Više od 80 odsto grada, koji je dio UNESCO-ve svjetske baštine, bilo je pod vodom kada je plima bila najjača. Italijanski premijer Giuseppe Conte opisao je poplavu kao "udar u srce naše zemlje". Rekao je da će vlada sada brzo postupati kako bi osigurala sredstva i resurse.

Luigi Brugnaro, gradonačelnik Venecije, za dramatičnu situaciju okrivio je klimatske promjene i pozvao na što brži završetak izgradnje zaštitnih barijera uz obalu, što je projekat čija se realizacija dugo odgađa.

Nazvane 'Mojsije', pokretne podmorske barijere namijenjene su da ograniče poplave u gradu, koje izaziva južni vjetar koji donosi plimu u Veneciju.

Brugnaro je naglasio da nivo poplava predstavlja "ranu koja će ostaviti neizbrisive tragove".

Evropska unija pozvala je na hitno zatvaranje kampa “Vučjak” u Bosni i Hercegovini i relokaciju migranata na lokacije sa adekvatnim smještajem.

U Evropskom parlamentu održana je rasprava o migrantskoj situaciji u BiH, gdje je finska ministarka inostranih poslova, Tytti Tuppurainen, u ime predsjedavajuće EU izrazila zabrnutost činjenicom što su postojeći prijemni kapaciteti u Bosni i Hercegovini “u velikoj mjeri nedovoljni”.

“Nažalost, uprkos spremnosti EU da pruži potrebnu finansijsku podršku, vlada nije dodjeljivala nove lokacije niti predložila lokacije za potrebne dodatne prijemne centre”, istakla je finska šefica diplomatije. Ona je upozorila da bez obzira što EU nastavlja da prati stanje na terenu i pokušava da pomaže, od ključne je važnosti da lokalne i nacionalne vlasti BiH obave svoj dio posla i kontrolišu situaciju.

• Sattler u Bihaću: Zatvoriti migrantski kamp 'Vučjak'
• Početak novembra u 'Vučjaku': Šatori prokišnjavaju, zalihe hrane pri kraju

Evropski komesar za unutrašnje poslove Dimitris Avramopulous je ocijenio da su uslovi u kampu “Vučjak” nepodnošljivi.

“Ne možemo prihvatiti neprestani transfer migranata i izbjeglica na potpuno neprimjerenu lokaciju ‘Vučjak’, gdje su oni izloženi ozbiljnom riziku zbog nedostatka vode, sanitacije, skloništa i zaštite”, upozorio je evropski komesar za unutrašnja pitanja i poručio da EU neće dodijeliti finansijsku pomoć za ovu lokaciju.

Istakavši kako je Evropska komisija odmah reagovala na hitne potrebe BiH, tako što je od prošle godine dodijelila preko 36 miliona eura, Avramopulous je poručio da je Brisel neprestano tražio od BiH da pronađe prelazne centre za prijem. Bez obzira na značajnu finansijsku pomoć, prema Avramopoulosu, i dalje nema odluke tamošnjih vlasti o pronalasku novih lokacija.

Evropski zastupnici su se prilikom debate pridružili pozivu ostalih EU institucija na što hitnije gašenje kampa “Vučjak” koji, prema njima, nema ni minimalne pristojne uslove.

Svi su skoro jednoglasno izrazili zabrinutost zbog slučajeva nasilnih vraćanja i zlostavljanja migranata na granici između Hrvatske i Bosne I Hercegovine. Evropski komesar Dimitrs Avramopulous je potvrdio da je institucija koju on predstavlja, u kontaktu sa zagrebačkim vlastima od kojih se traži da se ispitaju navodi o zlostavljanju migranata na spoljnim granicama Hrvatske i o tome obavijesti Evropsku komisiju. On je takođe potvrdio da je na zahtjev EK, osnovan mehanizam za nadgledanje koji ima za cilj da obezbijedi da hrvatski graničari djeluju u potpunom skladu sa evropskim zakonima, međunarodnim obavezama i poštuju osnovna prava.

Dimitris Avramopulous je najavio da će u cilju spriječavanja nove humanitarne krize zbog nadolazećeg zimskog perioda, situacija u BiH biti glavna tema rasprave na skupu koji će biti održan naredne nedjelje u Skoplju gdje će se sastati ministri unutrašnjih poslova EU sa njihovim kolegama sa Zapadnog Balkana.

Bosna i Hercegovina ima partnere u Evropskoj uniji koji su spremni da pomognu kako bi se efikasnije upravljalo pitanjima migracija, rečeno je tokom Regionalne konferencije o migracijama i azilu koju je organiziralo Vijeće Evrope.

Ključni akcenti jesu postupanje s migrantima i pitanje njihove slobode, ali i ljudskih prava.

Od 2015. godine naovamo Evropska unija uložila je oko 380 miliona eura na upravljanje migracijama u regiji, podsjetio je Khaldoun Sinno zamjenik šefa delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Čak i prije migrantske krize stavljan je akcenat na jačanje granične policije, kontrole granica, te zakonodavstva koji se tiče azila, a sada kada je kriza u jeku nemaju namjeru da se povuku, kazao je Sinno. Komentirajući pitanje zatvaranja migrantskih kampova u Unsko – sanskom kantonu ocijenio je kako to nije i ne smije biti problem samo za jedan kanton.

„Ovo nije problem koji treba da padne na pleća samo jednog kantona. Ovo ne opravdava i nije izgovor za skandalozni slučaj kampa Vučijak, za koji smo bili veoma jasni da ga treba zatvoriti. Mi smo i javno i u komunikaciji s vlastima Bosne i Hercegovine stavili do znanja da imamo finansije za obnovu alternativnih prihvatnih centara. Mi se nadamo da će uskoro biti donijeta odluka kako bismo uskoro mogli krenuti u implementaciju i pružiti alternativne centre da se pravednije podijeli taj teret“, ističe Sinno.

Kako bi se uspjelo u namjeri da se što bolje organizira prihvat migranata i nosi sa ovim pitanjima Sinno kaže:

„Dvije su osnovne stvari, čekamo na odgovor institucija Bosne i Hercegovine i drugo, mi kao EU nećemo vas napustiti i ostaviti zemlju da se sama nosi s ovim problemima. S druge strane moramo imati partnere u njenim institucijama s kojima možemo raditi“ poručio je Sinno.

• Šta sa migrantima koje niko neće?

Složio se s tim da je pitanje sigurnosti jedno od važnih pitanja koje podrazumijevaju ozbiljnu saradnju kako među zemljama regije, međunarodnim organizacijama, tako i unutar institucija svake od zemalja pojedinačno, kako bi se znako ko i s kakvim namjerama dolazi.

Facebook je u srijedu objavio svoj Izvještaj o sprovođenju standarda u zajednici, dajući detalje o radu na regulisanju funkcionisanja glavne aplikacije te kompanije, Facebooka, kao i Instagrama, od sfere dejlovanja terorističkih grupa do dječije pornografije.

Kompanija je saopštila da je uklonila više od 3,2 milijarde lažnih naloga između aprila i septembra, u poređenju sa više od 1,5 milijardi tokom istog perioda prošle godine. Kompanija je takođe saopštila da je uklonila 11,4 miliona slučajeva govora mržnje, u poređenju sa 5,4 miliona u istom šestomjesečnom periodu 2018. godine.

Instagram

Po prvi put, Facebook je u izvještaj uključio i Instagram, drugu popularnu aplikaciju koju ta komapnija posjeduje. Saopšteno je da je načinjen napredak u identifikovanju dječije golotinje i seksualne eksploatacije i da je uklonjeno više od 1,2 miliona sadržaja između aprila i septembra.

Portparolka Instagrama, Stefani Otvej, rekla je za Glas Amerike da je instagram ranije imao drugačije načine za mjerenje sprovođenja svoje politike standarda.

"Doveli smo metodologiju u sklad sa Facebookovom i to usaglašavanje znači da smo u mogućnosti da danas podijelimo rezultate mjerenja po prvi put", rekla je Otvej.

FB je saopštio da je proaktivno obrisao do 98 odsto postova koje je prepoznao kao terorističku propagandu u posljednja dva kvartala. To uključuje i glavne organizacije poput Islamske države i Al kaide, kao i manje, regionalne terorističke grupe.

Servis poruka

Državni zvaničnici zabrinuti su da bi planovi Facebooka za obezbjeđivanje veće privatnosti korisnicima putem šifrovanja servisa te kompanije za razmjenu poruka, uključujući i Facebook Messanger i WhatsUp, mogli da opstuiraju napore u borbi protiv zlostavljanja djece.

Prošlog mjeseca direktor FBI-a Kristofer Vrej rekao je da će promjene pretvoriti te plartforme u "ostvarivanje snova za predatore i korisnike dječije pornografije".

Facebook saopštava da je zvanična politika po pitanju dječije pornografije uklanjanje sadržaja, "bez obzira na kontekst ili motivaciju osobe koja ga dijeli".

Postovi koji krše politiku brišu se prije nego što je značajan broj ljudi u mogućnosti da ih vidi. FB procjenjuje da na svakih 10.000 pregleda na Facebooku i Instagramu, samo četiri odlaze na sadržaj koji krši njihove standarde.

Proaktivnog detektovanja kršenja standarda bilo je manje u svim kategorijama na Instagramu, nego što je to slučaj sa glavnom Facebookovom aplikacijom.

Facebookove aplikacije koriste milijarde ljudi širom svijeta, najmanje jedanput dnevno.

Učesnici antivladinih protesta u Honkongu, koji već četvrti dan parališu dijelove ovog grada. Odjeveni su u crno i studenti hongkonških unverziteta blokirali su glavne saobraćajnice, uključujući Kros-Harbor tunel koji povezuje ostrvo Hongkong sa područjem Kaulun, kao i i auto-put između Kauluna i ruralnih Novih teritorija.

Policija je rano jutros bacila suzavac, pokušavajući da primora demonstrante da deblokiraju tunel.

Hiljade studenata zabarikadiralo se u kampusima na nekoliko univerziteta, improvizujući svojevrsna utvrđenja, blokirajući ulaze i okupirajući okolne puteve.

Opremajući se za okršaj sa policijom, pripremili su zalihe hrane, ali i cigle, Molotovljeve koktele i drugo improvizovano oružje.

Policija navodi da su demonstranti u sukobima koristili i lukove i strijele.

Stanice metroa krcate su putnicima koji čekaju prevoz, nakon što su putevi blokirani, a pojedini prevoznici obustavili rad.

• Hong Kong: Demonstranti paralizovali dijelove grada

Demonstrante je razgnjevilo ono što tumače kao policijsku brutalnost i miješanje Pekinga u slobode zagarantovane principom "jedna zemlja, dva sistema", koji je uspostavljen kada se teritorija vratila pod kinesku vlast 1997. godine.

Kina negira miješanje i optužuje zapadne zemlje, uključujući Veliku Britaniju i Sjedinjene Američke Države, da "potpiruju vatru".

Policija je u srijedu saopštila da je nasilje u Hongkongu dostiglo "veoma opasan, čak smrtonosan nivo".

Vlasti su objavile da je tokom jučerašnjih sukoba povređeno šezdeset četvoro ljudi, a da su dva muškarca u kritičnom stanju. Nisu, međutim, precizirali o kakvim je povredama riječ.

U saopštenju policije navedeno je i da je jedan muškarac poginuo prilikom pada sa visine, ali nisu navodili detalje.

Liderka Hongkonga Keri Lam sastala se sa visokim gradskim zvaničnicima kasno sinoć, a mediji spekulišu da se pripremaju nove mjere za rešavanje krize.

Gradski biro za obrazovanje najavio je da će danas sve škole biti zatvorene iz bezbjednosnih razloga, što je mjera koja se primjenjuje samo tokom snažnih tajfuna ili prirodnih katastrofa.

Nekoliko univerziteta najavilo je da do kraja godine više neće biti predavanja, što znači da će ostatak semestra morati da se oslanjaju na onlajn učenje i druge metode ocjenjivanja.

Brojni veliki tržni centri takođe su najavili da će u četvrtak biti zatvoreni zbog ugrožene bezbjednosti.

Ker Lam je ocijenila da demonstranti koji su protekle nedjelje paralisali grad bili "sebični" i da su sada neprijatelji građana.