Linkovi

Izdvojeno

U Tomašici počela ekshumacija i traženje nestalih osoba

Forensic experts examine human remains at a mass grave in the village of Tomasica, near the Bosnian town of Prijedor, Oct. 31, 2013.Exhumations are currently underway at Koricani Cliffs, a nearby site.

U mjestu Tomašica započeli su radovi na procesu ekshumacije i traženja nestalih osoba, jer postoje informacije da se na tom mjestu nalaze posmrtni ostaci žrtava bošnjačke nacionalnosti ubijenih na području Prijedora 1992. godine.

“Postoje informacije da se na navedenom mjestu nalaze posmrtni ostaci žrtava bošnjačke nacionalnosti ubijenih na području Prijedora 1992. godine”, navodi se u saopćenju Tužilaštva BiH, u kojem se precizira da je riječ o mjestu kod potoka Grubinac, te da je informaciju o lokalitetu predstavnicima udruženja žrtava dala osoba srpske nacionalnosti koja tu živi, prenosi BIRN BiH.

Prema informacijama Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH), druga regija po broju nestalih osoba je Prijedor, i do sada je pronađeno i identificirano oko 2.588 žrtava s tog područja, a još uvijek se traga za oko 588 žrtava. Najveća masovna grobnica koja je otkrivena na ovom području jeste Tomašica, iz koje je ekshumirano 435 posmrtnih ostataka, od čega 275 kompletnih tijela.

“Tijela ubijenih Prijedorčana pronađena su u 98 masovnih grobnica, a posljednja masovna grobnica koja je otkrivena jeste masovna grobnica u Derventi, na mezarju Prvi kvart, odakle je u septembru 2019. ekshumirano sedam tijela. Njoj je prethodila ekshumacija žrtava iz masovne grobnice na Korićanskim stijenama 2017., kada je ekshumirano 137 posmrtnih ostataka, iz kojih je dobiveno 112 identiteta”, kazali su ranije iz INO-a za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Za zločine počinjene na području Prijedora, u Haškom tribunalu i Sudu Bosne i Hercegovine osuđeno je ukupno 37 osoba na 617 godina zatvora, kao i na kaznu doživotnog zatvora, koja je izrečena nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske (RS) Radovanu Karadžiću.

Masovna stradanja u Prijedoru počela su krajem aprila 1992. godine, kada su srpske snage preuzele vlast. Bošnjačko i hrvatsko stanovništvo bilo je obilježeno bijelim trakama, kao i njihove kuće i stanovi.

Uslijedili su napadi na okolna sela, stanovništvo je hapšeno i zatvarano u logore, među kojima su bili “Omarska”, “Keraterm” i “Trnopolje”, a mnogi su u ovim objektima i van njih izgubili živote.

See all News Updates of the Day

Republikanski Predstavnički dom glasao za izbacivanje demokratkinje Omar iz najvažnijeg odbora

Zastupnica Ilhan Omar (D-Minnesota) tokom konferencije za novinare u Washingtonu, 25. januara 2023.

Zastupnički dom izglasao je nakon burne debate izbacivanje demokrate Ilhan Omar iz Odbora za vanjske poslove Doma, navodeći njene antiizraelske komentare , u dramatičnoj eskalaciji nakon što su demokrate u prošlom sazivui protjerale krajnje desničarske poslanike GOP-a zbog zapaljivih primjedbi.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin McCarthy uspio je učvrstiti podršku republikanaca protiv muslimanske žene rođene u Somaliji u novom Kongresu, iako su neki poslanici GOP-a izrazili rezerve. Uklanjanje poslanika iz odbora Predstavničkog doma bilo je u suštini bez presedana sve do demokratskog zbacivanja prije dvije godine tvrdo desnih republikanskih zastupnika Marjorie Taylor Greene iz Gruzije i Paula Gosara iz Arizone.

Glasanje 218-211, po stranačkoj liniji, uslijedilo je nakon burne debate u kojoj su demokrati optužili GOP da cilja na Omar na osnovu njene rase. Omar se branila na govornici Doma, pitajući da li je iko iznenađen da je na meti, "jer kada gurneš moć, moć se vraća nazad". Demokratske kolege su zagrlile svoju kolegicu tokom glasanja.

“Moj glas će postati glasniji i jači, a moje vodstvo će se slaviti širom svijeta”, rekla je Omar u završnom govoru.

Republikanci su se fokusirali na šest izjava koje je Omar dala da je „u svim okolnostima diskvalifikuju da bude u Komitetu za vanjske poslove“, rekao je predstavnik Michael Guest, R-Miss.

"Svi članovi, kako republikanci tako i demokrate, koji žele da rade u vanjskim poslovima, trebaju se pridržavati najviših standarda ponašanja zbog međunarodne osjetljivosti i zabrinutosti za nacionalnu sigurnost pod jurisdikcijom ovog komiteta", rekao je Guest.

U rezoluciji koju je predložio zastupnik Max Miller, R-Ohio, bivši dužnosnik Trumpove administracije, stoji: “Komentari Omar donijeli su sramotu u Zastupnički dom.”

Lider demokrata Hakeem Jeffries iz New Yorka rekao je da je Omar s vremena na vrijeme "pravila greške" i koristila antisemitske trikove koje su osudili demokrate u Predstavničkom domu prije četiri godine. Ali nije o tome bilo glasanje u četvrtak, rekao je on.

"Ne radi se o odgovornosti, već o političkoj osveti", rekao je Jeffries.

Zastupnica Alexandria Ocasio-Cortez, otišla je korak dalje, rekavši da je akcija GOP-a jedno od “odvratnih nasljeđa nakon 11. septembra”, što se odnosi na napad od 11. septembra 2001. – “ciljanje i rasizam protiv Amerikanaca muslimana širom Sjedinjenih Američkih Država. I ovo je produžetak tog naslijeđa.”

Dodala je: "Ovdje se radi o ciljanju tamnoputih žena."

Omar je jedna od prve dvije muslimanke izabrane u Kongres. Ona je također prva koja je nosila hidžab u Domu nakon što su promijenjena pravila kako bi se članovima omogućilo da nosi pokrivala za glavu iz vjerskih razloga.

Brzo je izazvala kontroverzu nakon što je ušla u Kongres 2019. godine sa par tvitova koji sugerišu da su zakonodavci koji podržavaju Izrael bili motivisani novcem.

U prvom je kritizirala Američko-izraelski komitet za javne poslove, ili AIPAC. "Sve je o Benjaminovim bebama", napisala je, pozivajući se na sleng o novčanicama od 100 dolara.

Upitana na Tviteru ko plaća članove Kongresa da podrže Izrael, Omar je odgovorila: "AIPAC!"

Komentari su izazvali javni prijekor tadašnje predsjednice Predstavničkog doma Nancy Pelosi i drugih demokrata koji su jasno stavili do znanja da je Omar pretjerala.

Ubrzo se izvinila.

"Moramo uvijek biti spremni da se povučemo i razmislimo o kritikama, baš kao što očekujem da me ljudi čuju kada me drugi napadaju zbog mog identiteta", napisao je Omar na Tviteru. “Zato se nedvosmisleno izvinjavam.”

Demokrate su se okupile u vatrenoj odbrani Omarove i iskustava koja ona donosi u Kongres.

Crni, latinoamerikanci i progresivni zastupnici posebno su govorili o njenom jedinstvenom glasu u Predstavničkom domu i kritizirali republikance zbog onoga što su nazvali rasističkim napadom.

“Rasistički gaslighting,” rekao je predstavnik Cori Bush, D-Mo. Rezolucija o osveti, rekla je predstavnica Primila Jayapal iz Washingtona, predsjedavajuća progresivnog poslaničkog kluba.

"To je tako bolno gledati", rekla je zastupnica Rashida Tlaib, D-Mich., koja se pridružila Kongresu s Omar 2019. godine, prve dvije muslimanke koje su izabrane u Dom.

“Za kongresmenku Omar, tako mi je žao što vas naša zemlja iznevjerava danas kroz ovu dvoranu”, rekla je Tlaib kroz suze. "Ti pripadaš tom komitetu."

Omarini prethodni komentari bili su među nekoliko primjedbi istaknutih u rezolucijama kojima se traži njezino smjenjivanje iz Komiteta za vanjske poslove.

Predsjedavajući komiteta, predstavnik Michael McCaul iz Teksasa, zalagao se za isključenje Omar iz panela tokom nedavnog sastanka iza zatvorenih vrata sa kolegama republikancima.

"Jednostavno je njen pogled na svijet Izraela tako dijametralno suprotan od mišljenja komiteta", rekao je McCaul novinarima opisujući svoj stav. “Ne smeta mi što postoje razlike u mišljenjima, ali ovo ide dalje od toga.”

McCarthy je već blokirao predstavnike Adama Schiffa i Erica Swalwella, obojicu kalifornijskih demokrata, da se ponovo pridruže Komitetu za obavještajne poslove Predstavničkog doma nakon što je GOP preuzela kontrolu nad komorom u januaru. Dok su imenovanja u obavještajno vijeće prerogativ govornika, akcija protiv Omar zahtijeva glasanje u Domu.

Nekoliko republikanaca koji su skeptični prema smjeni Omar željeli su "propisni postupak" za zakonodavce koji se suočavaju sa smjenom. McCarthy je rekao da im je rekao da će raditi s demokratama na stvaranju sistema dužnog procesa, ali je priznao da je to još uvijek rad u toku.

BiH: Pad zdravih stranih investicija

BiH: Pad zdravih stranih investicija
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:28 0:00

Politička i pravna nesigurnost su osnovne barijere za strane investicije u BiH ali pojedini investitori se odlučuju da ulažu u BiH. Prema mišljenju analitičara,njihov osnovni motiv je brza i dodatna zarada koja se, nerijetko, ostvaruje netransparentno uz podršku pojedinih lokalnih političara.

Predsjedništvo BiH u Washingtonu: Sastanci u Bijeloj kući i State Departmentu

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine sa glavnim zamjenikom savjetnika za nacionalnu sigurnost Jonom Finerom, Foto: Predsjedništvo BiH

Članovi Predsjedništva BiH nastavljaju posjetu SAD susretima u najvišim američkim institucijama.

BIJELA KUĆA

Prvi zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost Jon Finer sastao se sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željkom Cvijanović, Željkom Komšićem i Denisom Bećirovićem., navela je Bijela kuća.

"Gospodin Finer je ponovo potvrdio opredijeljenost Sjedinjenih Država prema suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine.

On je naglasio da će Sjedinjene Države nastaviti da pozivaju na odgovornost destabilizirajuće aktere koji potkopavaju državu i Dejtonski mirovni sporazum.

Čestitao je Bosni i Hercegovini i njenim građanima na dobijanju statusa kandidata za EU u decembru i pozvao lidere da iskoriste zamah i pomognu u usvajanju ključnih reformi vladavine prava koje bi ojačale borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Gospodin Finer je također prenio važnost poduzimanja koraka za modernizaciju Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i diversifikaciju snabdijevanja zemlje energijom, da bi se odmaklo od ruskih izvora." stoji u sažetku iz Bijele kuće.

"Članovi Predsjedništva BiH upoznali su sagovornike sa političkom i sigurnosnom situacijom u Bosni i Hercegovini, kao i procesom konstituisanja vlasti, te izrazili zahvalnost na dosadašnjoj podršci Sjedinjenih Američkih Država", piše Predsjedništvo BiH.

"Tokom sastanka je razgovarano i o globalnim i regionalnim sigurnosnim izazovima, prilikom čega su članovi Predsjedništva BiH izrazili posvećenost očuvanju mira i stabilnosti, kao i ubrzanom ekonomskom razvoju.

Ovom prilikom je bilo riječi i o pitanjima energetske sigurnosti u kontekstu izraženih globalnih izazova na ovom planu.", navodi Predsjedništvo BiH.

STATE DEPARTMENT

Savjetnik State Departmenta Derek Chollet i specijalni predstavnik SAD za Zapadni Balkan Gabriel Escobar sastali su se u Washingtonu sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željkom Cvijanović, Željkom Komšićem i Denisom Bećirovićem, navode iz State Departmenta.

Članovi Predsjedništva BiH s Derekom Cholletom, višim savjetnikom državnog sekretara za vanjske poslove Sjedinjenih Američkih Država
Članovi Predsjedništva BiH s Derekom Cholletom, višim savjetnikom državnog sekretara za vanjske poslove Sjedinjenih Američkih Država

"Savjetnik Chollet pozdravio je prvu zajedničku posjetu Predsjedništvo Sjedinjenih Država od 2005. godine kao prilika da se iskoristi zamah nove vlade da se pozabavi korupcijom, destabilizirajućim akterima i radi zajedno na unapređenju ključnih reformi.

Savjetnik je naglasio kontinuiranu posvećenost Sjedinjenih Država suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine i njenoj budućoj integraciji u euroatlantske institucije.

Savjetnik je ohrabrio Predsjedništvo da pragmatično pronađe konkretna rješenja i ponovio da je jedinstvo međunarodne zajednice u podršci Ukrajini od ključnog značaja.", piše State Department u saopštenju o sastanku.

"Ovom prilikom, članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine su izrazili opredijeljenost ka daljem unapređenju bilateralnih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući saradnju u oblasti sigurnosti.", piše Predsjedništvo BiH.

Percepcija korupcije u 2022: U Evropi, od BiH gore samo u Rusiji i Ukrajini

Bosnia and Herzegovina has the worst result in the region for 2022

Dok brojne zemlje regiona idu naprijed, BiH je od 2012. godine nazadovala čak 8 indeksnih poena i zajedno sa Turskom u ovogodišnjem globalnom izvještaju Transparency Internationala izdvojena je kao primjer najvećeg pada u odnosu na 2012. godinu u regionu Istočne Evrope i Centralne Azije.

Bosna i Hercegovina ponovo je nazadovala u ovogodišnjem istraživanju Indeksa percepcije korupcije (Corruption Perception Index – CPI) koji objavljuje Transparency International (TI) i zauzima ubjedljivo najniže mjesto u regionu i treće najgore mjesto u Evropi kada je u pitanju stanje korupcije u zemlji, piše TI.

Samo su Rusija i Ukrajina ostvarile gori rezultat od BiH, koja sa ocjenom 34 na skali od 0 do 100, spada u red zemalja u kojima se stanje korupcije najviše pogoršava.

Korupcija: BiH među zemljama koje su najviše nazadovale
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:11 0:00

"BiH bilježi najgori trend od svih država okruženja što najbolje ilustruje primjer Kosova, koje je od 2012. sa ocjene 34 do 2022. napredovalo na 41 indeksni poen, dok je BiH za istih deset godina sa 45 nazadovala na 34 boda. U ključnim nalazima za region Istočne Evrope i Centralne Azije, navedeno je da zemlje Zapadnog Balkana ne mogu suzbiti organizovani kriminal zbog pogoršanja vladavine prava i zarobljenog pravosuđa", piše Transparency International BIH.

Bosna i Hercegovina u poređenju sa zemljama regiona.
Bosna i Hercegovina u poređenju sa zemljama regiona.

Posebno je naglašeno da je BiH na istorijskom dnu, a da etničke podjele ometaju demokratske institucije potrebne za borbu protiv korupcije, što se posebno vidjelo u Tužilaštvu BiH, za koje se navodi da postoje ozbiljne sumnje u njegovu sposobnost da procesuira korupciju, a da je imenovanje novog glavnog tužioca BiH prošlo u veoma manjkavoj proceduri u kojoj su tri od četiri prvobitna kandidata ili odustala ili su eliminisana. Brojni korupcijski skandali, ostavke i sam način izbora glavnog tužioca su ozbiljno doveli u pitanje integritet Tužilaštva, navedeno je u regionalnom saopštenju.

Ocjenjujući nalaze Indeksa, predsjedavajući upravnog odbora TI BiH, Srđan Blagovčanin istakao je:

“Ne samo da ne postoji nikakva strategija, politika ili aktivnost državnih institucija na sprečavanju korupcije, već državne institucije, potpuno zarobljene političkom kontrolom, svoje djelovanje gotovo u potpunosti fokusiraju na bavljenje korupcijom. Korupcija je nažalost postala primarni razlog postojanja institucija. Posebnu opasnost za državu predstavlja potpuna simbioza organizovanog kriminala i državnih institucija, što će voditi daljoj destabilizaciji zemlje i urušavanju sigurnosti.”

BiH je u protekloj godini dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, ali to je proteklo bez provođenja suštinskih reformi iz 14 prioriteta, te su loši rezultat CPI u Bosni i Hercegovini očekivani prvenstveno zbog izostanka ključnih reformi kao što su izmjene Izbornog zakona i Zakona finansiranju političkih partija, zakona o sukobu interesa, zaštiti prijavilaca korupcije, VSTS-u, a posebno zabrinjavaju pokušaji da se pod krinkom reformi usvoje zakoni koji su lošiji od postojećih.

Hitna akcija na sprečavanju daljeg propadanja zemlje nameće se kao prioritet bez kojeg je nemoguće očekivati otpočinjanje važnih reformskih procesa, navodi Transparency International.

Za 10 godina Bosna i Hercegovina uočljivo je pala na percepciji korupcije.
Za 10 godina Bosna i Hercegovina uočljivo je pala na percepciji korupcije.

Ruski uticaj u BiH: Suzbiti EU i NATO

Ruski uticaj u BiH: Suzbiti EU i NATO
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:11 0:00

"Dok traje rat u Ukrajini, Rusi žele urediti Balkan kako oni žele, a ne Europa", kaže za Glas Amerike bivši ambasador BiH u Rusiji Enver Halilović. Analitičari ističu da je u BiH prisutan ruski utjecaj te da Ruska Federacija želi smanjiti utjecaj NATO-a na Balkan.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG