Regionalne tenzije koje je prije godinu dana pokrenuo napad palestinske oružane grupe Hamas na južni Izrael prerasle su u niz izraelskih operacija kopnom i zrakom iznad Libana i direktnih napada Irana na izraelska vojna postrojenja.

Iran je u utorak upozorio Izrael na bilo kakve napade na Islamsku Republiku, sedmicu nakon što je Teheran ispalio salvu projektila na nju, dovodeći Bliski istok na ivicu.

Svaki napad na iransku infrastrukturu bit će dočekan odmazdom, rekao je ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi, upozoravajući Izrael da ne napada njegovu zemlju.

Araqchi će od utorka posjetiti Saudijsku Arabiju i druge zemlje Bliskog istoka kako bi razgovarao o regionalnim pitanjima i radi na zaustavljanju izraelskih "zločina" u Gazi i Libanu, izvijestila je iranska novinska agencija ISNA.

Zaljevske arapske države - od kojih su većina veliki izvoznici energije poput Irana - pokušale su uvjeriti Teheran u svoju neutralnost u iransko-izraelskom sukobu, rekli su izvori Reutersu prošle sedmice.

"Naš dijalog se nastavlja u vezi s razvojem događaja u regionu kako bi se spriječili besramni zločini cionističkog režima (Izraela) u Libanu u nastavku zločina u Gazi", rekao je Araqchi u video snimku koji su prenijeli državni mediji.

"Od danas počinjem putovanje u region, u Rijad i druge prestonice u regionu i nastojaćemo da imamo kolektivni pokret iz zemalja regiona... da zaustavimo brutalne napade u Libanu", dodao je Araqchi.

U Libanu je izraelska vojska izvršila veći pritisak na libanonski Hezbolah koji podržava Iran, rekavši da provodi "ograničene, lokalizirane, ciljane operacije" na jugozapadu Libana nakon što je najavila takve operacije za jugoistočno pogranično područje.

Izraelska vojska udarila je preko noći na južna predgrađa Bejruta i rekla da je ubila visokog Hezbolaha odgovornog za budžet i logistiku grupe.

Ako se potvrdi, smrt Suhaila Husseina Husseinija bila bi posljednja u nizu izraelskih atentata na vođe i komandante Hezbolaha i njegovog saveznika Hamasa.

U najvećem udaru Hezbolahu u posljednjih nekoliko decenija, Izrael je ubio svog vođu Hassana Nasrallaha zračnim napadom na južna predgrađa Bejruta krajem prošlog mjeseca.

Specijalni koordinator Ujedinjenih naroda za Liban i šef mirovne misije UN-a u toj zemlji rekao je u utorak da su njihovi ponovljeni pozivi na suzdržanost "prošli bez pažnje" u godini otkako je počela razmjena vatre između Hezbolaha i Izraela.

"Danas, godinu dana kasnije, skoro svakodnevne razmjene vatre prerasle su u nemilosrdnu vojnu kampanju čiji je humanitarni učinak ništa drugo nego katastrofalan", rekli su u zajedničkoj izjavi.

IZRAELSKE OPERACIJE SE STALNO ŠIRE

Napadi su izazvali strah da će SAD, najbliži saveznik Izraela, i Islamska Republika Iran biti uvučeni u potpuni sukob na Bliskom istoku koji proizvodi naftu.

Napetost između velikih neprijatelja Irana i Izraela raste nakon godina rata u sjeni i atentata koji su se pretvorili u direktne sukobe koji su doveli regiju na ivicu.

Izrael je razmatrao opcije za odgovor na prošlosedmični napad Teherana balističkim projektilima, izveden kao odgovor na izraelsku vojnu akciju u Libanu.

Američka novinska web stranica Axios citirala je izraelske zvaničnike koji su rekli da bi iranska naftna postrojenja mogla biti pogođena, što bi bila ozbiljna eskalacija koja bi mogla povećati globalne cijene nafte.

U petak je predsjednik Joe Biden rekao da bi razmislio o alternativama napadima na iranska naftna polja da je na mjestu Izraela, dodajući da misli da još nije donijet zaključak kako da se odgovori Iranu.

Izraelski zračni napadi raselili su 1,2 miliona ljudi u Libanu, a pojačana kampanja izraelskog bombardiranja zabrinula je mnoge Libanance da će njihova zemlja doživjeti ogromne razmjere razaranja koje je Izrael izvršio u Gazi.

Izraelske snage izdale su na arapskom upozorenje posjetiteljima plaža i brodovima da izbjegavaju dio libanonske obale, rekavši da će uskoro započeti operacije protiv Hezbolaha s mora.

Otkako je Hezbolah počeo pucati na Izrael prije godinu dana u znak solidarnosti s Hamasom ubijeno je oko 2.000 Libanonaca, od kojih je većina ubijena u posljednjih nekoliko sedmica.

Izraelska vojska opisala je svoju kopnenu operaciju u Libanu kao lokaliziranu i ograničenu, ali je počevši od prošle sedmice u stalnom porastu.

Izraelske odbrambene snage kažu da je njihov cilj očistiti granična područja u kojima su bili smješteni borci Hezbolaha, bez planova da idu duboko u Liban.

Kada je Tareq Hajjaj, dopisnik novinske web stranice Mondoweiss iz Gaze, izašao na teren da izvještava, rekao je da je ponekad vidio izraelske ratne avione i dronove kako kruže iznad i brinuo se da će poginuti.

"Svaki put kada sam htio da napravim priču da nešto prijavim, osjećao sam da je smrt tako blizu, da u svakom trenutku mogu da poginem", rekao je Hadžadž za Glas Amerike iz Kaira.

Novinaru je u aprilu dozvoljeno da napusti Gazu i uputi se u Egipat, ali on i dalje izvještava o ratu iz daleka.

Osnovan kao progresivna novinska stranica, Mondoweiss se suočio s kritikama zbog, kako neki kažu, antiizraelskih stavova i aktivističkog pristupa.

"Bilo je zaista opasno ići na teren da prijavim. Bio je to put smrti svaki dan", dodao je on.

Brojke Komiteta za zaštitu novinara, ili CPJ, odražavaju tu opasnost.

Od 4. oktobra, najmanje 128 novinara i medijskih radnika je ubijeno od početka rata 7. oktobra prošle godine, što je rat učinilo najsmrtonosnijim sukobom koji je zabilježen za novinare.

Novinari u Gazi su podnijeli najveći teret nasilja. Od ubijenih novinara, njih 123 — ili oko 96% — bili su Palestinci, navodi CPJ.

"Oni snose punu težinu odgovornosti za izvještavanje o uticaju rata na Gazu", rekla je izvršna direktorica CPJ Jodie Ginsberg za Glas Amerike u New Yorku.

Visoka stopa ubijenih novinara izazvala je zabrinutost da izraelska vojska namjerno cilja na medije, smatra Ginsberg.

"To je posebno zabrinjavajuće jer su novinari civili i nikada ne smiju biti meta u ratu, a to bi predstavljalo ratni zločin", rekla je ona.

Dva izraelska novinara i tri libanska novinara također su ubijeni od početka rata, navodi CPJ.

Dvojica izraelskih novinara bila su među oko 1.200 ljudi koje su ubili militanti Hamasa u prvom napadu 7. oktobra. Hamas je također zarobio oko 250 talaca.

Izraelska kontraofanziva u Gazi je u međuvremenu ubila više od 41.600 Palestinaca, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze, koje ne pravi razliku između civila i boraca. Više od 95.000 ljudi je povrijeđeno u izraelskim bombardovanjima, koja su malu enklavu Gaze skoro pretvorila u ruševine.

U odgovoru na zahtjev za komentar, izraelsko ministarstvo vanjskih poslova uputilo je Glas Amerike Izraelskim odbrambenim snagama ili IDF-u. IDF nije odgovorio na email Glasa Amerike u kojem se traži komentar.

Prijetnje sigurnosti novinara — posebno u Gazi — među najhitnijim su pitanjima s kojima se novinari suočavaju dok izvještavaju o ratu, prema medijskim stručnjacima. Dok su se oni u Gazi našli zaokupljeni opstankom, novinari su također zaduženi za dodatnu dužnost pokrivanja i objašnjavanja onoga što se događa lokalnoj i međunarodnoj publici.

U prošlosti, Hamas je maltretirao i hapsio novinare u Gazi zbog njihovog izvještavanja, ali CPJ nije primio nikakve izvještaje o terorističkoj grupi koju su proglasili SAD ciljanom na novinare od početka rata.

Prošle godine je izraelska vojska rekla da ne može garantovati sigurnost novinara u Gazi. Vojska je takođe rekla da ne cilja na novinare. Ali grupe za slobodu štampe i drugi analitičari nisu uvjereni.

"Nekada je bilo da ako nosite oznake na kojima je pisalo da ste sa novinarima ili ste na televiziji da bi vas to zaštitilo. Mislim da sada razumijemo da vas nošenje te vrste obilježja čini metom", John Daniszewski, urednik u The Associated Pressu, rekao je za VOA iz New Yorka.

Daniszewski je dodao da je rat najpolarizirajuće pitanje koje je pokrivao u svojoj karijeri.

"Jedna ili druga strana su veoma zabrinuti da njihova žrtva nije usredsređena", rekao je on.

Još jedno pitanje koje otežava izvještavanje o ratu je nedostatak pristupa, budući da Izrael strogo ograničava pristup medija Gazi. Jedini način da novinari uđu u Gazu je povezivanje sa IDF-om, ali ta rijetka putovanja su visoko kontrolirana, pri čemu novinari vide samo ono što im izraelska vojska dozvoljava da vide.

Početkom septembra, Udruženje stranih novinara, ili FPA, u Izraelu ponovilo je svoje pozive izraelskoj vladi da omogući veći nezavisni pristup novinarima u Gazi.

"Ovo je krajnje pretjerana mjera koja je bez presedana po obimu, obimu i trajanju i protivna je načelima demokratije i slobode štampe", rekao je bivši predsjedavajući FPA Dan Perry za Glas Amerike o strogim ograničenjima. Sada kolumnista sa sjedištem u Tel Avivu, Perry je ranije radio kao šef biroa u Jerusalemu za The Associated Press.

Ograničeni medijski pristup Gazi rizikuje da ometa razumijevanje međunarodne publike o tome šta se dešava na toj teritoriji, prema Ginsbergu, i povećava prostor za procvat dezinformacija i dezinformacija.

"To znači da ne možemo nužno dobiti potpunu sliku onoga što se dešava u Gazi", rekao je on.

Prošle godine izraelska vlada je također ciljala katarski medij Al Jazeera.

U maju je izraelska vlada zatvorila tu kuću zbog navodnih zabrinutosti za nacionalnu sigurnost, što je potez koji su grupe za slobodu medija osudile. Reporteri Al Jazeere još uvijek ne mogu izvještavati iz Izraela.

Zatim je krajem septembra izraelska vojska izvršila raciju na ured Al Jazeere u gradu Ramallah na okupiranoj Zapadnoj obali i prisilila biro da prestane s radom na najmanje 45 dana. Naredbom o zatvaranju Al Jazeera se optužuje za poticanje i podržavanje "terorizma".

"Upad u ured i zapljena naše opreme nije samo napad na Al Jazeeru, već uvreda slobode medija i samih principa novinarstva", navodi Al Jazeera u saopćenju.

Tokom racije, izraelski vojnici su srušili poster američko-palestinske novinarke Al Jazeere Shireen Abu Akleh, koja je upucana u glavu i ubijena 2022. dok je izvještavala o operaciji izraelske vojske na okupiranoj Zapadnoj obali.

Izraelska vojska je rekla da je novinara vjerovatno, ali nenamjerno, ubio izraelski vojnik. Za njeno ubistvo niko nije odgovarao.

"Gašenje Al Jazeere dio je mnogo šireg pokušaja Izraela da cenzurira medije", rekla je Ginsberg.

U Gazi, jedan od najvećih izazova sa kojima se novinari suočavaju je obilje priča koje se mogu ispričati, kaže Hajjaj. "Uvijek ima još priča koje treba uraditi", rekla je.

Iako je prošlo oko pola godine otkako je Hajjaj uspio napustiti Gazu i uputiti se u Egipat, on kaže da se njegov dom nikad ne osjeća tako daleko.

"Čak i da je moje tijelo napustilo Gazu, sva moja čula su i dalje tu", rekao je.

Izraelske odbrambene snage saopćile su da je u zračnom napadu u ponedjeljak na Bejrut ubijen Suhail Husseini, a opisali su ga da nadgleda logistiku i upravljanje Hezbolahom.

Udar je uslijedio 10 dana nakon što je u izraelskom napadu ubijen vođa Hezbolaha Hassan Nasrallah usred pritiska za koji Izrael kaže da ima za cilj uklanjanje prijetnje Hezbolaha s izraelsko-libanonske granice.

Izrael je u ponedjeljak izveo zračne napade na dva fronta, gađajući položaje Hamasa širom Pojasa Gaze i borce Hezbolaha u Libanu, pošto je zemlja obilježila godinu dana od napada Hamasa na južni Izrael izazvao je rat koji sada prijeti da zahvati cijeli region.

U Gazi su mete uključivale Hamasove raketne položaje. Hamas je u ponedjeljak saopštio da je ispalio rakete na Tel Aviv, drugi po veličini grad u Izraelu, i područja u blizini nekoliko graničnih prijelaza na jugu Izraela.

Izrael je prijavio sirene za vazdušni napad u Tel Avivu i u centralnom Izraelu kao odgovor na projektile ispaljene iz Gaze.

Rano u ponedjeljak, izraelska vojska je poručila stanovnicima četiri područja južnog pojasa Gaze da se presele u takozvanu humanitarnu oblast na obali u al-Mawasi, rekavši da će terorističke akcije Hamasa u tom području biti dočekane "ekstremnom snagom". Stanovnici sjeverne Gaze također su pod naredbom za evakuaciju, a Ujedinjene nacije kažu da te naredbe vrše pritisak na više od 400.000 Palestinaca da se presele u Al-Mawasi, koji je već prenaseljen.

U južnom Libanu, Izraelske odbrambene snage saopštile su da je 100 njihovih aviona pogodilo više od 120 ciljeva Hezbolaha. Mete su također bile lokacije Hezbolaha u istočnoj dolini Beqaa u zemlji.

IDF je u ponedjeljak navečer izdao upozorenja ribarima i drugim ljudima na području rijeke Awali, zabranjujući im do daljnjeg izlazak na plažu i more u tom području i južno od njega. Rijeka se ulijeva u Mediteran u blizini južnog grada Sidona.

Rakete Hezbolaha pogodile su grad Haifu na sjeveru Izraela, gdje su izraelski mediji objavili da je najmanje 10 ljudi povrijeđeno. Hezbolah je rekao da je gađao izraelsku vojnu bazu južno od Haife.

Izrael je rekao da su njegove zračne snage također uspješno presrele raketu zemlja-zemlja lansiranu iz Jemena, gdje su pobunjenici Huti koje podržava Iran posljednjih dana pojačali raketnu vatru na jevrejsku državu.

Sumorna godišnjica

U međuvremenu, Izraelci su održali tmurne ceremonije obilježavanja godišnjice hamasovog terorističkog napada 7. oktobra 2023. godine.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je u ponedjeljak da je Izrael "bačen u kritičnu bitku, ali nismo poraženi" 7. oktobra.

“Okupili smo se zajedno da odbranimo našu zemlju, našu domovinu. Skupili smo ogromnu mentalnu snagu”, rekao je. “Nacrtali smo ciljeve rata i ostvarujemo ih: rušenje vladavine Hamasa; dovodeći kući sve taoce, kako žive tako i pokojne. Ovo je sveta misija i nećemo stati dok je ne završimo; eliminisanje svake buduće prijetnje iz Gaze za Izrael; i bezbedno vraćanje stanovnika juga i severa njihovim domovima.”

Bijela kuća je u Washingtonu rekla da je predsjednik Joe Biden razgovarao s izraelskim predsjednikom Isaacom Herzogom kako bi mu izrazio saučešće. On i prva dama Jill Biden obilježili su godišnjicu paljenjem svijeće za pamćenje sa rabinom u Bijeloj kući.

Biden je u saopćenju naveo da će 7. oktobar ostati upamćen “kao mračan dan za palestinski narod zbog sukoba koji je Hamas pokrenuo tog dana”.

“Nećemo prestati raditi na postizanju sporazuma o prekidu vatre u Gazi koji vraća taoce kućama, omogućava povećanje humanitarne pomoći kako bi se ublažile patnje na terenu, osigurava sigurnost Izraela i završava ovaj rat”, rekao je Biden.

Izraelski ministar odbrane Yoav Gallant rekao je u ponedjeljak da će Izrael osigurati da se svoj narod može bezbjedno vratiti kući i da će biti učinjeno sve što je moguće da se osigura povratak talaca koji se drže u Gazi.

"Danas više nego ikad imamo duboku predanost da nastavimo s preduzimanjem svih potrebnih mjera da porazimo naše neprijatelje i odbranimo našu domovinu", rekao je Gallant u izjavi.

U video izjavi, generalni sekretar UN-a Antonio Guterres pozvao je da se drži nade usred krvoprolića i podjela.

“Vrijeme je za oslobađanje talaca. Vreme je da utišamo oružje. Vreme je da se zaustavi patnja koja je zahvatila region. Vrijeme je za mir, međunarodno pravo i pravdu”, rekao je. “Ujedinjene nacije su u potpunosti posvećene postizanju tih ciljeva.”

U UN-u, izraelski ambasador Danny Danon predvodio je komemoraciju za žrtve 7. oktobra kojoj su prisustvovale diplomate i članovi jevrejske zajednice.

“Ovaj rat nam je nametnut, ali smo spremni platiti cijenu”, rekao je Danon. “Spremni smo učiniti ono što moramo, bez obzira na osude, bez obzira na pristrasnost.”

Ta cijena je bila visoka. IDF je u ponedjeljak saopćio da je 728 vojnika ubijeno od 7. oktobra u Gazi, a sada u Libanu. Više od 4.500 je povrijeđeno.

Militanti predvođeni Hamasom ubili su oko 1.200 ljudi u napadu na južni Izrael 7. oktobra 2023. godine. Uzeli su i oko 250 ljudi kao taoce, od kojih je oko 100 još uvijek u pritvoru, a vjeruje se da je oko jedne trećine mrtvo.

Izraelska vojna kampanja zračnih i kopnenih napada ubila je skoro 42.000 Palestinaca i ranila više od 97.000, prema Ministarstvu zdravlja Gaze. Ministarstvo ne pravi razliku između militanata i civila, ali je reklo da su samo više od polovine žene i djeca.

I Hamas i Hezbolah su Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Evropska unija i drugi označili kao terorističke organizacije.

Dopisnica VOA UN-a Margaret Besheer i reporterka VOA Natasha Mozgovaya dale su svoj doprinos ovom izvještaju. Neke informacije za ovu priču su dali Associated Press, agencija France-Presse i Reuters.

Istraga je preliminarno utvrdila da damping rakije iz EU prijeti "znatnoj šteti" kineskom sektoru rakije, saopćilo je kinesko ministarstvo trgovine.

Istraga o proizvodima od svinjskog mesa EU je u toku i na kraju istrage će donijeti "objektivne i poštene" odluke.

Ministarstvo je dodalo da razmatra povećanje carina na uvoz velikih motornih vozila. Veći nameti najviše bi pogodili njemačke proizvođače, pri čemu je njemački izvoz vozila sa motorima od 2,5 litara ili više u Kinu prošle godine dostigao 1,2 milijarde dolara.

Od 11. oktobra uvoznici rakije porijeklom iz EU moraće da polože depozite koji se uglavnom kreću od 34,8% do 39,0% vrijednosti uvoza, saopštilo je ministarstvo.

Francuska je viđena kao meta pekinške akcije o rakiji zbog njene podrške carinama na kineska električna vozila. Takođe je činila 99% kineskog uvoza rakije prošle godine, a francuske isporuke rakije dostigle su 1,7 milijardi dolara.
Hennessy i Remy Martin bili su među najteže pogođenim brendovima, a uvoznici su morali platiti depozite od 39,0% i 38,1%, respektivno.

Evropska unija je očekivala odmazdu Kine nakon što je blok prošle sedmice izglasao uvođenje carina na uvoz kineskih električnih vozila, ili EV, usred špekulacija da bi Peking mogao ciljati pojedine evropske zemlje koje su glasale za te mjere.

EU je podijeljena po tom pitanju, s 10 država članica za na glasanju u petak, pet zemalja je glasalo protiv mjera, a 12 je bilo suzdržano.

Nakon glasanja, kinesko ministarstvo trgovine saopštilo je da se protivi planiranim tarifama, nazvavši ih "nepravednim, neusklađenim i nerazumnim".

Konjak

Francuska je među zemljama koje su se zalagale za usvajanje carina od strane EU. Proizvođači francuskog konjaka, vrste rakije, strahuju da će Peking sada pokušati da cilja njihov proizvod, nakon što je Kina ranije ove godine pokrenula antidampinšku istragu.

U toj je istrazi u avgustu zaključeno da je došlo do dampinga na kineskom tržištu, ali je Peking odlučio da u toj fazi ne uvede nikakve carine, što je odluka koja se široko smatra pokušajem smirivanja tenzija s Evropom.

Odluka EU da uvede tarife za električna vozila mogla bi isprovocirati Kinu da poništi svoju odluku, smatra Anthony Brun, predsjednik Opće unije proizvođača konjaka.

„Naravno da smo prilično zabrinuti, jer danas je Kina naše drugo najveće tržište. To predstavlja više od jedne trećine naših količina koje se izvoze više od 250 godina. Znajući da će nam sutra potencijalno biti nametnut porez od oko 40% — to bi potencijalno značilo nestanak ovog tržišta, jer naši konkurenti neće biti na meti istog poreza”, rekao je Brun agenciji Reuters, dodajući da Francuzi Vlada je naizgled odlučila da žrtvuje svoju industriju.

„Budući da Francuska prednjači u ovoj politici, oni će nastojati da ciljaju proizvod koji se tiče isključivo Francuske“, rekao je.

Njemački automobili

Njemačka, najveća ekonomija EU, glasala je protiv carina. Njemački proizvođači automobila takođe strahuju od odmazde Pekinga.

„Evropska automobilska industrija – a posebno njemačka – živi od izvoza. Sedamdeset posto naših poslova zavisi od toga. Trenutna odluka bi mogla dovesti do novih trgovinskih sukoba, do spirale protekcionizma, na koje bi se na tarife odgovorilo daljim carinama. A to je za nas nedostatak”, rekla je Hildegard Mueller, predsjednica njemačkog udruženja automobilske industrije, u intervjuu za Reuters.

Kina je već otvorila istrage o uvozu evropske svinjetine i mliječnih proizvoda, što bi moglo nesrazmjerno pogoditi neke zemlje članice EU koje su glasale za tarife na električna vozila.

'Nemamo pravo na osvetu'

Namjere Pekinga još nisu jasne, kaže Sander Tordoir, viši ekonomista u Centru za evropske reforme.

"Evropska komisija slijedila je pravila Svjetske trgovinske organizacije u dizajniranju kompenzacijskih carina na kineska električna vozila", napisao je Tordoir u e-poruci Glasu Amerike. “Kao rezultat toga, Kina u principu nema pravo da uzvrati, ali to ionako ne znači da Peking neće. Vrlo vidljivo protivljenje Berlina carinama znači da bi Peking mogao ciljati svoju odmazdu na izvoz, recimo, francuske rakije ili španske svinjetine, a ne njemačkih automobila. Ali ne može se isključiti da će Kina ionako diskriminirati automobile proizvedene u EU ili Njemačkoj.”

U saopćenju objavljenom nakon glasanja za EU u petak, kinesko ministarstvo trgovine obećalo je da će "poduzeti sve mjere" da zaštiti kineske kompanije - ali je dodalo da će se pregovori nastaviti.

Pregovori

I Brisel i Peking žele pronaći kompromis - i oboje žele izbjeći trgovinski rat, kaže Julia Poliscanova iz istraživačke grupe za politiku transporta i okoliša u Briselu, koja se zalaže za zeleniji transport.

“Ne treba potcjenjivati koliko je evropsko tržište važno i za Kinu. U konačnici, tržište EU pruža priliku za najveći dio kineskog izvoza električnih vozila”, rekla je Poliscanova. „Dakle, Kini treba EU koliko i nama Kina. I zato mislim da će doći do neke 'prijateljskije' odmazde ili prijateljskih akcija kao takvih."

"S obzirom na ogromnu preveliku ponudu ili višak kapaciteta u Kini i želju i potrebu da mnoge kineske kompanije - proizvođači baterija, električnih vozila - postanu globalni, vjerujem da će im evropsko tržište i dalje biti vrlo privlačno", rekla je.

Ekonomista Tordoir je manje optimističan.

“Teško je procijeniti kolika je vjerovatnoća da će pregovori uspjeti. Time što je u međuvremenu nastavila sa tarifama za električna vozila, EU je pokazala da je ozbiljna”, rekao je on. „Navodno se raspravlja o ideji da se utvrde dobrovoljne minimalne cijene — neka vrsta doplate — kako bi se nadoknadile kineske subvencije za električna vozila koje narušavaju tržište. Ali nije jasno kako bi se to pratilo, provodilo ili kako bi se šema uskladila sa WTO, do čega je EU očigledno stalo.”

Pravila WTO

EU tvrdi da će tarife za električna vozila zaštititi evropsku automobilsku industriju, za koju kaže da zapošljava 14 miliona ljudi širom bloka.

"Svrha je bila uspostavljanje, odnosno ponovno uspostavljanje jednakih uslova kako bi se ciljevi koji se odnose na električna vozila i ukupni zeleni ciljevi, recimo za EU, mogli postići na pošten način", glasnogovornik Evropske komisije Olof rekao je Gill novinarima u petak. “Nismo i nikada nismo htjeli da nametnemo carine u ovom slučaju radi nametanja carina. Ono što želimo je da uklonimo štetno subvencioniranje.”

Brisel vjeruje da tarife za električna vozila ne krše pravila Svjetske trgovinske organizacije ili Svjetske trgovinske organizacije.

„Tarife su veoma različite [prema] kompaniji i zasnovane na pojedinačnim nivoima subvencionisanja“, rekla je analitičarka autoindustrije Poliščanova. „Mislim da je to ono što te tarife čini prilično kompatibilnim od onoga što ja razumijem s pravilima Svjetske trgovinske organizacije.“

Američke carine

Sjedinjene Države su u avgustu učetvorostručile svoje carine na uvoz kineskih električnih vozila na 100%. Američka trgovinska predstavnica Katherine Tai rekla je da su takve mjere ponekad neophodne.

„Ciljevi koje pokušavamo da postignemo: Jedan je da izjednačimo uslove za naše industrije i naše radnike. Drugi je osigurati da ekonomija Sjedinjenih Država, za naše radnike i naše proizvođače, može ostati živa, posebno kada su u pitanju kritične industrije za koje znamo da su strateške za našu zajedničku budućnost, da Sjedinjene Države mogu nastaviti biti proizvođač, igrač i da će poslovi u ovim industrijama biti dobri poslovi”, rekla je Tai agenciji Frans pres 3. oktobra.

Kanada je takođe uvela carinu od 100% na kineska električna vozila od početka oktobra, uz uvozne carine od 25% na čelik i aluminijum. Peking je podnio tekuću žalbu na kanadske mjere Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

Dan žalosti proglasile su 7. oktobra entitetske vlade Federacije BiH i Republike Srpske, te Brčko distrikt BiH kao treće administrativna jedinica.

Vijeće ministara BiH održalo je također istog dana vanrednu sjednicu na kojoj se našao prijedlog odluke o proglašenju dana žalosti na državnom nivou, ali državna vlada nije imala kvoruma za donošenje takve odluke.

U prošlosedmičnim poplavama i klizištima živote je izgubilo 18 osoba dok se za još 7 još traga. Najviše stradalih bilo je u Donjoj Jablanici kada je bujica, praćena ogromnom količinom kamenja progutala selo.

U Jablanici se traga za još 4 a u Konjicu za još tri nestale osobe.

Na području Jablanice i Konjica, osim domaćih snaga, pomoć pruža i nekoliko spasilačkih ekipa iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Slovenije i Turske, objavila je Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Stručne službe i volonteri stanovnicima sela odsječenim cestama dostavljaju hranu, vodu, lijekove i druge potrepštine. Prioritet spasilačkih ekipa je što brži pronalazak nestalih osoba, zbog čega su fokusirani na najkritičnije točke pogođenih područja, kaže se u saopćenju.

Upozorenje na kišu koja dolazi

Hidrometeorološki zavod u Federaciji Bosne i Hercegovine objavio je upozorenje zbog mogućnosti obilnijih padavina na zapadu, sjeveru i istoku Hercegovine, u periodu od kasnovečernjih sati 8. oktobra do jutarnjih sati 9. oktobra.

Uz jaču kišu, prognoziraju između 30 i 60 litara padavina po metru kvadratnom, mjestimično i do 80 litara, zbog čega su moguće pojave bujičnih potoka, klizišta i odrona, posebno na nastradalim prostorima sjeverne Hercegovine.

Agencija za vodno područje Jadranskog sliva, pozivajući se na prognozu Hidrometeorološkog zavoda, upozorila je da se na većini hidroloških postaja na vodnom području Jadranskog mora prognozira porast vodostaja.

Porast vodostaja se posebno predviđa na dijelu poplavnog područja TMT (oko rijeka Tihaljina, Mlada i Trebižat u zapadnoj i na jugu Hercegovine), te srednje i donje Neretve s pritocima.

Upozorenje je izdano zbog trenutne situacije na poplavljenim područjima zbog mogućih pojava bujičnih potoka i klizišta, te obuhvaća općine i gradove Konjic, Jablanica, Mostar, Čapljina, Grude, Ljubuški, Široki Brijeg i Posušje.