Linkovi

Vijesti

Almiru Čehajiću Batku određen pritvor

Almir Čehajić Batko

Kantonalni sud u Sarajevu odredio je jednomjesečni pritvor Almiru Čehajiću Batku zbog sumnje da je zloupotrebom položaja i pranjem novca stekao nezakonitu korist u iznosu većem od pola miliona maraka, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) advokat osumnjičenog, Omar Mehmedbašić.

„Kao razlog za određivanje pritvora Kantonalni sud u Sarajevu je naveo mogućnost ponavljanja krivičnog djela, dok je tačka b, koja navodi da bi osumnjičeni na slobodi mogao utjecati na svjedoke, odbijena“, izjavio je Mehmedbašić za RSE.

Tužiteljstvo Kantona Sarajevo predložilo je Kantonalnom sudu u Sarajevu određivanje jednomjesečnog pritvora osumnjičenom Almiru Čehajiću Batku, uhapšenom u akciji Network zbog sumnje da je zloupotrebom položaja i pranjem novca stekao nezakonitu korist u iznosu većem od pola miliona maraka.

Iz Kantonalnog suda za Radio Slobodna Evropa je potvrđeno da je postupajuća tužiteljica Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo zatražila pritvor zbog opasnosti da bi osumnjičeni na slobodi mogao utjecati na svjedoke, prikriti dokaze ili ponovo počiniti krivično djelo za koje je osumnjičen.

Prijedlog za određivanje pritvora upućen je Kantonalnom Sudu na odlučivanje.

Drugi osumnjičeni Davor Gaj ispitan je u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) i u toku dana bit će predat u nadležnost Kantonalnog tužilaštva KS-a.

Davor Gaj saslušan u SIPA-i
Davor Gaj saslušan u SIPA-i

U akciji kodnog naziva "Network" koja je 20. oktobra provedena pod nadzorom Tužilaštva KS izvršeni su pretresi na četiri lokacija i izuzeta određena dokumentacija, te kako je istakla glasnogovornica Tužiteljstva KS, ona će poslužiti u daljnjem krivičnom postupku.

Advokat Omar Mehmedbašić, koji zastupa Almira Čehajića Batka je nakon privođenja u SIPA-i za RSE rekao da je Čehajića prijavilo "sedam nezadovoljnih ljudi koji žele da im se vrati novac koji su dali za transplantaciju, ali da je taj novac trenutno upotrijebljen za druge bolesnike".

Mehmedbašić navodi kako tog novca sada nema, ali kaže da te osobe nisu na redu za operacije.

"E sada je tu taj procijep što je on uplaćivao pare za druge pacijente, dok su ovi na čekanju. I oni su tražili sad povrat i zbog toga je Batko pritvoren. On nije zaradio nikakav novac", kaže Mehmedbašić i dodaje kako je Čehajić medijska ličnost i da se "ovo dobro zakuhalo i zapetljalo".

Almir Čehajić Batko je poznati bh. televizijski i radijski voditelj, glumac amater i humanitarni radnik iz Sarajeva.

Čehajić je osnivač i direktor Nevladine organizacije "Otvorena mreža" koja se bavi humanitarnim radom, a osnovano je s ciljem kako bi se pomoglo porodicama oboljelih i da skupe neophodan novac za liječenje.

See all News Updates of the Day

Trump izgubio i na apelacionom sudu u Pensilvaniji

Predsjednik je najavio da će napustiti Bijelu kuću ako Elektorski koledž potvrdi pobjedu Bajdena

Pravni tim predsjednika Donalda Trumpa pretrpio je još jedan sudski poraz pošto je apelacioni sud u Pensilvaniji odbacio zahtjev da se u toj državi ne potvrde rezultati izbora, odnosno pobjeda Joe Bidena.

Trumpovi advokati najavili su žalbu Vrhovnom sudu, uprkos ocjeni sudije da su njihove žalbe neosnovane.

"Slobodni i fer izbori su suština demokratije. Optužbe da nisu fer su ozbiljne, ali samo to što kažete da izbori nisu legalni, ne čini ih nelegalnim. Potrebni su dokazi, a toga ovdje nema", napisao je sudija Stefanos Bibas.

Presuda apelacionog suda u Pensilvaniji stigla je nakon što je ta država certifikovala rezultate izbora na kojima je pobijedio Biden. On i njegova potpredsjednica Kamala Harris dobili su skoro 80 miliona glasova, što je rekord u istoriji SAD.

Trump je rekao da se nada da će na kraju intervenisati i Vrhovni sud, kao što je to bilo 2000. godine u trci Ala Gora i Džordža Buša mlađeg.

Od kako se završilo glasanje, predsjednik i njegov tim tvrde da su izbori pokradeni i pokrenuli su tužbe pred sudovima u šest država koje su odlučivale ishod izbora. Ali, skoro svi sudovi su odbacili njihove tužbe.

Trump je rekao da je spreman da prihvati rezultate izbora ako ih potvrdi Elektorski koledž i da će u tom slučaju 20. januara napustiti Bijelu kuću.

"Sigurno ću to uraditi, znate to", rekao je Trump na konferenciji za novinare.

Prije nego što se Elektorski koledž sastane 14. decembra, potrebno je da svih 50 saveznih država potvrdi rezultate, a svi sporovi moraju biti riješeni do 8. decembra.

Biden je dobio i više glasova Elektorskog koledža, kao i više glasova birača od Trumpa.

Počinje žestoka porodična borba za nasljedstvo Diega Maradone

Građani odaju poštu Maradoni ispred stadiona Boka Juniorsa u Buenos Airesu

Turbulentan privatni život Diega Maradone, zamršene veze i tužbe za očinstvo ukazuju na to da će borba za njegovo nasljedstvo biti kompleksna, jer su djeca - ona koju je priznao i ona koju nije - već počela da traže svoj dio. 

"Biće žestoka borba. Nije ostavio testament", rekao je neimenovani izvor blizak porodici.

Maradona je zaradio, ali i trošio milione na vrhuncu svoje slave u Barceloni, Napulju i Argentini. Sada se njegovo nasljedstvo procjenjuje na oko 90 miliona dolara.

Kada se prošle godine posvađao sa kćerkom Đaninom, zaprijetio je da će novac, nekretnine, luksuzna kola i sponzorske ugovore dati u dobrotvorne svrhe.

"Sada kada sam stariji, vidim da ljude više zanima šta ću ostaviti iza sebe nego šta sada radim. Recite im da im neću ostaviti ništa, da ću sve što sam u životu stekao, pokloniti", svojevremeno je govorio Maradona.

Kovčeg u kojem je sahranjen Dijego Maradona
Kovčeg u kojem je sahranjen Dijego Maradona

Ipak, po argentinskom zakonu, dozvoljeno je pokloniti samo petinu ukupne imovine, a najmanje dvije trećine stečenog pripada supružniku ili potomcima preminulog.

Đanina Maradona je otpočela svađu time što je optužila Maradoninu partnerku da nije dobro brinula o njemu.

Maradona se pomirio sa kćerkom na svoj 60. rođendan, a Đanina je uzvratila objavom na društvenim mrežama, zajedno sa sestrom Dalmom.

"On mi daje primjer šta treba i šta ne treba da radim. Divim mu se oduvijek. Naučio me je da opraštam, da opraštam sebi", napisala je Đanina.

Kompleksne veze

Maradonina jedina zakonita supruga bila je Klaudija Viljafane, od koje se razveo 2003. Sa njom je imao dvije kćerke, Đaninu i Dalmu .

Ali, bilo je i drugih, a mnogi su se šalili da je Maradona otac cijelog fudbalskog tima.

Maradona je bio primoran da prizna još troje djece, među kojima je i Dijego junior, kojeg je dobio 1986. sa italijanskom pjevačicom Krisitijanom Singarom. Trebalo mu je 29 godina da prizna sina.

Potom je priznao i Janu, koju je 1996. dobio sa bivšom partnerkom Valerijom Sabalan.

Drugi sin, Dijego Oheda rođen je 2013. iz veze sa bivšom djevojkom Veronikom Ohedom.

Mural Maradoni u Napulju
Mural Maradoni u Napulju

Ali, ima i drugih zahtjeva za priznavanje očinstva.

Najmanje tri na Kubi, gdje je Maradona proveo nekoliko godina na rehabilitaciji.

Svađa u njegovoj porodici vidjela se i tokom sahrane, čiju su organizaciju preuzele prva žena i dvije najstarije kćerke.

Diego Maradona preminuo je 25. novembra u svom domu u Buenos Airesu, a obdukcija je pokazala da je uzrok smrti srčani udar.

"Crni petak" drugačiji za vrijeme pandemije

Kupci stoje u redu ispred prodavnice elektronskih uređaja u tržnom centru Tajsons Korner u blizini Vašingtona, 27. novembra 2020.

Od Wallmarta do Best Buya, veliki američki lanci su promijenili način kupovine na "crni petak", dan velikih popusta poslije praznika - Dana zahvalnosti.

Neki su rasporedili prodavce u narandžastim prslucima da funkcionišu kao saobraćajni policajci, mjere temperaturu kupcima i nude robu koja može da se brzo "pokupi i plati", uključujući igračke, bicikle i kućne aparate, da bi spriječili dugo zadržavanje u prodavnicama.

Većina velikih lanaca bila je zatvorena na Dan zahvalnosti, čime su pružili svojim radnicima, koji su tokom pandemije bili izloženi velikom stresu, priliku da praznik provedu sa porodicama.

Wallmart, najveći svjetski maloprodajni lanac, je ponovo otvorio prodavnice u 5 ujutru, usmjeravajući kupce kojim dijelovima prodavnice da se kreću, a kase su bile ograđene pleksiglasom.

Kupci čekaju u redu ispred prodavnice elektronike Best baj u predgrađu Dalasa u Teksasu, 27. novembra 2020.
Kupci čekaju u redu ispred prodavnice elektronike Best baj u predgrađu Dalasa u Teksasu, 27. novembra 2020.

Best Buy, lanac prodavnica elektronike, otvorio je vrata takođe u 5 sati, a Target, koji je uveo samouslužne kase i udvostručio broj parkinga za one koji naruče robu preko websitea, i pokupe je ispred radnje, za vrijeme praznične sezone, a radnje su se otvorile u 7 ujutru.

Crni petak je tradicionalno početak sezone praznične kupovine u Sjedinjenim Državama, a prodavci nude velike popuste i ulaze u "crno" na svojim računima, odnosno to je period kada stiču značajan profit.

Međutim, u godini pandemije, veliki lanci su još u oktobru počeli da, na internetu, daju zimske praznične popuste.

Nacionalna federacija za maloprodaju (NRF) prognozira da će se američka praznična prodaja povećati između 3,6% i 5,2% u odnosu na 2019. godinu i ukupno iznositi između 755,3 milijarde i 766,7 milijardi dolara. U proteklih pet godina, prodaja je u prosjeku godišnje rasla za 2,5%.

Kupci čekaju osam sati pre otvaranja prodavnice kompjuterskih igara, u nadi da će dobiti dobar popust na "crni petak" u Le Grejndžu u Kentakiju.
Kupci čekaju osam sati pre otvaranja prodavnice kompjuterskih igara, u nadi da će dobiti dobar popust na "crni petak" u Le Grejndžu u Kentakiju.

Portparolka Wallmarta kaže da ove godine u radnjama najvećeg maloprodajnog lanca neće biti tradicionalnih izdvojenih proizvoda sa velikim popustom. Međutim, dok zdravstveni zvaničnici širom svijeta podstiču ljude da ostanu kod kuće i kupuju na internetu, Wollmart je reklamirao neke popuste specijalno za kupce koji će lično doći u prodavnice - kao što su veš i čarape za dječake i djevojčice po cijeni od 5 dolara. Portparolka nije komentarisala te reklame.

Lindzi Koks iz Tomasvila u Sjevernoj Karolini, kaže da je primjetila da su cijene za novogodišnje ukrase koje je reklamirao Wallmart za kupce koji dođu u prodavnicu bile znatno niže nego one na websiteu Amazon. Međutim, rekla je da ne planira da posjeti Wallmartove prodavnice na "crni petak".

"Ne bih mogla da opravdam odlazak u prodavnicu", rekla je za Reuters majka troje djece. "Ušteda nije vrijedna rizika" da ona i njena porodica potencijalno budu izloženi nekome ko je zaražen koronavirusom.

"Crni petak" u tržnom centru Tajsons Korner u Virdžiniji, 27. novembra 2020.
"Crni petak" u tržnom centru Tajsons Korner u Virdžiniji, 27. novembra 2020.

19. novembra, Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) proglasili su "odlazak u prepune prodavnice neposredno prije Dana zahvalnosti, na sam praznik ili sutradan - za "visokorizičnu aktivnost."

Više od polovine američkih potrošača očekuje da će kupovati preko interneta na "crni petak", a 75% je već koristilo praznične popuste koji su počeli ranije ove godine, predviđa istraživanje Adobe Analitics.

Međutim, 55% potrošača prijavilo je da kupovina na vikend poslije Dana zahvalnosti nije "specifična kao ranije" zbog popusta koji su već postojali prije samog praznika.

Adobe očekuje da je na Dan zahvalnosti prodaja ukupno bila manja od 6 milijardi dolara, dok bi "crni petak" mogao da pređe cifru od 10 milijardi.

U Britaniji, nivo kupovine na "crni petak" je bio 13,2% manji u odnosu na prošlu godinu. Kada se u Engleskoj okonča drugi nacionalni karantin 2. decembra, očekuje se da će doći do povećanja transakcija koje će nadmašiti "crni petak" - predviđa kompanija za finansijske usluge Barklaycard.

Istaknuti iranski naučnik ubijen u atentatu, Teheran krivi Izrael

Na fotografiji koju je objavila poluzvanična novinska agencija Fars vidi se automobil u kome je ubijen Mohsen Farizadeh u Absardu, gradiću istočno od Teherana, 27. novembra 2020. (Foto: AP/Fars News Agency)

Iranski naučnik Mohsen Fahrizadeh za koga je Zapad dugo sumnjao da je organizovao tajni program razvoja nuklearne bombe, ubijen je iz zasjede blizu Teherana. Atentat bi mogao da dovede do konfrontacije Irana i njegovih protivnika u posljednjim nedjeljama predsjedništva Donalda Trumpa.

Vojni savjetnik vrhovnog iranskog vođe Ajatole Alija Hameneija okrivio je Izrael za ubistvo naučnika i obećao da će Iran osvetiti ubistvo.

"U posljednjim danima političkog života njihovog saveznika (Trumpa), cionisti žele da pojačaju pritisak na Iran i dovedu do toga da bukne rat", napisao je na Twitteru Hosein Dehgan.

"Udarićemo kao grom ubice ovog mučenika i zažaliće to što su uradili."

Fahrizadeh je preminuo od rana u bolnici nako što su naoružani napadači pucali na njegov automobil, javili su iranski državni mediji. Još nije poznato da li je neko preuzeo odgovornost za napad.

Kabinet izraelskog premijera Benjamina Netanjahua odbio je da komentariše atentat. u SAD, Pentagon je odbio da komentariše ubistvo iranskog naučnika a iz State Departmenta i Bijele kuće nije odgovoreno na pitanja novinara povodom tog događaja. Tim novoizabranog predsjednika Bidena takođe nije želeo da komentariše slučaj.

Zapadne i izraelske obavještajne službe već godinama opisuju Fahrizadeha kao lidera tajnog programa razvoja atomske bombe koji je zaustavljen 2003. godine, a za koji Izrael i SAD optužuju Teheran da pokušava da ga tajno obnovi. Iran stalno demantuje da pokušava da nuklearnu energiju koristi kao oružje.

Polu-zvanična novinska agencija Tasnim saopštila je da su "teroristi digli u vazduh drugi automobil", prije nego što su pucali na vozilo kojim su putovali Fahrizade i njegovi tjelohranitelji.

Bez obzira na to ko je odgovoran za napad, on će sigurno pojačati tenzije između Irana i SAD u posljednjim nedjeljama Trumpovog predsjedništva.

Bilbord sa fotografijama ubijenog vojnog komandanta Hezbolaha Imada Mougnijeha i ubijenog komandanta iranskih elitnih jedinica Kuds Kasima Sulejmanija u selu Ain Kana u Libanu, 22. septembra 2020.
Bilbord sa fotografijama ubijenog vojnog komandanta Hezbolaha Imada Mougnijeha i ubijenog komandanta iranskih elitnih jedinica Kuds Kasima Sulejmanija u selu Ain Kana u Libanu, 22. septembra 2020.

Predsjednik Trump, koji nije uspio da osvoji drugi mandat na izborima 3. novembra i napušta položaj 20. januara, više puta je optužio Iran da tajno razvija nuklearno oružje. Trump je SAD povukao iz sporazuma prema kojem su sankcije Iranu ukinute u razmjenu za ograničenja njegovog nuklearnog programa. Biden je rekao da će obnoviti sporazum.

Jedan američki zvaničnik je ranije ovog mjeseca potvrdio da je Trump od vojnih savjetnika tražio plan mogućeg napada na Iran. Trump je, međutim, odlučio da ne preduzima takvu akciju zbog rizika da bi mogla da izazove širi sukob na Bliskom istoku.

U januaru, u napadu američkim dronom u Iraku ubijen je Kasem Sulejmani, najmoćniji iranski vojni komandant. Iran je odgovorio na napad ispalivši projektile na američku vojnu bazu u Iraku, što je najbliže što su se dva protivnika približila ratu u proteklih nekoliko decenija.

Agencija UN za nuklearnu energiju i američke obavještajne službe vjeruju da je Farizadeh predvodio koodinisani nuklearni program u Iranu, koji je zvanično obustavljen 2003.

On je jedini iranski naučnik koji se pominje po imenu u "finalnoj procjeni" Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) o otvorenim pitanjima o iranskom nuklearnom programu, dokumentu koji je izrađen 2015. godine. U izvještaju se navodi da je nadgledao aktivnosti "koje su podržavale moguću vojnu dimenziju iranskog nuklearnog programa."

"Zapamtite to ime"

Kada je izraelski premijer Benjamin Netanjahu 2018. godine održao prezentaciju u kojoj je optužio Iran da i dalje želi da razvija nuklearno oružje, naučnik je bio jedna od njenih centralnih figura. "Zapamtite to ime - Farizadeh", rekao je tada Netanjahu.

U posljednjim mjesecima Trumpovog predsjedništva, Izrael je sklopio sporazume sa arapskim državama Zaliva, koje takođe nisu u prijateljskim odnosima sa Iranom.

Ranije ove nedjelje, Netanjahu je otputovao u Saudijsku Arabiju i razgovarao sa princom prijesolonasljednikom, rekao je jedan izraelski zvaničnik, što bi značilo da je to bila prva javno potvrđena posjeta jednog izraelskog lidera. Izraelski mediji javili su da je sastanku prisustvovao američki državni sekretar Mike Pompeo.

U petak, prije nego što je objavljena vijest o napadu na Farizadeha, jedan izraelski zvaničnik je izjavio da Izrael razgovara sa arapskim zalivskim zemljama o tome kako se postaviti prema Iranu.

"Priča nije Trump, nije čak ni Izrael. Priča je Iran - i sve veći strah da će se nova američka administracija vratiti nuklearnom sporazumu koji ugrožava samu egzistenciju zalivskih država", izjavio je Cahi Hanegbi, član Netanjahuovog kabineta za nacionalnu bezbjednost, za radio stanicu iz Tel Aviva, i zaključio:

"Znaćemo kako da rješavamo pitanje iranske prijetnje, čak i ako smo prepušteni sami sebi".

OHR poziva predsjednika VSTV-a da podnese ostavku

Valentin Inzko, Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH

Kancelarija visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR BiH) pozvala je u petak, 27. novembra predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog Vijeća BiH Milana Tegeltiju da podnese ostavku, nakon što se našao u središtu nove afere.

"Kako bi se vratio integritet ovoj istaknutoj pravosudnoj funkciji, gospodin Tegeltija treba pokazati profesionalnu i ličnu čestitost i preduzeti korak koji se očekuje nakon kontinuirano neadekvatnog obavljanja svojih dužnosti. To bi takođe pomoglo da se popravi imidž VSTV-a koji je dodatno narušen ovim aktivnostima. VSTV zaslužuje drugačijeg, profesionalnog predsjednika", naveli su u pisanom odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) u OHR-u.

Protiv predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije podnesena je disciplinska prijava nakon što se u javnosti pojavio snimak razgovora Tegeltije o imenovanju sestre bivše članice VSTV-a Milijane Buha na jednu od pravosudnih funkcija.

U OHR-u poručuju kako je “reputacija bosanskohercegovačkog pravosuđa je trenutno na dnu, a s pojavom ovog snimka pretrpjela je još jedan snažan udarac”.

Razgovori poput onog koji se čuje na snimku istinski demoraliziraju i djeluju demotivirajuće za cjelokupno pravosuđe, a ono je temelj svake države i svakog društva. Dovode u pitanje kredibilitet institucija i rad svih poštenih i predanih profesionalaca u pravosudnim institucijama BiH na svim nivoima, uključujući i one članove VSTV-a koji žele raditi u službi ove institucije” ističu u OHR-u.

U Kancelariji visokog predstavnika ocjenjuju kako je nakon nove afere, te nakon tzv. afere 'Potkivanje', teško, štaviše gotovo nemoguće obnoviti integritet predsjednika VSTV-a.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG