Druga debata republikanskih kandidata za stranačku predsjedničku nominaciju održana je u Kaliforniji, u biblioteci nekadašnjeg predsjednika Ronalda Reagana, koji je i danas konzervativni model za Republikansku stranku.

Vodeći po popularnosti među Republikancima - bivši predsjednik Donald Trump - nije sudjelovao ni u ovoj debati, kao niti u prvoj. Umjesto verbalnog nadmetanja sa stranačkim rivalima, on je večeras posjetio jednu michigansku tvornicu auto-dijelova, čiji radnici nisu sindikalizirani, te ne sudjeluju u štrajku.

Štrajk radnika auto-industrije bio je povod kandidatima u debati da napadnu predsjednika Bidena zbog njegove posjete i podrške štrajkašima. Općenito, on je bio krivac za sve kad god je bila spomenuta ekonomija.

Skoro do kraja debate, glavno pitanje iz prve debate - pobačaj - nije uopće bilo spomenuto. No, spomenuta su neka pitanja o kojima se obično govori na debatama Demokrata: nasilje vatrenim oružjem, cijena predškolske dječje skrbi, nejednakost u prihodima.

Imigrantska kriza na južnoj granici Sjedinjenih Država bila je vruća tema debate. Guverner Floride Ron DeSantis i poduzetnik Vivek Ramaswami bi poslali vojsku na granicu, pa i, ako treba, preko granice - u Meksiko. Bivša guvernerka Južne Karoline Nikki Haley zagovara izvođenje specijalnih operacija u Meksiku protiv kartela, što je ideja koja zadobiva na popularnosti u Republikanskoj stranci.

Kandidati su bili upitani i za mišljenja o pomoći Ukrajini, pitanju koje je u središtu budžetskog spora u Kongresu zbog kojega bi vlada mogla prestati s radom u nedjelju. Većina kandidata je snažno branila američku vojnu pomoć Ukrajini, s izuzetkom Ramaswamija koji je rekao da bi dozvolio Rusiji da uzme veći dio istočne Ukrajine odvrativši tako Putina od saveza sa Kinom. Bivši guverner New Jerseya Chris Christie je bio najglasniji po tom pitanju, ističući da su se Kina, Iran i Sjeverna Koreja pridružili Rusiji u ratu protiv Ukrajine, te upozorivši da "ako mu damo išta od Ukrajine, sljedeća će biti Poljska."

Za razliku od prve debate, kandidati u početnom dijelu debate nisu napadali jedan drugoga. Cilj njihovih napada bio je prvenstveno predsjednik Biden, a dvojica među njima - bivši guverner New Jerseya Chris Christie i guverner Floride Ron DeSantis - okomili su se i na svog najvećeg rivala, Donalda Trumpa. DeSantis ga je okrivio za inflaciju zbog povećanja nacionalnog duga za 7,8 triliona dolara. Vrijedi spomenuti da Trumpovih 91 točaka krivičnih optužnica nisu uopće bili spomenuti.

No, na koncu, najnapadaniji među svima je bio Vivek Ramaswami - što zbog svojih poslovnih veza sa Kinom, što zbog ranijeg rijetkog glasanja na predsjedničkim izborima, a što zbog - kako su ostali kandidati istaknuli - neiskustva i slabog razumijevanja vanjske politike. U jednom trenutku je bivša guvernerka Južne Karoline Nikki Haley - koja se uglavnom uspješno držala postrani od osobnih napada - rekla Ramaswamiju: "Kad god te čujem da govoriš, osjećam da zaglupljujem."

“Rekli su: 'Znate, suočavam se s izazovima ovdje u SAD-u, ali to je daleko bolje nego odakle sam došao. I vjerujem da će stvari biti bolje za moju djecu', kaže Shannon Schumacher, viši analitičar istraživanja u KFF-u, neprofitnoj organizaciji fokusiranoj na zdravstvenu politiku, ranije poznatoj kao Kaiser Family Foundation. „Bilo da se radi o njihovom obrazovanju, njihovoj sigurnosti, njihovim ekonomskim mogućnostima – na osnovu brojnih mjera, oni misle da im je bolje i da su njihova djeca bolja.”

Istraživanje, partnerstvo KFF-a i novina Los Angeles Times, provedeno je između 10. aprila i 12. juna 2023. Ispitanici su popunjavali ankete putem telefona, pošte i putem interneta. Na pitanja bi se moglo odgovoriti na bilo kojem od 10 najčešće govorenih jezika u Sjedinjenim Državama, uključujući engleski, španski, kineski, korejski, vijetnamski, portugalski, haićansko-kreolski, arapski, francuski i tagalog.

Rezultat je najsveobuhvatnije istraživanje imigranata u SAD-u danas, prema Schumacheru.

„Anketa zaista može pomoći da se javnost više informiše o imigrantima i da se njihov glas zaista stavi u prvi plan“, kaže ona. „Dok se ove debate vrte oko njih, zapravo ne čujemo o imigrantima često njihovim vlastitim glasom.”

Imigranti čine 16% odraslih u SAD-u, dolaze iz različitih zemalja i imaju različite imigracione i socioekonomske statuse. Njihova vjera u svjetliju budućnost dolazi uprkos poteškoćama s kojima se neki imigranti mogu suočiti na poslu iu zdravstvenom sistemu.

Većina imigranata u anketi ima posao, a oko polovina kaže da su iskusili diskriminaciju na radnom mjestu. Troje od 10 kaže da su bili manje plaćeni za obavljanje istog posla, ili da su imali manje mogućnosti za unapređenja ili povišice u poređenju sa svojim kolegama rođenim u SAD-u.

Zdravstvena zaštita može biti još jedna borba. Svaki peti imigrant je preskočio ili odložio zdravstvenu zaštitu u protekloj godini, često zbog nedostatka sredstava ili zdravstvenog osiguranja. A kada se jednom obrate medicinskom profesionalcu, iskustvo nije uvijek pozitivno.

„Otprilike jedan od četiri imigranta kaže da su prema njima postupali nepravedno u zdravstvenim ustanovama, kao što su bili poniženi ili tretirani s nepoštovanjem“, kaže Schumacher, „ili da im zdravstveni radnik nije objasnio stvari na način na koji bi oni mogli razumeti. Ili za one koji imaju ograničeno znanje engleskog, a nemaju pristup prevodiocima.”

Istraživanje je pokazalo da se crnci i latinoamerikanci suočavaju s najvećom diskriminacijom.

Istraživači su radili sa grupama za zagovaranje unutar različitih imigrantskih zajednica kako bi došli do potencijalnih učesnika. Pokušaj anketiranja imigranata imao je svoj jedinstveni skup izazova. Na primjer, riječ "diskriminacija" se ne prevodi uvijek u različitim kulturama i jezicima.

„Ljudi nisu sigurni šta to znači“, kaže Šumaher. “I takođe imaju tendenciju da koriste različite riječi, ili kažu nešto što bismo možda mi kao istraživači rekli: 'Oh, to je diskriminacija,' ali oni to zovu maltretiranje ili neko samo zločesti.”

Kako bi se borili protiv potencijalne pogrešne komunikacije, istraživači su postavljali direktna pitanja kako bi uhvatili iskustva koja istraživači definiraju kao diskriminaciju, čak i ako je sudionici tako ne zovu. Na primjer, „Jeste li ikada bili plaćeni za sve sate koje ste radili?“ “Jesu li vas maltretirali ili prijetili ili vam je rečeno da se vratite u svoju zemlju?”

Nema jasnog puta naprijed jer se članovi Kongresa vraćaju u atmosferu visokih tenzija i imaju ograničene opcije. Očekuje se da će Predstavnički dom glasati u utorak uveče o paketu zakona za finansiranje dijelova vlade, ali uopšte nije jasno da li McCarthy ima potrebnu podršku za napredak.

U međuvremenu je Senat, pokušavajući da spriječi zatvaranje, pripremio sopstveni dvopartijski plan za privremenu mjeru kako bi se bar određeno vrijeme zadržalo finansiranje vladinih službi nakon subotnjeg roka. Ali planovi za dodatnu pomoć Ukrajini dovedeni su u pitanje jer se određeni broj republikanaca u Predstavničkom domu i Senatu protivi trošenju više novca na ratne napore.

Američki predsjednik Joe Biden je upozorio najkonzervativnije republikance da odustanu od njihove tvrdokorne taktike, rekavši da je finansiranje savezne vlade „jedna od najosnovnijih odgovornosti Kongresa”.

Biden je zamolio republikance u Predstavničkom domu da ne odstupe od sporazuma o dugu koji je sklopio ranije ove godine sa McCarthyjem, koji je odredio nivoe finansiranja savezne vlade i koji je potpisan nakon odobrenja i Predstavničkog doma i Senata.

„Dogovorili smo se, rukovali se i rekli da je to ono što ćemo uraditi. Sada se odriču dogovora”, rekao je Biden kasno u ponedjeljak.

„Ako republikanci u Predstavničkom domu ne počnu da rade svoj posao, trebalo bi da prestanemo da ih biramo.”

Zatvaranje bi poremetilo američku privredu i živote miliona ljudi koji rade za vladu ili se oslanjaju na savezne službe - od kontrolora letenja od kojih bi se tražilo da rade bez plate do sedam miliona ljudi u programu za majke i djecu, uključujući polovinu beba rođenih u SAD, koje bi mogle izgubiti pristup prehrani, navodi Bijela kuća.

Sve se dešava u sjenci priprema za predsjedničke izbore 2024. dok Donald Trump, vodeći republikanski kandidat, nagovara republikance u Kongresu da „zatvore vladu” i ponište dogovor koji je McCarthy sklopio sa Bidenom.

Republikance ohrabruju i bivši Trumpovi zvaničnici, uključujući i one koji se spremaju da smanje vladu i broj federalnih zaposlenika ako bivši predsjednik pobijedi na izborima sljedeće godine. Ostalo je pet dana do subotnjeg roka, a previranja se nastavljaju dok republikanci u Predstavničkom domu ove nedjelje održavaju prvo saslušanje o opozivu Bidena, ispitujući poslovne operacije njegovog sina Huntera.

„Osim ako ne dobijete sve, zatvorite je!”, napisao je Trump velikim slovima na društvenim mrežama. „Vrijme je da republikanci nauče kako da se bore!”

McCarthy je stigao na Capitol u ponedjeljak poslije burne nedjelje u kojoj je šačica tvrdokornih desničarskih republikanaca „potopila” njegove najnovije planove da usvoji obično popularan zakon o finansiranju odbrane.

Nakon što se Komisija za pravila Predstavničkog doma sastala u subotu kako bi se pripremila za ovonedjeljno glasanje, McCarthy se nadao da će najnoviji plan o paketu od četiri zakona, za finansiranje odbrane, unutrašnje bezbjednosti, poljoprivrede i državnih i spoljnih operacija, pokrenuti proces.

„Pokrenimo ovo”, rekao je McCarthy. „Hajde da se pobrinemo da vlada ostane otvorena dok završimo svoj posao usvajanjem svih pojedinačnih zakona.”

Ali najmanje jedna glavna Trumpova saveznica, članica Kongresa Marjorie Taylor Greene, koja je također bliska McCarthyju, rekla je da bi bila glasala protiv, jer paket zakona i dalje obezbjeđuje najmanje 300 miliona dolara za rat u Ukrajini.

Drugi tvrdokorni desničarski konzervativci i Trumpovi saveznici mogli bi da slijede njen put.

„Sada imate nekoliko novih ljudi koji razmišljaju o glasanju protiv”, rekao je Ken Buck, republikanac iz Colorada, misleći na predstojeće proceduralno glasanje.

Pošto je i sam svojevremeno bio pobornik zastoja, Buck je rekao novinarima na Capitolu da će glasati za paket, ali nije siguran da će McCarthy i imati dovoljnu podršku za usvajanje. „Ne znam da li će ih vratiti u svoj tabor”, rekao je Buck.

Iako nije mnogobrojna, desničarska republikanska frakcija ima ogroman uticaj jer je većina u Predstavničkom domu tijesna i McCarthyju je potreban skoro svaki glas njegove strane za zakone, kako ne bi morao da traži podršku demokrata.

McCarthy je tvrdokornim republikancima uslišio mnoge zahtjeve, ali to još uvijek nije bilo dovoljno jer oni traže više. Među tim zahtjevima je smanjenje finansiranja Ukrajine, za šta je predsjednik Volodimir Zelenski rekao Washingtonu prošle nedelje da je od vitalnog značaja za pobjedu u ratu protiv Rusije.

Konzervativni republikanci žele da McCarthy odustane od dogovora koji je sklopio sa Bidenom i da se drži ranijih obećanja o smanjenju potrošnje koja im je dao u januaru da bi dobio njihove glasove za čekić predsjedavajućeg.

Republikanski kongresmen Matt Gaetz sa Floride, ključni Trumpov saveznik koji vodi desno krilo, rekao je za Fox da gašenje nije optimalno, ali da je „bolje nego da nastavimo sadašnjim putem finansijske propasti Amerike”.

Gaetz, koji je također zaprijetio da će sazvati glasanje za smjenu McCartyja, želi da Kongres radi ono što se rijetko dešavalo u novijoj historiji: da pojedinačno raspravlja i odobri svaki od 12 zakona potrebnih za finansiranje različitih vladinih službi – to je obično proces koji zahtjeva nedjelje, ako ne i mjesece.

„Nisam za gašenje”, rekao je. Ali rekao je da želi da McCarthyja „drži za riječ”.

Čak i ako Predstavnički dom bude u stanju da ove nedjelje završi rad na nekim od tih zakona, što je veoma neizvjesno, oni bi i dalje morali da budu spojeni sa sličnim zakonima iz Senata, što je još jedan dugotrajan proces.

U međuvremenu, senatori su utvrđivali privremenu mjeru, nazvanu kontinuirana rezolucija ili CR, kako bi zadržali finansiranje vlade, ali su naišli na probleme pokušavajući da se pozabave Bidenovim zahtjevom za dodatno finansiranje Ukrajine. Oni se suočavaju sa otporom šačice republikanaca ratnim naporima.

Izvor agencije AP iz Senata rekao je da će se razgovori nastaviti tokom noći. Portparol Kancelarije za upravljanje i budžet Bijele kuće rekao je da će administracija nastaviti da radi sa članovima obje stranke u Kongresu kako bi obezbijedila dodatna sredstva i osigurala da se napori za podršku Ukrajini nastave zajedno sa drugim ključnim prioritetima kao što je pomoć u slučaju katastrofe.

Sjedinjene Američke Države najoštrije osuđuju koordinisane nasilne napade na kosovsku policiju kod manastira Banjska 24. septembra i izražavaju duboko saučešće porodici narednika Kosovske policije koji je ubijen na dužnosti, izjavio je u ponedjeljak državni sekretar SAD Antony Blinken.

"Počinioci ovog zločina moraju odgovarati u transparentnom istražnom procesu. Pozivamo vlade Kosova i Srbije da se suzdrže od bilo kakve akcije ili retorike koji bi mogli dodatno da podstaknu tenzije i da odmah rade u koordinaciji sa međunarodnim partnerima na deeskalaciji situacije, obezbeđivanju bezbjednosti i vladavine prava i povratku dijalogu pod okriljem EU", kaže se u Blinkenovoj izjavi koju je objavio State Department.

Američki državni sekretar dalje navodi da kosovska policija ima "punu odgovornost za sprovođenje vladavine prava u Republici Kosovo. Sjedinjene Države priznaju i poštuju ulogu kosovske policije kao one koja prva reaguje u vanrednim i kriznim situacijama".

"Sjedinjene Države cijene blisku koordinaciju kosovske policije sa misijom EU za vladavinu prava na Kosovu ( EULEX) i sa snagama NATO na Kosovu, posebno u obezbjeđivanju bezbjednosti civila na licu mjesta", naveo je Blinken poručujući da će SAD nastaviti da prate situaciju i koordiniraju se sa svima koji su uključeni.

POGLEDAJTE JOŠ:

Na sjeveru Kosova ubijeni policajac i trojica napadača, naoružana grupa napustila manastir Banjska