Linkovi

Top priča BiH

Sud BiH još jednom odbio tužilački prijedlog za određivanje pritvora Novaliću, Solaku i Hodžiću

Predmet Respiratori: Ročište o određivanju pritvora (Izvor: Sud BiH; Fotografija preuzeta od BIRN BiH)

Sud BiH je, nakon žalbi Tužilaštva BiH, donio nove mjere zabrane prema premijeu FBiH Fadilu Novaliću, suspendovanom direktoru Federalne uprave civilne zaštite Fahrudinu Solaku i vlasniku Srebrene maline Fikretu Hodžiću.

Prema tim mjerama, osumnjičenima je dok se nalazi na slobodi zabranjeno međusobno kontaktiranje i približavanje na 50 metara svjedocima Tužilaštva BiH.

Novaliću je zbog funkcije dozvoljeno da komunicira sa svjedocima Tužilaštva BiH i na manjoj razdaljini od 50 metara, ali mu je zabranjen razgovor o predmetu.

O svakom takvom kontaktu dužan je prethodno obavijestiti tužioca, navodi se u odluci Suda BiH.

Tužilaštvo BiH je prethodno zvanično poslalo žalbu na odluku Suda BiH prema kojoj su Novalić, Solak i Hodžić pušteni na slobodu. Zatražili su određivanje pritvora.

„Tužiteljski tim Tužiteljstva BiH, u interesu efikasnog i pravovremenog obezbjeđenja istrage, žalbu je uputio i prije isteka zakonskog roka od 72 sata”, saopćeno je iz ove pravosudne institucije.

Sud BiH odbio je prihvatiti prijedlog Tužilaštva BiH da osumnjičenima, koji su bili uhapšeni prošle sedmice, odredi 30 dana pritvora, ali je zaključio da postoji osnovana sumnja da su počinili krivična djela u predmetu Respiratori.

Tužilaštvo BiH sumnjiči Novalića, Solaka i Hodžića za više krivičnih djela prilikom nabavke 100 respiratora iz Kine koji su plaćeni 10,5 miliona maraka.

Prema informacijama BIRN-a BiH za ročišta za određivanje pritvora, Novalić, Solak i Hodžić su osumnjičeni za udruživanje radi činjenja krivičnog djela, zloupotrebu položaja, primanje nagrade za trgovinu uticajem, pranje novca i krivotvorenje isprava.

Kao razloge za pritvor, tužioci su naveli da bi oni boravkom slobodi mogli uticati na svjedoke i saučesnike, kao i da bi moglo doći do remećenja javnog reda mira.

Umjesto pritvora, Sud BiH se odlučio za mjere zabrane, pa je tako Novaliću, Solaku i Hodžiću zabranjeno sastajanje i kontaktiranje sa osumnjičenima u predmetu Respiratori.

See all News Updates of the Day

Matthew Palmer pred put u Sarajevo: Kada moraju, BH politički lideri su sposobni napraviti kompromis

Palmer u razgovoru sa novinarom Glasa Amerike

Neposredno pred odlazak u BiH, Matthew Palmer je po prvi put nakon što je preuzeo funkciju američkog izaslanika za izbornu reformu u BiH govorio za Glas Amerike. Palmer kaže da će SAD pomoći u postizanju dogovora, ali da je odgovornost na političarima iz BiH koji moraju biti spremni na kompromise i teške odluke.

Prema Palmerovim riječima, SAD u BiH žele vidjeti ograničene ciljane promjene Ustava koje bi uklonile etničke prefikse sa izbora za Predsjedništvo i za Dom naroda Federacije, te izbornu reformu u skladu sa preporukama OSCE-a, GRECO-a i međunarodnih sudova, uz zadovoljenje principa: jedna zemlja, dva entiteta, tri konstitutivna naroda.

Sadržaji Glasa Amerike su besplatni za prenošenje u drugim medijima, ali uz obaveznu naznaku izvora i url link na orginalni sadržaj.

VOA: Gospodine Palmer, nakon dvije godine na poziciji specijalnog predstavnika za Zapadni Balkan, sada ste konkretno zaduženi za izbornu reformu u Bosni i Hercegovini (BiH). Možete li objasniti šta ova funkcija zapravo znači i šta ćete raditi u narednom periodu?

Vidimo priliku da se u narednim mjesecima u BiH postigne dogovor, da političko vodstvo podrži kompromise potrebne za provedbu ograničenih ciljanih ustavnih promjena i izbornih reformi koje će pomoći BiH da krene naprijed na svom evropskom putu, te promovisati transparentnost i odgovornost u demokratskom procesu. Sekretar Blinken razumije da ovdje postoji prilika. On je na ovome direktno angažiran sa kolektivnim Predsjedništvom u BiH i zamolio me je da ostanem angažiran po ovom pitanju i radim u partnerstvu sa ambasadorom Nelsonom, našim timom u Sarajevu, te sa predstavnicima Evropske unije (EU) na postizanju tog cilja.

VOA: Znači li to da će se Sjedinjene Države (SAD) u ovaj proces uključiti još više nego ranije?

Od početka smo vrlo uključeni u ovo. Ovdje bih naglasio da SAD ili EU u konačnici nisu oni koji moraju utvrditi kompromise i napraviti teške izbore koji su neophodni. Politički lideri u BiH trebaju to učiniti. Ali mi ćemo tu biti kao partneri, kao prijatelji, kao zagovornici da pokušamo da pomognemo u podsticanju ovih reformi i da strane pomjeramo ka postizanju dogovora.

VOA: Prošli put smo razgovarali u februaru i govorili ste koliko su važni ograničena ustavna reforma i izborna reforma, ali od tada se nije dogodio veliki napredak. Bilo je mnogo sastanaka, mnogo izjava političara, međutim kad se sve sabere nije bilo značajnog pomaka. S obzirom da ste u to vrijeme govorili da je tada bilo vrijeme za akciju, kako posmatrate protekle mjesece?

Bilo je mnogo razgovora, mnogo važnih razgovora. Mislim da su strane prešle dug put ka postizanju zajedničkog razumijevanja postavljenog problema, te toga šta su pitanja i koji su kompromisi kojima će se morati pozabaviti riješiti ih. Iskreno, ovo je pitanje liderstva. Ne postoji ništa fundamentalno u strukturama Dejtonskog mirovnog sporazuma što je nespojivo sa težnjama ka EU, ali potrebno je da politički lideri sprovedu neke značajne reforme kako bi postigli cilj stabilnosti, prosperiteta i evropske perspektive.

VOA: Možete li govoriti malo konkretnije o tome kakvu bi izbornu i ustavnu reformu SAD željele vidjeti u BiH?

Naravno. Željeli bismo vidjeti neke ograničene ciljane promjene Ustava koje bi uklonile etničke prefikse sa izbora za Predsjedništvo i za Dom naroda Federacije BiH. Željeli bismo da se paralelno s tim implementira reforma izbornog zakonodavstva koja će omogućiti veću transparentnost i odgovornost u skladu sa preporukama OSCE-a i GRECO-a. I voljeli bismo vidjeti kako politički lideri prihvaćaju ustupke i kompromise koji su neophodni dio tog paketa.

VOA: Da li bi promjene uticale na Dom naroda?

Ne na odgovornosti ili nadležnosti Doma naroda, već na proces kojim se biraju pojedini članovi, u ograničenoj mjeri.

VOA: Jedno od glavnih pitanja je to što HDZ i Dragan Čović nisu zadovoljni trenutnim hrvatskim članom Predsjedništva, Željkom Komšićem, odnosno, načinom na koji je on izabran, što bi s njihove tačke gledišta i moglo biti razumljivo. Ali rješenje koje nude, takozvano "legitimno predstavljanje", pomalo je u suprotnosti s onim što godinama govore zvaničnici SAD i EU, jer bi moglo doći do toga da samo određeni Hrvati, ili Hrvati iz određenih dijelova države, mogu biti izabrani. Šta mislite o pitanju "legitimnog predstavljanja"?

Znate da SAD u osnovi podržavaju Dejtonski mirovni sporazum i dejtonske strukture. To uključuje princip: jedna zemlja, dva entiteta, tri konstitutivna naroda. Ovo je temelj kompromisa koji su uloženi u uspostavljanje zemlje BiH prema Dejtonskom mirovnom sporazumu. To je okvir koji može dobro poslužiti BiH na njenom putu ka članstvu u EU. Ono što bismo željeli vidjeti je sistem koji je u skladu sa temeljnim kompromisima koji su bili dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali i koji omogućava BiH da ispuni svoje obaveze i odgovornosti prema EU. To uključuje rješavanje konkretnih presuda Evropskog suda za ljudska prava, u šta spada i slučaj Sejdić-Finci. Paket koji zagovaramo i na kojem radimo sa političarima kako bismo krenuli naprijed bi postigao obje stvari: pozabavio se onim što brine Evropski sud za ljudska prava, slučajem Sejdić-Finci i drugim presudama evropskih sudova, ali i promovirao funkcionalnost i pomogao BiH da krene naprijed prema Evropi.

VOA: Uključuje li to „legitimno predstavljanje“?

Mislim da je Dragan Čović identificirao da bi želio da pojedinac koji zastupa interese Hrvata u dejtonskim strukturama i dejtonskim sistemima bude izabran većinom hrvatskih glasova. On na to misli pod „legitimnim predstavljanjem“. Razumijemo tu zabrinutost u kontekstu jedne zemlje, dva entiteta i tri konstitutivna naroda, te nastavljamo vjerovati da postoji način da se te brige riješe u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava. Ovaj proces pregovaranja o ustavnim promjenama i izbornim reformama dio je rješavanja te zabrinutosti, kao i omogućavanja BiH da ostvari funkcionalniji sistem i sistem koji je više evropski.

VOA: Možda je još rano o tome govoriti, ali ako dobijemo „legitimno predstavljanje“, postoji li bojazan da bi u budućnosti potencijalno moglo doći do novih slučajeva Sejdić-Finci, jer je vrlo teško odrediti ko je pravi Hrvat, ili nije, ko je Bošnjak ili nešto treće?

Mislim da uvijek postoje rizici da bi promjene mogle rezultirati sudskim izazovima. To je normalan dio demokracije, sudovi su akteri demokratskog sistema i imaju pravo da se uključe i promišljaju kada ljudi smatraju da su povrijeđena njihova prava i povlastice. To je normalno i uvijek bismo trebali pretpostaviti da će sudovi imati ulogu u tumačenju i provedbi zakona, uključujući i one koji se odnose na izborne reforme. S tim u vezi, mislim da postoji put naprijed za rješavanje slučaja Sejdić-Finci koji bi bio u skladu sa obavezama prema EU, u skladu sa evropskim zakonima i u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom. Imamo stručnjake iz Venecijanske komisije i OSCE -a koji su od samog početka bili uključeni u ovaj proces kako bi osigurali da će postignuti sporazumi i kompromisi izdržati taj izazov.

VOA: Dakle, rješenje bez dodatne diskriminacije?

Apsolutno. Ideja je ukloniti i smanjiti stepen diskriminacije u političkom sistemu u BiH, osigurati da svi imaju priliku ne samo glasati, već i priliku da se kandidiraju za bilo koju funkciju.

VOA: Međunarodna zajednica, uključujući i vas, razgovarala je o ovim pitanjima uglavnom sa strankama SDA i HDZ, ali od ljeta su se uključile i opozicione stranke. Može li se to protumačiti kao prebacivanje odgovornosti sa te dvije stranke?

Ne, mislim da to nije problem. I ja sam se angažirao sa vodstvima različitih opozicionih stranaka i mislim da one moraju biti dio razgovora, te da moraju biti dio rješenja. Ovdje se ne radi samo o dvije velike etničke stranke. Ovdje se radi o budućnosti BiH. Svaki građanin BiH ima udio u tom procesu koji uključuje i opozicione stranke. Dakle, nadamo se da su kompromisi koji se mogu identificirati oni koje bi opozicija također mogla prihvatiti, uz razumijevanje da to promiče pozitivne promjene, stabilnost, veću demokratiju, veću transparentnost i veće izglede za napredak ka evropskoj budućnosti.

VOA: Postoji mnogo prijedloga, da spomenemo samo neke, Štefan Füle je ponudio prijedlog koji je prilično u skladu sa onim što želi HDZ, Dino Konaković je predložio da bi mogao biti uključen i četvrti član Predsjedništva, koji bi se mogao birati iz čitave države, kao jedne izborne jedinice, Naša Stranka je dala prijedlog da postoji samo jedan predsjednik, uz praktično ukidanje Doma naroda, što bi umanjilo etničku dimenziju cijele ove priče. Kako vidite sve te prijedloge i da li je moguć pronalazak sredine između svih njih, imajući u vidu toliku različitost i prijedloge za jednog, tri ili četiri člana Predsjedništva?

Pazite, da je ovo lako, to bi već bilo urađeno, zar ne. Ali nije lako jer uključuje upravo te ustupke koji su danas u pitanju, tu vrstu ravnoteže na koju se BiH oslanjala i o kojoj je ovisila. Tako da će uvijek doći do kontroverzi kada su u pitanju ove vrste promjena. A liderima je to teško raditi, ljudima nije jednostavno donijeti tako teške odluke. Ali ono što smo uvijek vidjeli u BiH je da su, kada smatraju da moraju, politički lideri sposobni napraviti kompromis. Sposobni su odstupiti od maksimalističkih pozicija i identificirati rješenja. To smo vrlo jasno vidjeli u slučaju Mostara, gdje je desetak godina stvar izgledala nerješiva i kao da nikada neće doći do usklađivanja mišljenja, posebno između SDA i HDZ. A onda se to desilo. Željeli bismo vidjeti nešto slično, sličan proces u pogledu izborne reforme, samo da ne traje toliko dugo.

VOA: Da li u ovom trenutku vidite taj osjećaj hitnosti?

Mislim da vidim. Mislim da postoji sve veći osjećaj i kod javnosti i kod političkog vodstva u BiH da će, ako se ne uozbilje, opterećenja sistema nastaviti rasti i zemlja će i dalje patiti.

VOA: Što je sa asimetričnim modelom koji je bio jedan od prijedloga? Republika Srpska bi člana Predsjedništva birala kako i do sada putem izbora, dok bi se u Federaciji dva člana birala putem parlamenta. Je li to nešto prihvatljivo za poziciju SAD?

Gledajte, neću ukloniti bilo šta takvo sa stola i od razmatranja. Ali razumijem da je posebno SDA javno zauzela stav koji se tome prilično jasno i snažno protivi. Dakle, to mora biti dio pregovora, diskusija i jedan od elemenata kompromisa. Govorimo li o direktnim ili indirektnim izborima? Simetričnim ili asimetričnim? Koji je model po kojem bi se birali pojedinci iz Federacije? Ovo je upravo tema za razgovore koji se sada vode između aktera u različitim strankama.

VOA: Vi i drugi članovi međunarodne zajednice, diplomate, često ste govorili da je ova godina dobra prilika jer nije izborna pa ima više vremena za ovakve stvari. Ostala su još tri mjeseca – da li vidite dogovor o izbornoj reformi do kraja godine?

Uvijek želim ostati pozitivan. Postoji li prilika? Da. Nadamo se da će je strane iskoristiti i to zato što smo posvećeni ovoj prilici u ovoj godini. Ja sam lično posvećen tome, tako da sutra (op.a. razgovor vođen u ponedjeljak 27. septembra) idem na avion i letim za Sarajevo kako bih se tamo sastao sa ljudima povodom ovih pitanja. Planiram ponovno putovati krajem oktobra, zajedno s Angelinom Eichhorst iz Službe za vanjsko djelovanje EU, ona i ja smo vrlo dobri i bliski partneri u ovim nastojanjima. Posvećeni smo ovom naporu. Spreman sam na akciju kako bih podržao ono što govorim, ukrcati se u avion, otputovati i održati sastanke, učiniti sve što mogu kako ne bismo propustili ovu priliku. I ovdje opet moram podcrtati da mi možemo pomoći, možemo ohrabriti, možemo olakšati, možemo primijeniti i mali pritisak na stranke, ali one su te koje trebaju voditi. Oni su ti koji trebaju donijeti teške odluke. Oni će na kraju morati prepoznati kompromise koji će tu zemlju voditi naprijed.

VOA: A ako to ne učine?

Ako to ne učine, zabrinut sam da se stvari u BiH neće poboljšati, da će se propustiti prilika za promicanje stabilnosti, prosperiteta i evropskog napretka. Nadam se da će glasači u BiH odgovoriti na to i dati do znanja svom rukovodstvu da su nezadovoljni trenutnim stanjem.

VOA: Dosta se pričalo o potencijalnim sankcijama ako oni to ne učine. Jesu li sankcije opcija za bosanske lidere i političare ako ne djeluju u razumnom roku?

Mislim da ne bismo trebali govoriti o sankcijama. Mislim da je ono o čemu trebamo razgovarati lični interes, ispravno shvaćen. U interesu je svih građana BiH da se politički lideri okupe, naprave neophodan kompromis i krenu naprijed. Rekao bih da je također u interesu svih političkih stranaka da pokažu vodstvo po ovom pitanju. BiH trenutno nije na dobrom mjestu, ne napreduje na svom evropskom putu, muči se ekonomski i politički. To su pitanja kojima se može baviti. Ako ih se ne može riješiti, može ih se barem ublažiti dogovorom o izbornoj reformi i provedbom ustavnih i zakonodavnih promjena.

VOA: Postoji li nešto što vas nismo pitali u vezi ove teme, a mislite da je važno spomenuti?

Samo bih podvukao predanost SAD u pomoći našim prijateljima i partnerima u BiH. Imamo viziju za tu zemlju. Podržavamo suverenitet i teritorijalni integritet BiH, njene evropske ambicije. Suverenitet se ne sastoji samo u tome da budete ostavljeni sami da radite šta god želite. Suverenitet se odnosi na to da rukovodstvo preuzme odgovornost za provođenje vizije građana. To je demokratski suverenitet. BiH ima ambicije, ima evropsku perspektivu, a na liderima je da pokažu da imaju potrebnu hrabrost da rade zajedno kako bi pomjerali zemlju ka toj perspektivi.

Ambasada SAD: Ni Dayton, ni Ustav BiH ne daju entitetima pravo na otcjepljenje

Ambasada SAD u Sarajevu

Teritorijalni integritet i suverenitet BiH kao jedne države sa dva entiteta i Brčko Distriktom garantovani su Dejtonskim mirovnim sporazumom, a niti Dejton, niti Ustav BiH ne daju pravo na otcjepljenje nijednom entitetu – poručuju za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Kancelarije za odnose sa javnošću Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Na upit RSE o najavama Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH, da će povući saglasnosti Republike Srpske (RS) date na sporazume o formiranju Oružanih snaga BiH i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, iz Ambasade odgovaraju da “odgovorno liderstvo zahtijeva sudjelovanje u vlasti i usvajanje ključnih ekonomskih reformi i reformi za transparentnost kako bi se poboljšao život građana”.

Iz Ambasade ističu da retrogradni pozivi nude samo gubitak bilo kakvih šansi u budućnosti.

Dodik je novinarima 27. septembra rekao da je u toku popis svega "što je urađeno od strane visokih predstavnika ili kroz naše sporazume i davanja saglasnosti".

On je istakao da postoji želja da se predloži, a o čemu će se ovih dana i odlučivati, da se kroz rušenje zakona o vojsci u roku od nekoliko mjeseci formira vojska Republike Srpske, što je, tvrdi, u skladu sa Ustavom BiH.

Ovo nije prvi put da Dodik daje ovakve ili slične izjave. 12. maja ove godine izjavio je da je "vrlo brzo moguće ponovo mobilizovati vojsku Republike Srpske".

BiH: Broj turista veći za 76%

BiH: Broj turista veći za 76%
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:56 0:00

Komandant američke Komande za specijalne operacije u Evropi u posjeti BiH

Zastave SAD i BiH

“Rješavanje složenih problema zahtijeva timski rad i podršku prijatelja, a to je razlog zašto će SAD, kao saveznik u NATO-u, nastaviti jačati partnerstvo Bosne i Hercegovine sa NATO-om”, izjavio je tim povodom general David Tabor, piše u saopštenju Ministarstvo odbrane BiH.

Tabor, komandant Komande za specijalne operacije u Evropi (SOCEUR) se sastao u Sarajevu sa zamjenikom načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH Ivicom Jerkićem.

Na sastanku se, piše u sopštenju Ministarstvo odbrane BiH, razgovaralo o aktuelnostima, težišnim aktivnostima i operacijama Oružanih snaga BiH u zemlji i inostranstvu, saradnji OS BiH i OS SAD-a, sa posebnim osvrtom na uspostavljanje Medijskog informativnog centra (MIC) Oružanih snaga BiH. Razgovarano je i o unapređenju koncepta civilno-vojne saradnje.

General Jerkić je naglasio značaj Sjedinjenih Američkih Država kao strateškog partnera kako Oružanih snaga BiH tako i Bosne i Hercegovine u cjelini. Saradnja sa SAD-om može se nastaviti uspješno i u budućnosti, a kroz realizaciju mnogih projekata i aktivnosti koji donose korist objema stranama, zaključeno je na sastanku, piše Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine.

Američka delegaciju na sastanku u Sarajevu
Američka delegaciju na sastanku u Sarajevu

U sumiranju posjete, iz Ambasade SAD u BiH medijima je 28.09.2021. napisano:

"Protekla tri dana, od 25. do 28. septembra, generalmajor David Tabor, komandant evropske Komande specijalnih snaga vojske SAD (SOCEUR), boravio je u BiH gdje se sastao sa čelnicima i predstavnicima Bosne i Hercegovine i s njima razgovorao o kontinuiranoj saradnji i partnerstvu Sjedinjenih Država i Bosne i Hercegovine, kao i o potrebi održavanja sigurnog i bezbjednog okruženja na Balkanu.

Posjeta je obuhvatila seriju sastanaka sa ključnim čelnicima širom zemlje. Generalmajor Tabor sastao sa predstavnicima Oružanih snaga BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu, entitetskim ministrima unutrašnjih poslova i predstavnicima policijskih snaga, pri čemu je razgovarano o modernizaciji i budućim prilikama za obuku. Tokom ovih sastanaka razgovarano je o temama poput doprinosa BiH i njenih trupa misijama UN i NATO, razvoju medijsko informacionog centra Oružanih snaga BiH, te saradnji između Odjela civilnih poslova SOCEUR i bh. vlasti.

“Ovakvi sastanci ističu značajan doprinos koji Oružane snage BiH daju sigurnosti i bezbjednosti građana BiH,” rekao je generalmajor Tabor. “Posjedovanje kapaciteta za efektivnu obuku i pripremu za brojne izazove pokazuje sposobnost OSBiH da, brzo i djelotvorno, pružepodršku građanima u bilo kojoj situaciji.”

Opozicija u Republici Srpskoj organizuje protest protiv vlasti 2. oktobra

Mirko Šarović

Mirko Šarović, lider Srpske demokratske stranke (SDS), najavio je u ponedeljak, 27. septembra, da pet opozicionih stranaka u Republici Srpskoj (RS), planira održati protest protiv aktuelne vlasti i gušenja medijskih sloboda u ovom bosanskohercegovačkom entitetu.

Proteste će predvoditi SDS, Partija demokratskog progresa (PDP), Demokratski narodni savez (DNS), Socijalistička partija Srpske (SPS) i Nebojša Vukanović i njegov pokret Pravda i red, kazao je Šarović na konferenciji za novinare.

Kako je rekao, protest će se, ukoliko bude dozvoljen, održati u 17 sati na Trgu Krajine, u Banjaluci, gradu na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine (BiH).

„Očekujemo veliko prisustvo građana i tu ćemo iskoristiti priliku da ukažemo na sve ono što je izazvalo revolt ne samo u opozicionim strankama, nego i široj javnosti. Ovo je vrlo važan trenutak i vjerovatno se neće zadržati samo na jednom protestu. Imamo mnogo toga reći vlasti“, rekao je Šarović.

Pod krinkom obaveze BiH da ugasi jednom broju komercijalnih televizija analogni signal pokušavaju se umanjiti medijske slobode, te ugasiti mediji poput BN TV, koji su kritični prema aktuelnoj vlasti, kazao je Šarović.

Hrvatska je od BiH zatražila da od 1. jula do 31. decembra ove godine započne fazno gašenje predajnika koje koriste komercijalne televizije. Radi se o analognom zemaljskom televizijskom emitovanju.

U obrazloženju, koje su proslijedili Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH (RAK), su naveli da bi “nastavak korištenja spornih predajnika ometao provođenje aktivnosti na 5G pristupnoj mreži” u Hrvatskoj.

RAK BiH obavijestila je o planu gašenja analognih predajnika 26 komercijalnih televizijskih stanica, među kojima ke i BN TV.

Branislav Borenović, lider DNS-a, je kazao da će se na protestu također zatražiti od vlasti, predvođene vodećom strankom u Republici Srpskoj, Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, da odgovori na optužbe gradonačelnika Banjaluke, Draška Stanivukovića, da je Dodiku bliska firma „TGT Tehno Gas“ bez dozvole godinama isporučivala kisik Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske (UKC RS), kojim su između ostalog liječeni oboljeli od COVID-19 u ovoj zdravstvenoj ustanovi.

Nakon ove objave Stanivukoviću je upućena prijetnja smrću, zbog koje su danas u Banjaluci uhapšene dvije osobe.

Stanivuković podnio je krivičnu prijavu Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci 24. septembra protiv ministra zdravlja i socijalne zaštite RS Alena Šeranića, direktora UKC RS Vlade Đajića, direktora firme "TGT" iz Laktaša Stanislava Čađe i glavnog zdravstvenog inspektora RS Milice Matijević.

Kako je naveo u prijavi UKC RS za liječenje pacijenata koristi kisik koji je registrovan kao tehnički, a ne medicinski. Prema dokumentaciji koju je predstavio, kisik je nezakonito uvozila firma iz Laktaša čiji je direktor bivši ministar unutrašnjih poslova RS Stanislav Čađo.

Iz UKC-a RS, firme TGT, te Ministarstva zdravlja RS demantovali su navode Stanivukovića, tvrdeći da se pacijenti liječe ispravnim medicinskim kisikom.

U Banjaluci je u toku i tematska sjednica Vlade RS o ovom pitanju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG