Priliv izbjeglica i migranata na područje Unsko-sanskog kantona (USK), na sjeverozapadu BiH, smanjen je posljednjih dana, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) vlasti ovog kantona u koji se slivaju gotovo svi migranti koji dođu u BiH i pokušavaju dalje preko Hrvatske ući u Evropsku uniju.
Ministar unutrašnjih poslova USK Nermin Kljajić za RSE kaže da se broj migranata smanjuje, dolaskom hladnijih dana, te da je sigurnosna situacija za sada je stabilna.
"Statistički pokazatelji govore da do 50 migranata dnevno dolazi na naš kanton. U ranijem periodu taj broj je bio puno veći i imali smo priliv od 150 do 200 migranata dnevno", ističe Kljaić.
Prema njegovim procjenama na području Unsko-sanskog kantona trenutno boravi oko 5.000 izbjeglica, migranta i tražilaca azila.
Situacija u 'Vučjaku'
I u privremenom prihvatnom kampu "Vučjak", udaljenom desetak kilometara od Bihaća, čije zatvaranje traže predstavnici EU, trenutno boravi znatno manje izbjeglica i migranata nego obično, njih oko 500.
- UN u BiH: Odrediti novu adekvatnu lokaciju za smještaj migranata
- EU zvaničnici pozvali na hitno zatvaranje kampa 'Vučjak'
- Okolina Tuzle i Sarajeva određeni za smještaj migranata
U Crvenom krstu Grada Bihaća kažu da ih je manje i zbog toga što intenzivnije pokušavaju preći granicu sa Hrvatskom, pa napuštaju kamp, ali ne mogu potvrditi da li su i uspjeli u toj namjeri.
Jedan od njih, Abdul Ali, sprema se za još jedan pokušaj prelaska granice u nadi da će šesti put, u tri mjeseca, koliko boravi u kampu "Vučjak" biti uspješan i da će doći do Italije.
"Želim u Italiju. Situacija na 'Vučjaku' je veoma loša. Dolazi zima, kiša pada, šatori prokišnjavaju. Nemamo dobro mjesto za spavanje. Mnogi pokušavaju nastaviti dalje, ali je problem hrvatska policija koja nam uzme sve i vrati nas nazad. Dvanaest sati hoda je do Italije, ali prije zime pokušat ću ponovo", kazao je Abdul Ali za RSE.
Pomoć Crvenog krsta
Kroz prihvatni kamp Vučjak u proteklih pola godine prošlo je preko 15.000 izbjeglica i migranata. O njihovim potrebama još uvijek brigu vode jedino volonteri bihaćkog i Kantonalnog Crvenog krsta, koji svakodnevno pripremaju i dostavljaju im po dva dnevna obroka, ali i dijele toplu odjeću i obuću, te higijenske i druge potrepštine.
"Mi se trudimo i ulažemo maksimum napora da im makar ne bude hladno. Proteklih dana dovozili smo male šatore i postavljali ih unutar ovih velikih kako bi im bilo toplije. Jučer smo zajedno sa migrantima organizovali akciju čišćenja kampa i nastavljamo sa čišćenjem sve dok ne očistimo cijeli kamp. Niko od njih ne želi ostati ovdje, svi žele nastaviti svoj put", kaže Muhamed Ćehić, vođa moblinog tima Crvenog krsta Grada Bihaća.
Iz Crvenog krsta svakodnevno apeluju na nadležne predstavnika vlasti na svim novima u Bosni i Hercegovini da zatvore kamp "Vučjak" i migrante izmjeste negdje gdje će imati bolje uvjete dok borave u Bosni i Hercegovini.
"Ovo je sramota svih aktera koji učestvuju u rješavanju migrantske krize. Ovdje se radi o ljudskim životima i ovaj kamp potrebno je zatvoriti prije zime", kaže Husein Kličić, predsjednik Crvenog krsta USK.
Vlasti Bihaća: Nema izmještanja dok se ne nađe trajni smještaj
Prihvatni kamp Vučjak formiran je prije pola godine kao privremeni, zbog popunjenosti smještajnih kapaciteta postojećih prihvatnih centara, te do kako je bilo predviđeno, formiranja zajedničkog prihvatnog centra za sve izbjeglice i migrante koji borave na području Unsko sanskog kantona. To se do danas nije desilo.
Iako je zatvaranje kampa zatražila Evropska unija, u Gradskoj upravi Bihaća ostaju pri svom stavu da nema zatvaranja kampa "Vučjak" dok se ne pronađe adekvatna lokacija van USK, gdje će migranti biti izmješteni.
"Nema zatvaranja Vučjaka, pogotovo, nema izmještanja migranta iz ovog, u neke od postojećih prihvatnih centra u USK. Znači kamp 'Vučjak' će ostati do daljnjeg, prvenstveno, iz razloga što nema trajnog rješenja po pitanju šta dalje sa migrantima koji budu dolazili u grad Bihać, a mi ne budemo imali ovaj kamp. Znači, ti će migranti biti u gradu, praviti improvizirane kampove na javnim površinama u napuštenim objektima, poput onog u bivšoj tvornici željeza. Tražimo cjelovito rješenje, nikakva parcijalna rješenja u smislu privremenog izmještanja migranta zbog zime", kaže za Radio Slobodna Evropa Elmedin Mehadžić, portparol Gradske uprave Bihaća.
Mehadžić podsjeća da je Grad Bihać ponudio drugu lokaciju za formiranje prihvatnog centra za smještaj izbjeglica i migranata, te da je ona do sada mogla biti u funkciji.
"Isto tako, početkom novembra uputili smo dopis drugim gradovima i općinama u USK da se solidarišu sa nama i prime dio migranta u svoje lokalne zajednice i na taj način rasterete malo grad Bihać. Međutim do danas nismo dobili odgovore niti od jedne lokalne zajednice", kaže Mehadžić.
On dodaje da očekuju od novog saziva Vijeća ministara Bosne i Hercegovine da konačno počne rješavati ovaj problem, odnosno da se sa državnog nivoa koordinisano sa drugim nivoima vlasti počne upravljati migratskom krizom.
PIC o migrantskoj krizi 5.decembra
Ministar unutrašnjih poslova USK Nermin Kljajić za RSE ističe kako ima obećanje da će novi migrantski centri biti formirani u Federaciji BiH, ali i u Republici Srpskoj.
"U srijedu smo imali posjetu predstavnika Britanske ambasade koje smo upoznali sa situacijom i jasno kazali da ne možemo sami riješiti pitanje Vučjaka. S obzirom da se nalazimo pred zimskom sezonom i da su ovdje oštre zime, mi smo tražili da se što hitnije izmjeste migranti iz ovog kampa, ali i da se rastereti Unsko-sanski kanton", navodi Kljajić.
Na tom sastanku, kaže Kljajić, dobili su obećanje da će 5.decembra u Sarajevu zemlje članice Vijeća za provedbu mira (PIC) u BiH razmatrati pitanje migrantske krize u Bosni i Hercegovini, a posebno u USK.
"Imamo obećanje da će doći do otvaranja prihvatnih centara, kako u Federaciji, tako i na području Republike Srpske, kao i da bi se ovo pitanje kroz formiranje državne vlasti konačno trebalo riješiti na jedan adekvatan način. Vidjećemo 5. decembra kakva su rješenja članica PIC-a", istakao je Kljaić.
PIC se sastoji od 55 zemalja i organizacija koje na različite načine pružaju podršku mirovnom procesu – obezbjeđujući finansijska sredstva, dajući trupe u sastav EUFOR-a, ili direktno sprovodeći operacije u Bosni i Hercegovini. U PIC je uključen jedan broj posmatrača koji se mijenja.
Odluke u ime PIC-a donosi Upravni odbor, kao izvršno tijelo, pod predsjedavanjem visokog predstavnika, čine ga Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, te Predsjedništvo Europske unije, Europska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC), koju predstavlja Turska.
