Linkovi

Teme

Trump potpisao uredbu o reformi policije poslije višenedjeljnih protesta

Predsjednik SAD Donald Trump potpisuje uredbu o reformi policije, 16 juni, 2020.

Predsjednik SAD Donald Trump potpisao je u utorak uredbu koja će, kako je naveo, reformisati rad policije i istovremeno održati "red i mir". 

Poslije višenedjeljnih protesta protiv rasizma i policijske brutalnosti organizovanih poslije smrti Afroamerikanca Georgea Floyda 25. maja tokom policijskog privođenja u Minneapolisu, Trump je predstavio odgovor administracije na sve veću zabrinutost u pogledu rasne nejednakosti u Americi, piše agencija Reuters.

Trump je na početku izrazio saučešće porodicama žrtava policijskog nasilja, ali je ubrzo nakon toga pozvao na povratak "zakona i reda" i zaprijetio da će kazniti one koji pljačkaju.

"Amerikanci žele zakon i red, zahtijevaju zakon i red", rekao je Trump na ceremoniji potpisivanja uredbe u Bijeloj kući, kojoj su prisustvovali policijski zvaničnici i republikanski članovi Kongresa.

Predsjednik se prethodno u Bijeloj kući sastao sa porodicama žrtava policijskog nasilja.

“Svim porodicama koje pate, želim da znate da svi Amerikanci žale uz vas. Smrt vaših voljenih neće biti uzaludna", naglasio je američki lider.

Međutim, ipak je pozdravio većinu policajaca kao nesebične javne službenike.

“Smanjenje kriminala i povećanje standarda nisu suprostavljeni ciljevi", naglasio je Trump uoči potpisivanja uredbe.

Uredbom, koju je Trump potpisao, predviđa se uspostavljanje baze podataka kako bi se pratili policajci protiv kojih su podnijete žalbe za prekomjernu upotrebu sile.

Takođe, policijske službe bi imale finansijski podsticaj da uvedu najbolje standarde, a ohrabrilo bi se i sprovođenje programa prema kojem bi socijalni radnici zajedno sa policijom reagovali na nenasilne slučajeve, među kojima su problemi povezani za mentalnim zdravljem, zavisnošću i beskućništvom.

Trump je rekao i da bi bio zabranjen policijski zahvat poznat kao "kragna" osim kada je "ugrožen život policajaca". Taj zahvat je već uglavnom zabranjen u policijskim službama širom zemlje.

Trump je ponovio da se protivi pozivima da se "ukine finansiranje policije" izmjenom rada gradskih policijskih službi ili čak njihovim ukidanjem i ocijenio da je to "radikalno i opasno".

"Amerikanci znaju istinu: Bez policije bi nastao haos. Bez zakona bi nastala anarhija, a bez bezbjednosti katastrofa", rekao je predsjednik SAD.

Demokrate i aktivisti za ljudska prava ocijenili su da Trumpova mjera nije dovoljna.

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi ocijenila je da uredbi "nažalost ozbiljno nedostaje ono što je potrebno za borbu protiv epidemije rasne nejednakosti i policijske brutalnosti čije su žrtve stotine Afroamerikanaca".

Predsjednik je prethodno na Twitteru pozivao na obračun sa demonstrantima i zalagao se za snažan i vojni odgovor na nemire izazvane Floydovom i smrću drugih Afroamerikanaca. Prema istraživanjima javnog mnijenja, Amerikanci su sve više zabrinuti zbog policijske brutalnosti.

Odvojeni prijedlozi u Kongresu

Predstavnički dom, predvođen demokratama, trebalo bi da glasa kasnije ovog mjeseca o svom prijedlogu, koji uključuje rješenja koja bi učinila lakšim podnošenje građanskih tužbi protiv policajaca koji krše nečija prava.​ Međutim, republikanci se tome protive.

Republikanci u Senatu trebalo bi u srijedu da predstave svoj zakonski prijedlog koji je više usredsređen na prikupljanje podataka nego na promjene u oblastima povezanim sa upotrebom smrtonosne sile.

Dvije strane nisu saglasne ni u pogledu prijedloga demokrata da se zabrani grubi policijski zahvat poznat kao "kragna".

Lider većine u Senatu, Mitchell McConnell, nazvao je zakone "ozbiljnim prijedlozima za reformu sprovođenja zakona".

Lider manjine u Senatu, Chuck Schumer​, rekao je da napori republikanaca nisu otišli dovoljno daleko i da je "sada vrijeme da se potraže smjele i ospežne promjene".

Bijela kuća je signalirizrala da predsjednik Trump ne bi podržao okončanje onoga što je poznato kao doktirna kvalifikovanog imuniteta, kojom se policajci štite od tužbi.

See all News Updates of the Day

Hamilton: Zapadni Balkan nazaduje, dok Evropa stoji u mjestu

Daniel Hamilton, visoki saradnik i direktor programa Globalna Evropa Wilson centra u Washingtonu.

Usporeni proces proširenja EU na području Zapadnog Balkana utiče na dalju stagnaciju demokratskog preobražaja tog područja, tvrdi Daniel Hamilton, visoki saradnik i direktor Programa Globalna Evropa Wilson Centra u Washingtonu.

Hamilton ističe da su elite na vlasti u regionu sve manje zainteresovane za promjene i da "postaje jasno da se vizija slobodnog, demokratskog i istinski evropskog Balkana više ne može uzeti zdravo za gootovo".

"Perspektiva pridruživanju evropskom bloku, predstavljala je važnu polugu u rukama Unije. Međutim, s vremenom taj mamac izgubio je privlačnost kod mnogih u regionu. Mada ne svi, većina ljudi na vlasti koriste kleptokratske mahinacije za sticanje ličnog bogatstva i sve veće moći. Stoga nisu mnogo zainteresovani ni za reforme niti za evropsku integraciju, jer im sadašnje okolnosti sasvim dobro idu u korist", kaže on.

Hamilton kritikuje i zastoj na evropskoj strani.

"Koncentrisanje ukupne pažnje na ispunjavanje uslova za pristupanje, učinilo je da Brisel postane obuzet procesom, odnosno postupkom ispunjavanja uslova za prijem u članstvo, dok zanemaruje činjenicu da sve te zemlje i dalje loše funkcionišu. Drugim riječima, Evropski blok je ulagao krupna sredstva u region, ali nije vodio računa o kleptomanijji u vladajućim krugovima", rekao je on.

Hamilton izdvaja Bosnu i Hercegovinu kao glavnu kariku Zapadnog Balkana. Sjedinjene Države i EU imaju snažan ulog u funkcionalnoj i efikasnoj multietničkoj demokratiji, bezbjednoj u svojim granicama i politički stabilnoj, objašnjava naš sagovornik.

On ujedno podsjeća da je novi američki državni sekretar Antony Blinken svoje prvo pismo sa adresom Zapadnog Balkana uputio liderima Bosne i Hercegovine, u kojem je naveo potrebu sprovođenja reforme ustavnog uređenja utvrđenog u okviru Dejtonskog mirovnog sporazumom 1995.

"Došli smo do još jedne presudne tačke u jugoistočnoj Evropi. Poslije 25 godina, vrijeme je da se popravi Dejton. Cjelovita i slobodna Evropa i dalje je vrijedan cilj. To se ne može postići ako Bosna implodira. Dejtonski mir je takođe upozorenje: Kad god ignorišemo Balkan, na kraju platimo višu cijenu", kaže Hamilton.

Prilično je krupan iskorak s američke strane da u sadašnje vrijeme (25 godina kasnije) prizna da nije sve uredu sa Dejtonskim sporazumom, smatra Hamilton.

Jednako važno pitanje je, dodaje on, još uvijek neriješen srpsko-kosovski spor: "Taj spor i dalje ostaje prvorazredan problem. Međutim, Kosovo je dobilo novu vladu sa liderom koji ističe da dijalog sa Srbijom nije prioritet na njegovom dnevnom redu, već Covid-19, kao i cilj ostvarivanja pravde".

Novom kosovskom premijeru Aljbinu Kurtiju, savjetovano je tokom njegove nedavne posjete Briselu da srpsko-kosovski dijalog vrati na vrh svoje agende, prenose evropski mediji. Istovremeno, Slovenija koja uskoro preuzima funkciju predsjedavanja Evropskom unijom, želi da vrati evropsku pažnju na Zapadni Balkan. Predložiće održavanje samita o zanemarenom regionu.

"Pri tom, naredni podsticaj za reforme mora biti zasnovan na novoj riješenosti Sjedinjenih Država i EU da ostaju angažovane na području Zapadnog Balkana. Jedina efikasna strategija je pospješivanje integracije i reformi koje bi se pozabavile patologijama koje se šire na terenu", zaključuje Hamilton, jedan od vodećih američkih eksperata za područje Zapadnog Balkana.

Državni sekretar SAD Blinken u posjeti Ukrajini

Američki državni sekretar Antony Blinken

Američki državni sekretar Antony Blinken dolazi u posjetu Ukrajini 5. maja u znak podrške nakon što je Rusija prošlog mjeseca povukla svoje trupe iz pograničnih regiona i Krima.

Posjeta Blinkena pokazuje "nepokolebljivu" podršku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) ukrajinskom "suverenitetu i teritorijalnom integritetu pred ruskom agresijom koja je u toku", rekao je u izjavi portparol State Departmenta Ned Price.

Skupljanje ruskih vojnih snaga u blizini ukrajinske sjeverne i istočne granice, kao i na Krimu, koji je Moskva zauzela 2014. godine, izazvalo je zabrinutost zbog većih eskalacija u Kijevu, Briselu i Washingtonu.

Moskva je 23. aprila objavila da je započela povlačenje svojih snaga, donijevši barem trenutno olakšanje u Kijevu, piše Radio Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Ruska vojska je prošle nedjelje saopštila da se većina njenih trupa vratila u svoje stalne baze.

Visoki diplomatski zvaničnik SAD u Evropi Philip Reeker rekao je medijima na brifingu prošle nedjelje da će Sjedinjene Države nastaviti da nadgledaju situaciju.

"U razgovorima sa ruskom vladom vrlo smo jasno rekli da treba da se uzdrže od eskalacije i da prekinu aktivnosti koje do nje mogu da dovedu u Ukrajini i oko nje", rekao je Reeker, koji je takođe naglasio zabrinutost Washingtona zbog ruskih vježbi u Crnom moru.

Sa Zelenskim o Naftogazu

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski

Blinken će se sastati sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim kojem će prenijeti i važnost borbe protiv korupcije, što je dugotrajni zahtjev ukrajinskih zapadnih partnera, rekao je Price.

Zabrinutost zbog korupcije, posebno u ukrajinskom energetskom sektoru, ponovo se pojavila ove nedjelje zbog vladine zamjene odbora ukrajinske državne kompanije za naftu i gas Naftogaz.

Ukrajinska vlada otpustila je izvršnog direktora Naftogaza Andrija Koboljeva samo nekoliko dana prije posjete američkog državnog sekretara.

Price je rekao da potez smjene dobro cijenjenih stručnjaka "odražava nepoštovanje poštene i transparentne prakse korporativnog upravljanja i komplikuje dugogodišnje napore na reformi ukrajinskog energetskog sektora i poboljšanju njegove investicione klime".

Vlada je 28. aprila najavila smjenu Andrija Koboljeva, šefa Naftogasa od 2014. godine, pozivajući se na "nezadovoljavajuće" rezultate poslovanja kompanije prošle godine, kada je zabilježila gubitak od skoro 700 miliona dolara. Nadzorni odbor, koji je privremeno suspendovan radi smjene Koboljeva, izdao je 30. aprila izjavu u kojoj navodi da su svi njegovi članovi dobili obavještenje o ostavkama koje stupaju na snagu 14. maja.

Blinken će u Kijev stići iz Londona, gdje je prisustvovao sastanku ministara spoljnih poslova Grupe sedam (G7) razvijenih zemalja.

Njegovo putovanje dolazi u trenutku kada predsjednik SAD Joe Biden pojačava pritisak na Rusiju, ali se takođe priprema za samit sa predsjednikom Vladimirom Putinom u nadi da će stabilizovati odnos.

Biden je 4. maja rekao da se nada da će održati samit tokom planiranog putovanja u Evropu u junu. U aprilu je predsjedniku Rusije ponudio sastanak u trećoj zemlji na kojem će se razgovarati o tenzijama oko određenih pitanja, uključujući vojne prijetnje Ukrajini, miješanje u izbore i ruski tretman zatvorenog opozicionog aktiviste Alekseja Navalnog.

SAD su već uvele sankcije i protjerale ruske diplomate zbog višestrukih žalbi na aktivnosti Rusije, podsjeća RFERL.

Džamija u Minnesoti poziva vjernike da se vakcinišu protiv Covid-19

Džamija u Minnesoti poziva vjernike da se vakcinišu protiv Covid-19
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:18 0:00

Afganistanci strahuju od povratka talibana na vlast nakon povlačenja američkih snaga

Afganistanci strahuju od povratka talibana na vlast nakon povlačenja američkih snaga
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:18 0:00

Ofanziva talibana poslije isteka prvobitnog roka za povlačenje američkih snaga iz Afganistana

ARHIVA - Naoružani talibani u pokrajini Herat u Afganistanu.

Afganistanske bezbjednosne snage potisnule su veliku ofanzivu talibana u južnoj pokrajini Helmand u protekla 24 sata, saopštili su u utorak zvaničnici, dok su ekstremisti izveli napade širom zemlje nakon isteka prvobitnog roka za povlačenje američkih snaga iz Afganistana.

Sjedinjene Države nisu ispoštovale rok 1. maj za povlačenje, dogovoren prošle godine sa talibanima, ali su počele da povlače snage koje bi, kako je prethodno najavio predsjednik Joe Biden, trebalo da napuste Afganistan do 11. septembra. Protivnici te odluke ističu da će islamski ekstremisti iskoristiti povlačenje da pokušaju da se vrate na vlast.

"U gradu su odjekivale eksplozije i teško naoružanje, a čuli su se i pucnji. Sa članovima porodice sam bio u ćošku sobe, gdje smo čuli eksplozije i razmjenu vatre, kao da se to događalo iza zidova kiće", opisao je za agenciju Reuters Mula Jan, stanovnik prijestolnice Helmanda, Laškar Ga.

Ataula Avgan, šef savjeta Helmanda, rekao je da su talibani pokrenuli ofanzivu u ponedjeljak iz više pravaca, da su napali kontrolne punktove na obodima grada Laškar Ga, i osvojili neke od njih.

Afganistanske bezbjednosne snage su u tom području izvele vazdušne napade i rasporedile specijalne jedinice. Pobunjenici su potisnuti, ali su borbe nastavljene u utorak, dok su stotine porodica raseljene, rekao je visoki zvaničnik pokrajine Helmand.

Američke snage su prije dva dana predale bazu u Helmandu snagama afganistanske vlade. U Washingtonu, američka vojska je saopštila da je do sada okončano oko 2 do 6 odsto procesa povlačenja.

U međuvremenu, Ministarstvo odbrane Afganistana saopštilo je da su bezbjednosne snage u protekla 24 sata odgovorile na napade talibana u još najmanje šest drugih pokrajina, uključujući Gazni na jugoistoku i Kandahar na jugu.

Ministarstvo je navelo da je u Helmandu ubijeno nešto više od 100 talibanskih boraca, ali nije iznijelo detalje o žrtvama među afganistanskim bezbjednosnim snagama.

Poslije isteka roka za povlačenje, dogovorenog za vrijeme administracije predsjednika Donalda Trumpa u Afganistanu je došlo do naglog rasta nasilja.

U eksploziji automobila bombe u pokrajini Logar, prošlog petka, poginulo je skoro 30 osoba. U ponedjeljak, najmanje sedam afganistanskih vojnika poginulo je nakon što su talibani aktivirali eksplozivne naprave koje su prokrijumčarili kroz tunel iskopan ispod vojne ispostave u jugozapadnoj pokrajini Fara.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG