze" da se inflacija polako spušta ka cilju od 2 procenta.

"Moramo da stavimo inflaciju iza sebe. Volio bih da postoji bezbolan način da se to uradi. Ne postoji", rekao je Powell.

Federalne rezerve u srijedu su ponovo podigle referentnu kamatnu stopu za tri četvrtine procenta, treći put zaredom. Najnovijom odlukom, kamatna stopa koja utiče na mnoge poslovne i privatne kredite, podignuta je na 3% do 3,25%, najviši nivo od početka 2008.

Pad cijena benzina je donekle spustio inflaciju, koja je u augustu i dalje iznosila visokih 8,3% u odnosu na godinu dana ranije. Niže cijene benzina su vjerovatno doprinijele i nedavnom povećanju rejtinga popularnosti predsjednika Joea Bidena, za koji se demokrate nadaju da će poboljšati njihove šanse na novembarskim izborima za Kongres.

U srijedu, zvaničnici Federalnih rezervi su također prognozirali da će doći do novih, velikih povećanja referentne kamatne tope, koja bi do kraja godine mogla da iznosi otprilike 4,4%, cijeli procenat više nego što su predvidjeli u junu. Oni očekuju da će kamatna stopa nastaviti da raste i sljedeće godine, na oko 4,6%, što je najviši nivo od 2007. godine.

Kada Federalne rezerve podignu kamatne stope, građanima postaje skuplje da podignu kredit za kupovinu kuće ili automobila, a kompanijama da uzmu zajmove. Tada potrošači i kompanije manje pozajmljuju i troše čime se "hladi" ekonomija i usporava inflacija.

Druge velike centralne banke također preduzimaju agresivne korake u borbi protiv globalne inflacije, koja se povećala za vrijeme oporavka svjetske ekonomije od pandemije Covida 19 i ruskog rata protiv Ukrajine.

U četvrtak, britanska centralna banka je podigla osnovnu kamatnu stopu za pola procenta, na najviši nivo u posljednjih 14 godina. Švedska centralna banka je podigla svoju osnovnu kamatnu stopu za cijeli procenat, a Evropska centralna banka se odlučila na najveće povećanje kamatne stope ikada - od tri četvrtine procenta za 19 zemalja koje koriste zajedničku valutu - euro.

Sjedinjene Države sankcionišu pripadnike iranskih snaga bezbjednosti i policije za moral

Protesti u Teheranu, 19. septembar 2022.

Američki sekretarijat za finansije najavio je nove sankcije protiv sedam zvaničnika iranskih snaga bezbjednosti i policije za moral, optužujući ih za kršenje prava žena, aktivista za građansko društvo i mirnih demonstranata.

Meta novih sankcija je šef ozloglašene iranske policije za javni moral, Mohammad Rostami Cheshmeh Gachi, i direktor policije za pokrajinu Tehran, Haj Ahmad Mirzaei Mirzaei je navodno suspendovan poslije protesta zbog smrti Mahse Amini.

Meta sankcija su takođe iranski ministar za obavještajna pitanja, zamjenik komandanta snaga Basij, i još nekoliko komandanata iranskih oružanih snaga.

"Ti zvaničnici su na čelu organizacija koje rutinski primjenjuju nasilje u gušenju mirnih demonstracija, protiv pripadnika iranskog građanskog društva, političkih disidenata, aktivita za ženska prava i članova iranske zajednice Bahai", navodi se u saopštenju Sekretarijata za finansije.

Sankcije znače zamrzavanje kompletne imovine tih zvaničnika u SAD i zabranu bilo kakvog poslovanja sa njima u SAD i inostranstvu.

Najmanje devetero ljudi je ubijeno u sukobima iranskih snaga bezbjednosti i demonstranata ogorčenih zbog smrti 22-godišnje djevojke, koju je uhapsila policija za moral zbog nepropisnog nošenja hidžaba. Nasilje je izbilo tokom vikenda.

Ovo su najveći neredi u Iranu u proteklih nekoliko godina. Demonstranti u više od deset gradova - koji su gnjevni zbog socijalne represije i sve brojnijih kriza u zemlji - nastavljaju da ulaze u okršaje sa policijom, vojskom i paravojnim snagama.

Demonstracije u Iranu su započele kao emotivni izliv bijesa zbog smrti Mahse Amini, devojke koju je privela policija za javni moral zato što je navodno prekršila striktni kodeks oblačenja za žene. Sjedinjene Države, Evropska unija i Ujedinjene nacije su oštro osudile Iran zbog njene smrti.

Policija navodi da je devojka umrla od srčanog udara i da nije bila maltretirana u pritvoru, ali je njena porodica dovela u pitanje tu verziju događaja. Nezavisni eksperti povezani sa Ujedinjenim nacijama saopštili su u četvrtak da izveštaji pokazuju da ju je policija za moral teško pretukla, iako nisu dostavljeni dokazi za te tvrdnje.

Protesti su tokom proteklih pet dana prerasli u otvoreno protivljenje vladi. Žene skidaju i pale hidžabe na ulicama, koje moraju da nose po državnim propisima, a Iranci pozivaju na ukidanje same Islamske republike.

Protesti se šire po Iranu, najmanje devetoro poginulih

Učesnici uličnih protesta 21. septembra 2022.

Najmanje devetero ljudi je ubijeno u sukobima iranskih snaga bezbjednosti i demonstranata ogorčenih zbog smrti 22-godišnje djevojke, koju je uhapsila policija za moral zbog nepropisnog nošenja hidžaba. Nasilje je izbilo tokom vikenda.

Ovo su najveći neredi u Iranu u proteklih nekoliko godina. Demonstranti u više od deset gradova - koji su gnjevni zbog socijalne represije i sve brojnijih kriza u zemlji - nastavljaju da ulaze u okršaje sa policijom, vojskom i paravojnim snagama.

Najveći telekom operater u Iranu je u četvrtak ponovo blokirao pristup internetu na mobilnim telefonima, da bi spriječio širenje protesta, navodi Netbloks, grupa koja prati pristup internetu i kaže da su u pitanju najozbiljnije restrikcije od 2019. godine.

Voditelj na iranskoj državnoj televiziji u četvrtak je izjavio da bi broj žrtava masovnih protesta mogao da iznosi čak 17, iako nije naveo izvor te informacije.

"Nažalost, 17 osoba i policajaca prisutnih na mjestu događaja su izgubili život", rekao je voditelj dodajući da će zvanični podaci biti kasnije objavljeni.

Žene drže fotografije Iranke Mahse Amini na protestu ispred generalnog konzulata u Istanbulu, 21. septembra 2022.
Žene drže fotografije Iranke Mahse Amini na protestu ispred generalnog konzulata u Istanbulu, 21. septembra 2022.

U zemlji u kojoj država kontroliše radio i TV stanice, a novinari se redovno suočavaju sa prijetnjom hapšenja, paravojna Revolucionarna garda pozvala je u četvrtak sudove da gone "sve koji šire lažne vijesti i glasine" o neredima na društvenim mrežama. Masovni problemi sa pristupom aplikacijama Instagram i WhatsApp, koje koriste demonstranti, nastavili su se u četvrtak.

Demonstracije u Iranu su započele kao emotivni izliv bijesa zbog smrti Mahse Amini, djevojke koju je privela policija za javni moral zato što je navodno prekršila striktni kodeks oblačenja za žene. Sjedinjene Države, Evropska unija i Ujedinjene nacije su oštro osudile Iran zbog njene smrti.

Policija navodi da je devojka umrla od srčanog udara i da nije bila maltretirana u pritvoru, ali je njena porodica dovela u pitanje tu verziju događaja. Nezavisni eksperti povezani sa Ujedinjenim nacijama saopštili su u četvrtak da izvještaji pokazuju da ju je policija za moral teško pretukla, iako nisu dostavljeni dokazi za te tvrdnje.

Protesti su tokom proteklih pet dana prerasli u otvoreno protivljenje vladi. Žene skidaju i pale hidžabe na ulicama, koje moraju da nose po državnim propisima, a Iranci pozivaju na ukidanje same Islamske republike.

“Smrt diktatoru!” je čest slogan koji se čuje na protestima.

Demonstracije su uzdrmale univerzitetske kampuse u Teheranu i zapadne gradove kao što je Kermanšah. Iako su masovni, neredi su po svemu sudeći odvojeni od ranije serije nacionalnih protesta koji su bili podstaknuti ekonomskim problemima.

Protestni pokret koji je izbio 2019. godine zbog rasta cijena benzina mobilisao je masu radnika koji su izašli na ulice iranskih gradove. Stotine su ubijene kako su snage bezbjednosti gušile protest, navode grupe za ljudska prava. Bilo je to najveće nasilje u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.

Iranski državni mediji ove nedjelje su prijavili da su demonstracije održane u najmanje 13 gradova, uključujući glavni grad Teheran. Na video snimcima koji su objavljeni na internetu vide se snage bezbjednosti kako koriste suzavac i vodene topove da rastjeraju stotine demonstranata.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG