Linkovi

Analize i istraživanja

Trump potpisao uredbu o reformi policije poslije višenedjeljnih protesta

Predsjednik SAD Donald Trump potpisuje uredbu o reformi policije, 16 juni, 2020.

Predsjednik SAD Donald Trump potpisao je u utorak uredbu koja će, kako je naveo, reformisati rad policije i istovremeno održati "red i mir". 

Poslije višenedjeljnih protesta protiv rasizma i policijske brutalnosti organizovanih poslije smrti Afroamerikanca Georgea Floyda 25. maja tokom policijskog privođenja u Minneapolisu, Trump je predstavio odgovor administracije na sve veću zabrinutost u pogledu rasne nejednakosti u Americi, piše agencija Reuters.

Trump je na početku izrazio saučešće porodicama žrtava policijskog nasilja, ali je ubrzo nakon toga pozvao na povratak "zakona i reda" i zaprijetio da će kazniti one koji pljačkaju.

"Amerikanci žele zakon i red, zahtijevaju zakon i red", rekao je Trump na ceremoniji potpisivanja uredbe u Bijeloj kući, kojoj su prisustvovali policijski zvaničnici i republikanski članovi Kongresa.

Predsjednik se prethodno u Bijeloj kući sastao sa porodicama žrtava policijskog nasilja.

“Svim porodicama koje pate, želim da znate da svi Amerikanci žale uz vas. Smrt vaših voljenih neće biti uzaludna", naglasio je američki lider.

Međutim, ipak je pozdravio većinu policajaca kao nesebične javne službenike.

“Smanjenje kriminala i povećanje standarda nisu suprostavljeni ciljevi", naglasio je Trump uoči potpisivanja uredbe.

Uredbom, koju je Trump potpisao, predviđa se uspostavljanje baze podataka kako bi se pratili policajci protiv kojih su podnijete žalbe za prekomjernu upotrebu sile.

Takođe, policijske službe bi imale finansijski podsticaj da uvedu najbolje standarde, a ohrabrilo bi se i sprovođenje programa prema kojem bi socijalni radnici zajedno sa policijom reagovali na nenasilne slučajeve, među kojima su problemi povezani za mentalnim zdravljem, zavisnošću i beskućništvom.

Trump je rekao i da bi bio zabranjen policijski zahvat poznat kao "kragna" osim kada je "ugrožen život policajaca". Taj zahvat je već uglavnom zabranjen u policijskim službama širom zemlje.

Trump je ponovio da se protivi pozivima da se "ukine finansiranje policije" izmjenom rada gradskih policijskih službi ili čak njihovim ukidanjem i ocijenio da je to "radikalno i opasno".

"Amerikanci znaju istinu: Bez policije bi nastao haos. Bez zakona bi nastala anarhija, a bez bezbjednosti katastrofa", rekao je predsjednik SAD.

Demokrate i aktivisti za ljudska prava ocijenili su da Trumpova mjera nije dovoljna.

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi ocijenila je da uredbi "nažalost ozbiljno nedostaje ono što je potrebno za borbu protiv epidemije rasne nejednakosti i policijske brutalnosti čije su žrtve stotine Afroamerikanaca".

Predsjednik je prethodno na Twitteru pozivao na obračun sa demonstrantima i zalagao se za snažan i vojni odgovor na nemire izazvane Floydovom i smrću drugih Afroamerikanaca. Prema istraživanjima javnog mnijenja, Amerikanci su sve više zabrinuti zbog policijske brutalnosti.

Odvojeni prijedlozi u Kongresu

Predstavnički dom, predvođen demokratama, trebalo bi da glasa kasnije ovog mjeseca o svom prijedlogu, koji uključuje rješenja koja bi učinila lakšim podnošenje građanskih tužbi protiv policajaca koji krše nečija prava.​ Međutim, republikanci se tome protive.

Republikanci u Senatu trebalo bi u srijedu da predstave svoj zakonski prijedlog koji je više usredsređen na prikupljanje podataka nego na promjene u oblastima povezanim sa upotrebom smrtonosne sile.

Dvije strane nisu saglasne ni u pogledu prijedloga demokrata da se zabrani grubi policijski zahvat poznat kao "kragna".

Lider većine u Senatu, Mitchell McConnell, nazvao je zakone "ozbiljnim prijedlozima za reformu sprovođenja zakona".

Lider manjine u Senatu, Chuck Schumer​, rekao je da napori republikanaca nisu otišli dovoljno daleko i da je "sada vrijeme da se potraže smjele i ospežne promjene".

Bijela kuća je signalirizrala da predsjednik Trump ne bi podržao okončanje onoga što je poznato kao doktirna kvalifikovanog imuniteta, kojom se policajci štite od tužbi.

See all News Updates of the Day

SAD: Produžen moratorijum na prinudna iseljavanja

Protesti protiv pridnudnog iseljenja u Bostonu

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) izdali su novi moratorijum na iseljenja koji važi do 3. oktobra, pošto Bidenova administracija nije uspjela da produži važenje tog akta, zbog čega su milioni Amerikanaca rizikovali da ostanu bez krova nad glavom.

Novi moratorijum omogućiće onima koji su ostali bez posla u pandemiji i nemaju da plate kiriju, da ipak ostanu u svojim domovima, u trenutku kada se širi delta soj koronavirusa. Kako se navodi u obrazloženju CDC, moratorijum će spriječiti izbacivanje na ulicu u momentu "visokog nivoa transmisije virusa" i pokriće područja gde živi oko 90 odsto populacije u SAD.

Odluka CDC je u suprotnosti sa onim što je uradila Bidenova administracija, koja nije uspjela da produži moratorijum jer nije bilo dovoljno glasova za to u većinski demokratskom Kongresu.

Prethodno je Vrhovni sud SAD, po žalbi stanodavaca, odlučio da se moratorijum ne može produžavati poslije 31. jula, a Bidenova administracija se na tu odluku nije žalila.

Pošto moratorijum nije produžen, predsjednik SAD je pokušao da odgovornost prebaci na nivo saveznih država i lokalnih samouprava i naložio im da pomognu ugroženim Amerikancima, ali su pojedini progresivni demokratski predstavnici u Kongresu nastavili da pritiskaju administraciju da ipak nešto uradi.

Visoko rangirane demokrate pridružile su se predstavnici Kori Buš koja je kampovala na Kapitolu. Ona je nekada živjela u automobilu sa malim djetetom i sad vodi pokret da se spriječi iseljavanje.

"Pet dana smo bili ovde i zahtijevali od naše vlade da spasi živote. Naš pokret je pomjerio planinu", rekla je Buš.

CDC je u utorak izdao novi moratorijum od 60 dana koji se odnosi na područja sa povećanim brojem novozaraženih.

Biden je rekao da ima novca iz federalnog budžeta, oko 47 milijardi dolara, koji treba da bude dat stanodavcima i onima koji iznajmljuju stanove i kritikovao vlasti saveznih država da sporo raspoređuju novac.

SAD: Hiljade Afganistanaca podobno za izbjeglički status

SAD: Hiljade Afganistanaca podobno za izbjeglički status
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:47 0:00

Ghani: Pogoršanje situacije rezultat naglog američkog povlačenja iz Afganistana

Ghani: Pogoršanje situacije rezultat naglog američkog povlačenja iz Afganistana
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:34 0:00

Biden zahtijeva novu pauzu u iseljenjima dok se delta soj koronavirusa širi

Ljudi drže transparente tokom okupljanja u znak protesta zbog iseljavanja iz kuća, u Bostonu, 9. juna 2021.

Američki predsjednik Joe Biden pozvao je u ponedjeljak na novu zabranu iseljenja kako bi se spriječio novi talas beskućnika, dok zemljom vlada zarazni delta soj koronavirusa.

Dan nakon što je istekao moratorijum na iseljenje širom zemlje, Biden je priznao da administracija nema zakonska ovlašctenja da pomogne zakupcima da ostanu u iznajmljenim domovima.

To Bijeloj kući ostavlja nekoliko alata za rješavanje pitanja koje bi moglo da utiče na milione porodica nakon što je rano u nedjelju istekao jedanaestomjesečni moratorijum koji su odredili američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

"S obzirom na sve veću hitnost suzbijanja širenja delta varijante", Biden je zatražio od CDC-a da razmotri "novi, 30-dnevni moratorijum na iseljenje-usredsređen na okruge sa velikom ili značajnom stopom slučajeva, radi zaštite zakupaca", saopštila je Bela kuća.

Međutim, direktorka CDC -a Rošel Valenski "nije mogla da pronađe zakonska ovlaštenja za novi, ciljani moratorij na iseljenje", navodi se u saopćenju.

Predsjednik je takođe pozvao državne i lokalne vlasti "da produže ili uvedu moratorijume na iseljenja najmanje u naredna dva mjeseca", pridružujući se nekolicini koje su postavile takvu zaštitu.

Namjera je bila da se zabrana u cijeloj zemlji produži do septembra, ali je nedavna presuda Vrhovnog suda propisala da mora prestati da važi ranije ako je Kongres ne obnovi.

Međutim, posljednji napor demokratskih poslanika nije uspeo.

Bijela kuća je uputila vladine agencije da učine sve što mogu kako bi spriječile iseljavanje imovine u federalnim programima ili uz federalne garancije zajma.

Biden je takođe pozvao državne i lokalne vlade da brzo pošalju hitnu pomoć u milijardama dolara kako bi zakupci ostali u svojim domovima.

Sekretarijat za finansije saopštio je da je od juna samo tri milijarde dolara pomoći stiglo domaćinstvima od 25 milijardi dolara poslatih državama i lokalnim zajednicama početkom februara.

Oko 21,5 milijardi dolara je dostupno u drugom krugu finansiranja, ali neće se koristiti sve dok se ne potroši prvih 25 milijardi dolara.

Za razliku od druge pomoći povezane s pandemijom koja je distribuirana iz Washingtona, poput provjera stimulansa, države, okruzi i gradovi bili su odgovorni za izgradnju programa za dodjelu pomoći namijenjene zakupcima.

BiH: Smanjeno negiranje genocida u medijima i na Twitteru nakon Inzkove odluke

An aerial view of the Memorial Center in Potocari near Srebrenica, Bosnia and Herzegovina July 6, 2020.

Negiranje genocida u Srebrenici malobrojnije je nakon što je Valentin Inzko naložio dopune zakona kojima se kriminalizira osporavanje ili glorificiranje genocida i ratnih zločina, pokazuje analiza objava koje je na Twitteru i u medijima pratila Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Na dan kada je bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko objavio dopune Krivičnog zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina, BIRN BiH je zabilježio više od 70 objava u kojima se negira genocid na društvenoj mreži Twitter. Ove dopune tada još uvijek nisu bile stupile na snagu, ali se broj objava korisnika za koje BIRN BiH pretpostavlja da dolaze iz BiH u narednim danima znatno smanjivao.

Do sličnog su zaključka došli i u Memorijalnom centru Srebrenica, gdje već treću godinu zaredom bilježe sva negiranja genocida koja se prenesu u medijima.

“Drastična je razlika kada je u pitanju negiranje. Vidimo da je zadržana negacija većim dijelom iz Srbije”, kaže Edin Ikanović iz Memorijalnog centra.

BIRN BiH je, od trenutka kada je Inzko nametnuo dopune Krivičnog zakona, pratio objave na društvenoj mreži Twitter koje u sebi sadržavaju riječi “genocid” ili “Srebrenica” odnosno u kojima se negira genocid, bilježeći samo objave koje dolaze iz BiH, koliko je to bilo moguće putem ove platforme.

Novinari BIRN-a BiH su također od 23. jula do 1. augusta pratili sadržaje večernjih dnevnika tri javna emitera te izjave zvaničnika prenesene na internet portalima u BiH sa velikom čitanošću, kako bi pratili trend broja izjava u kojima se genocid negira ili umanjuje.

Broj objava na Twitteru se sa 70, koliko je zabilježeno prvog analiziranog dana, smanjio na četiri takve objave u nedjelju, 1. augusta. Broj izjava zvaničnika u kojima se negira ili umanjuje genocid u Srebrenici počinjen u julu 1995. godine također je smanjen.

Prema analizi Memorijalnog centra, nakon nametanja dopuna Krivičnog zakona došlo je do velikog broja slučajeva negiranja genocida, ali se broj takvih izjava u medijima značajno smanjio nakon što su dopune stupile na snagu. Ikanović kaže kako su prošle godine zabilježili 236 negacija ili relativizacija genocida, ali da ove godine očekuju znatno manji broj. Zbog toga on smatra da je zabrana negiranja genocida donijela rezultate.

“Ono zašto govorim da je urodilo plodom – imamo 20-ak negiranja nakon što je zakon stupio na snagu, a u periodu kada je zakon nametnut pa do stupanja na snagu imali smo 100-tinjak slučajeva”, kaže Ikanović.

Opreznije izjave u medijima

U danu objave dopuna Krivičnog zakona, u četiri navrata je u emisijama večernjeg dnevnika sva tri javna TV emitera – BHT-a, RTRS-a i Federalne televizije – preneseno negiranje genocida. Tri puta je to uradio član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, dok je jednom prenesena izjava Božice Railić, predsjednice Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske.

Na portalima drugih medija također je evidentirano više izjava u kojima se negira genocid u Srebrenici. Portal Slobodne Evrope zabilježio je negiranje načelnika Općine Srebrenica Mladena Grujičića, RTVBN prenio je negatorski stav zastupnice u Skupštini Republike Srpske Jelene Trivić, a Al Jazeera Balkans prenijela je Dodikovo negiranje genocida u Srebrenici.

Javne ličnosti koje su također javno izrekle protivljenje presudama Haškog tribunala jesu gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković te Milan Mandić iz Udruženja porodica nestalih Sarajevsko-romanijske regije, koji je novinarima BIRN-a BiH kazao kako je “spreman dvije godine u zatvor otići, ali da će reći svugdje da nije bilo genocida u Srebrenici”.

Također, genocid je u razgovoru s novinarima BIRN-a BiH negirao i Vojin Pavlović, predsjednik Udruženja građana “Istočna alternativa”.

Pavlović svake godine u Srebrenici lijepi plakate s likovima bivšeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratka Mladića i bivšeg predsjednika ovog entiteta Radovana Karadžića. Obojica su pred Haškim tribunalom osuđeni na doživotne kazne zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih zločina počinjenih u BiH. Udruženje “Istočna alternativa” dio je organizacija koje, prema ranijoj analizi BIRN-a BiH, u Srebrenici promoviraju etnonacionalističke narative i negiraju genocid.

Prema dopunama zakona koje je nametnuo Inzko, onaj ko distribuira letke, slike ili druge materijale kojima se podstrekava na mržnju ili negira genocid, bit će kažnjen kaznom zatvora od najmanje jedne godine.

Korisnici Twittera suzdržaniji u negiranju genocida

Dan nakon što je Inzko objavio dopune zakona, u subotu, 24. jula, novinari BIRN-a BiH zabilježili su upola manji broj tweetova u kojima je negiran genocid u odnosu na prvi dan praćenja – njih 36. U velikom broju objava radilo se o istim korisnicima ove društvene mreže koji su negirali genocid i dan ranije. U nedjelju, 25. jula, broj tweetova je nastavio padati pa je njihov broj bio 29.

“Sigurno je izmjena zakona urodila plodom i u velikoj mjeri je smanjila negiranje”, smatra Ikanović.

Broj izjava u medijima i objava na Twitteru nastavio se smanjivati kako se bližio datum stupanja na snagu dopuna zakona.

Na portalu Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) 24. jula objavljen je stav Prve srpske demokratske stranke u kojem se tvrdi kako u Srebrenici nije bilo genocida. U dnevnicima javnih emitera novinari BIRN-a BiH nisu zabilježili prenošenje izjava u kojima se negira genocid u periodu od 24. do 28. jula.

U ponedjeljak, 26. jula, i utorak, 27. jula, zabilježeno je 19 odnosno 23 tweeta gdje se negira genocid.

U srijedu, 28. jula, kada su izmjene i dopune Krivičnog zakona kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca stupile na snagu, BIRN BiH je zabilježio 19 tweetova koji su sadržavali negiranje genocida u Srebrenici, jedno prenošenje stava na dnevniku Federalne televizije po kojem ispitanik “neće poštovati zakon”, te objavu bloga Rajka Vasića, bivšeg generalnog sekretara Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), u kojem tvrdi kako “svi Srbi znaju da nije bilo genocida”.

Istoga dana Milorad Dodik je na banjalučkoj Alternativnoj televiziji izjavio da je “kvalifikacija genocida za njega neprihvatljiva”.

U danima koji su uslijedili, zabilježen je primjetan pad broja tweetova u kojima se negira genocid – 29. jula je zabilježeno 11 slučajeva, 30. jula pet, 31. jula dva, a nedjelju, 1. augusta, četiri slučaja negiranja genocida putem Twitter naloga korisnika za koje se pretpostavlja da pišu iz BiH.

Ranija analiza BIRN-a BiH otkrila je više stotina objava sa specifičnim hashtagovima koji su korišteni za negiranje genocida u Srebrenici na 25. godišnjicu stradanja više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Ova analiza pokazala je da uprkos međunarodnim i domaćim presudama u kojima su događaji u Srebrenici u julu 1995. godine nazvani genocidom, Twitter i dalje dopušta relativizaciju i osporavanje ovog sudskog zaključka.

Prema presudama sudova u regionu i Haagu, za zločine u Srebrenici osuđeno je 48 osoba na više od 700 godina zatvora i pet doživotnih kazni, pri čemu je dokazano da su visokorangirani srpski dužnosnici počinili genocid nad srebreničkim civilima bošnjačke nacionalnosti.

Sunita Bošnjaković iz organizacije forumZFD za BIRN BiH kaže kako je prostor u medijima i na društvenim mrežama zatrovan i “prostor gdje se vrlo lako može negirati i poricati ono što je sudska činjenica”.

“Porazno je što mi kao društvo to moramo zabranjivati. Trebala bi biti moralna odgovornost svakoga od nas da ne negira, ali s obzirom da smo društvo kakvo jesmo, onda su zakonske regulative važne kako bi pravile korekciju u društvu”, kaže Bošnjaković.

Dopune zakona su predvidjele da će kaznom od šest mjeseci do pet godina biti kažnjen onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom, ako je usmjereno protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine.

Ali Ikanović iz Memorijalnog centra smatra kako je iluzorno bilo očekivati da će negiranje automatski prestati.

“Negiranja će biti, ali u kojoj mjeri – to ćemo vidjeti. Vidimo da oni koji su negirali sada to umotaju u drugačiju izjavu iz koje se ne može reći da direktno negiraju genocid. Ipak, imali smo slučaj Dodika, njegov savjetnik Kovačević, pa predsjednik skupštine u Bijeljini… a ostali su i stari negatori iz Srbije”, kaže Ikanović.

Tokom konferencije za medije 30. jula u zgradi Narodne skupštine RS-a Dodik je ponovio stav po kojem “genocida nije bilo”, što su prenijele televizije Al Jazeera i FTV. Radio-televizija Republike Srpske nije prikazala dio konferencije sa ovom izjavom.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG