Linkovi

Najnovije

update

Trump sugeriše odlaganje izbora, republikanci odbacuju tu ideju

Predsjednik Donald Trump
Predsjednik Donald Trump

Predsjednik SAD Donald Trump u četvrtak je pokrenuo mogućnost odlaganja predsjedničkih izbora u novembru i iznio neosnovane optužbe da će povećano glasanje poštom rezultirati izbornom prevarom, prenosi agencija AP.

Datumi predsjedničkih izbora - utorak poslije prvog ponedjeljka u novembru svake četiri godine - utvrđeni su federalnim zakonom, koji može da mijenja samo Kongres.

U Ustavu nema odredbi o odlaganju predsjedničke inauguracije, zakazane za 20. januar 2021. godine. Trump je u četvrtak tweetovao: „Sa opštim glasanjem poštom, izbori 2020. će biti na najneprecizniji i najnepošteniji u historiji. Biće velika sramota za SAD. Odložiti izbore dok ljudi ne budu mogli da ispravno i bezbjedno glasaju???”

Republikanski lideri u Kongresu odbacili su Trumpovu ideju.

„Nikada u istoriji nije bilo situacije da nismo održali izbore i trebalo bi da održimo i ove”, poručio je na konferenciji za novinare lider republikanaca u Predstavničkom domu i Trumpov saveznik Kevin McCarthy.

Lider republikanaca u Senatu Mitch McConnell je u jednom televizijskom intervjuu rekao da su se izbori u SAD uvijek održavali na vrijeme, kroz ratove i ekonomske padove.

„Izaći ćemo na kraj sa ovom situacijom kakva god da je i održati izbore 3. novembra, kao što je i planirano”, rekao je on.

Nema dokaza o izbornim neregularnostima kroz glasanje poštom, čak ni u državama u kojima se glasa samo na taj način, navodi AP.

Glasanje na američkim predsjedničkim izborima bit će veliki izazov zbog koronavirusa
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:42 0:00

Pet država, u kojima se već isključivo glasa poštom, navode da primjenjuju neophodne mjere da bi se osiguralo da strani akteri ne mogu da poremete glasanje. Eksperti ocjenjuju da su svi oblici izborne prevare rijetki, uključujući i glasanje van biračkog mesta.

Portparol Trumpove kampanje Hogan Gidley ukazao je na odlaganje u prebrojavanju glasova na primarnim izborima u New Yorku.

„Predsjednik je samo pokrenuo pitanje haosa koji demokrate izazivaju insistiranjem na glasanju poštom. Koriste koronavirus da bi pokušali da uvedu opšte glasanje poštom, što znači da se svakom registrovanom biraču šalje glasački listić, bez obzira na to da li su to tražili”, saopštio je on.

Trump sve više dovodi u pitanje regularnost izbora u novembru i očekivano povećano glasanje poštom zbog pandemije koronavirusa.

Predsjednik, koji u anketama zaostaje za kandidatom demokrata Joeom Bidenom, je u nedavnom intervjuu kablovskoj mreži Fox News odbio da se obaveže da će priznati rezultate izbora. Slično je zaprijetio i prije izbora 2016. godine.

„Vidjet ću. Neću jednostavno reći 'da' ili 'ne'. Nisam ni prošli put”, rekao je Trump.

Prošlog mjeseca je pristalicama u Arizoni rekao da će, po njegovom mišljenju, ovogodišnji izbori „biti najkorumpiraniji u istoriji naše zemlje”.

U aprilu, Trump je odbacio mogućnost promjene datuma izbora.

„Zašto bih to uradio? 3. novembar je dobar broj. Radujem se izborima”, rekao je američki lider.

Sekretar za pravosuđe William Barr rekao je tokom svjedočenja u Kongresu, ove nedjelje, da postoji „veliki rizik” da će glasanje poštom dovesti do „masovne” izborne prevare.

William Barr
William Barr

Međutim, poručio je da „nema razloga da misli” da će izbori biti namješteni.

See all News Updates of the Day

Obojica na južnoj granici: Biden poziva na saradnju u imigraciji, Trump ilegalne imigrante uporedio sa teroristima

Predsjednik Joe Biden i Donald Trump tokom boravka na američko-meksičkoj granici (Foto: Rojters)
Predsjednik Joe Biden i Donald Trump tokom boravka na američko-meksičkoj granici (Foto: Rojters)

Američki predsjednik Joe Biden i Donald Trump, njegov vjerovatni republikanski rival na novembarskim izborima, istog dana su posjetili američko-meksičku granicu, u vrijeme kada je veliki priliv migranata postao jedno od najvažnijih pitanja za glasače.

Biden je posjetio pogranični grad Brownsville u Teksasu, u namjeri da podsjeti birače da su republikanci u Kongresu odbacili dvostranački prijedlog o jačanju imigracionih mjera, nakon što im je Trump rekao da ne izglasaju zakon kako Biden ne bi ostvario političku pobjedu. Brownsville je region gdje se broj ilegalnih ulazaka u SAD znatno smanjio proteklih godina.

Agenti granične patrole informisali su predsjednika o situaciji na granici, za vrijeme šetnje duž rijeke Rio Grande, koja razdvaja Brownsville i Meksiko.

Biden je u Brownsville-u pozvao Trumpa da mu se pridruži u pronalaženju rješenja za probleme imigracije u Sjedinjenim Državama.

Usaglasite se umjesto što članovima Kongresa govorite da blokiraju ovaj prijedlog. Pridružite mi se ili ću se ja pridružiti vama ukazujući Kongresu da usvoji ovaj dvostranački prijedlog zakona o bezbjednosti granica. Možemo to da uradimo zajedno”, rekao je Biden.

On je tokom obraćanja pozvao članove Kongresa da ponovo razmotre stavove o dvostranačkom prijedlogu za rješavanje krize na granici, pošto je blokiran u Senatu, u velikoj mjeri i zbog protivljenja Donalda Trumpa.

Senat treba da prispita svoj stav, a članovi koji mu se protive politizaciju treba da to ostave po strani. Njihova odluka treba da bude donijeta na osnovu procijenjene dobrobiti, a ne da li će koristiti jednoj ili drugoj stranci. Dogovor je bio gotovo postignut, a onda ga je skrajnulo strančarenje. Kompromis je koristan korak u rješavanju problema imigracije”, poručio je Biden.

Potrebno je da djelujemo”, podvukao je američki predsjednik – aludirajući na Kongres.

Vrijeme je da predsjedavajući i neki od mojih republikanskih prijatelja koji blokiraju prijedlog zakona pokažu da imaju kičmu”, podvukao je Joe Biden.

Sa druge strane, bivši predsjednik Trump obišao je Eagle Pass - jedno od najprometnijih područja za ilegalni prelazak iz Meksika u Ameriku. Kao opasnost je označio dolazak migranata u Sjedinjene Države.

Trump, oštar kritičar granične politike američke administracije, u govoru u parku Shelby nastojao je da poveže porast stope kriminala u Americi sa porastom priliva ilegalne imigracije.

To su ljudi koji u nađu zemlju dolaze iz zatvora, mentalnih ustanova. Oni su teroristi i to je užasno”, rekao je bivši američki predsjednik – koji se u svrhu potvrđivanju svojih tvrdnji pozivao na smrtni slučaj djevojke Laken Rilley. Izgubila je život tokom džoginga u kampusu Univerziteta u Džordžiji, a za njeno ubistvo osumnjičen je venecuelanski imigrant bez dokumenata.

Bivši predsjednik Donald Trump na graničnom prelazu kod rijeke Rio Grande u mjestu Eagle Pass u Teksasu, 29. februara 2024. (Foto: AP/Eric Gay)
Bivši predsjednik Donald Trump na graničnom prelazu kod rijeke Rio Grande u mjestu Eagle Pass u Teksasu, 29. februara 2024. (Foto: AP/Eric Gay)

Trump, koji je tokom svog mandata pokušao da izgradi veliki zid na američko-meksičkoj granici razgovarao je sa guvernerom Gregom Abbottom i lokalnim zvaničnicima.

Nekoliko stotina Trumpovih pristalica okupilo se na ulicama blizu Šhelby parka, područja koje je ograđenno da bi se spriječio ilegalni ulazak migranata. Nosili su zastave na kojima je pisalo "Učinimo Ameriku ponovo velikom", i "Nema predaje".

Biden je započeo mandat u Bijeloj kući 2021. godine obećanjem da će ukinuti tvrdu imigracionu politiku koju je vodio Trump, ali je u međuvremenu zauzeo oštriji pristup.

Pod pritiskom republikanaca, koji ga optužuju da ne uspijeva da kontroliše granicu, Biden je pozvao Kongres prošle godine da izdvoji veća sredstva za sprovođenje zakona i najavio da će "zatvoriti granincu" ako dobije nova ovlaštenja da migrante vrati sa granice. Bijela kuća razmatra i primjenu predsjedničkih ovlaštenja da se migrantima na granici uskrati azil, naveo je jedan izvor upućen u to pitannje.

Granična bezbjednost je u središtu debate u američkom Kongresu. Bidenova administracija se zalaže za prijedlog zakona koji sadrži nova finansijska sredstva za Ukrajinu i Izrael. Republikanci, posebno u Predstavničkom domu, zalažu se za veće mjere zaštite granice u okviru istog zakonskog paketa.

Trump je pozivao da se odbaci dvostranački prijedlog u Senatu koji je uz pomoć Ukrajini sadržao i niz odredbi koje se odnose na graničnu bezbjednost, što je dovelo do toga da prijedlog, na kraju, bude poražen u Senatu. Republikanci u Predstavničkom domu insistiraju na tome da se pitanje granice razmatra odvojeno, prije bilo kakvog glasanja o pomoći stranim zemljama.

U izvještaju su korištene i informacije agencija Reuters i AP.

U BiH se obilježava Dan nezavisnosti

Na ovaj dan prije 32 godine je održan referendum na kome je izlaznost bila gotovo 64 posto, a 99 posto građana odabralo je izlazak iz Jugoslavije.

Referendum je održan na preporuku Arbitražne komisije međunarodne konferencije o Jugoslaviji, u završnoj fazi raspada bivše SFRJ.

Rezultati referenduma su u Parlamentu Bosne i Hercegovine prihvaćeni 6. marta 1992. godine.

Članice Evropske zajednice priznale su Bosnu i Hercegovinu 6. aprila 1992. godine. Sjedinjene Američke Države priznale su Bosnu i Hercegovinu dan kasnije, 7. aprila.

Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. godine primljena u punopravno članstvo Ujedinjenih naroda.

Bosna i Hercegovina nema zakon o praznicima, zbog čega svaki entitet slavi različite datume kao praznike.

Dan nezavisnosti se slavi u jednom dijelu Bosne i Hercegovine, entitetu Federacija BiH, gdje je neradni dan, dok je u drugom dijelu, Republici Srpskoj, radni dan.

Razlog je što u Republici Srpskoj smatraju kako je Bosna i Hercegovina nastala potpisivanjem Dejtonskog sporazuma, 21. novembra 1995. godine, kada je u ovom bh. entitetu neradni dan.

Ustavni sud BiH odbacio je 6. jula 2017. godine apelacije dijela zastupnika Narodne skupštine RS o pitanju ustavnosti 1. marta kao Dana nezavisnosti BiH i 25. novembra kao Dana državnosti BiH kao neosnovane.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti obilježavanja 1. marta Danom nezavisnosti i 25. novembra Danom državnosti podnijelo je 30 zastupnika u decembru 2016. godine uz obrazloženje da su Srbi diskriminisani postojećim zakonima i da se ti praznici ne obilježavaju u RS-u.

Zahtjev je podnesen nakon što je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim 9. januar kao Dan RS-a.

SAD: Crkva u malom gradu sklonište za stotine iz Afrike

SAD: Crkva u malom gradu sklonište za stotine iz Afrike
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:00 0:00

Iako je broj migranata koji svakodnevno dolaze u SAD opao od decembra, lokalne zajednice se još bore da im osiguraju resurse za život. Na sjeverozapadu Pacifika, crkva u malom gradu postala je sklonište za stotine ljudi iz Afrike i Latinske Amerike. Natasha Mozgovaya donosi priču.]]

Vlasnik više od 2000 web siteova: Srpski internet biznismen mostarskih korijena kupuje istekle web domene

Nebojša Vujinović Vujo - slika je nastala upotrebom vještačke inteligencije i ljubaznošću njenog autora, a na molbu Glasa Amerike
Nebojša Vujinović Vujo - slika je nastala upotrebom vještačke inteligencije i ljubaznošću njenog autora, a na molbu Glasa Amerike

On već godinama posluje na digitalnom tržištu, kupuje internet domene koji su istekle, pokušavajući da unovči njihovu reputaciju korištenjem najmodernije tehnologije i tehnike digitalnog marketinga.

Za Nebojšu Vujinovića, koji je 90-tih godina prošlog vijeka kao dječak morao da pred ratnim vihorom napusti Mostar u Bosni i Hercegovini i preseli se u Srbiju, kupovina internet domena i digitalni marketing predstavljaju posao i izazov.

On već godinama posluje na digitalnom tržištu, kupujući internet domene koji su istekle, pokušavajući da unovči njihovu reputaciju korištenjem najmodernije tehnologije i tehnike digitalnog marketinga. Pritom, ne bira koji će domen preuzeti, pošto mu je cilj da bude što popularniji sajt jer je potencijalna zarada veća.

Ipak, ne dijele svi takav stav. Na listi domena koje je Vujinović kupio nalazi se i Apple Daily, portal istoimenog tabloida, svojevremeno glavne pro-demokratske novine u Hong Kongu koji su 2021. ugasile kineske vlasti, a vlasniku Džimiju Laiju se i dalje sudi.

Iako kaže da se trudi da suštinski ne mijenja sardžaj sajta koji je kupio, Vujinović je od takvog stava odstupio kod Apple Daily-ja, jer ga kako kaže, ne interesuje da se miješa u politiku ili da piše o njoj pogotovo u poslovne svrhe.

„To jeste veliki sajt, ali nama nije ni padalo na pamet da nastavljamo gdje je taj prethodni vlasnik stao. Ni u ludilu nam to ne pada na pamet“, oštro odgovara novi vlasnik domena Apple Daily na pitanje Glasa Amerike da li ima u planu da nastavi stopama prethodnog vlasnika.

Prethodni vlasnik sajta bila je kompanija "Next Digital" koju je osnovao Laj, poznati hongkonški biznismen i aktivista za ljudska prava. On se od decembra 2020. nalazi u zatvorskoj samici, a uhapšen je zbog učešća na protestima u toj bivšoj britanskoj teritoriji i preti mu kazna doživotnog zatvora ukoliko bude proglašen krivim za „prijetnju nacionalnoj bezbjednosti Kine“.

Taj medij je ranije bio poznat po kritičkim člancima o kineskim vlastima i lokalnoj politici. Prestao je sa radom u junu 2021. pošto su vlasti u Hong Kongu zaplijenile imovinu kompanije, uključujući i novčana sredstva za pokretanje medija.

“Čini se da je to neka vrsta oportunističke igre da se zaradi nešto novca, pretpostavljam, nadajući se da ljudi još uvek traže na internetu Apple Daily i da je to još uvek u veijstima i ljudi znaju šta je. Mislim da je to vjerovatno čisto poslovni projekat sa njegovog stanovišta. Taj domen je bio slobodan da se uzme, ali jeste svakako zanimljiv i bizarna situacija”, kaže za Glas Amerike Timoty McLaughlin o prodaji sajta Apple Daily.

Meklaflin za Glas Amerike: Gašenje Epl dejlija prekretnica za slobodu medija u Hong Kongu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:11 0:00

Meklaflin je novinar i koautor knjige “Među hrabrima: Nada, borba i izbjeglištvo u borbi za Hong Kong i budućnost globalne demokratije” (“Among the Braves: Hope, Struggle, and Exile in the Battle for Hong Kong and the Future of Global Democracy”) koja govori o ljudskim pravima i medijskim slobodama.

„Stranci mi spočitavaju što je on navodno bio nominovan za Nobelovu nagradu za mir, a da ja na njegovom sajtu pišem otprilike o čestitkama za Novu godinu i rođendane, te me pitaju gdje mi je moral. Pošto se sajt zove Apple Daily mi možemo da pišemo i o jabukama ako hoćemo. Domen ne možeš da preimenuješ. Ja se, ponavljam, ne miješam u politiku, prosto me to ne interesuje. Ja sam otišao iz mog grada kada je izbio rat i zbog njega i politike mi je propalo detinjstvo. I jedino što mi definitvno ne treba u životu da se bavim politikom“, kaže Vujinović.

Za Kirka O. Hensona, profesora na Centru za primjenjenu etiku Univerziteta Santa Klara u Kaliforniji, etika je najvažnije pitanje u digitalnoj i eri vještačke inteligencije.

“Danas je često veoma teško saznati ko sve ima vlasništvo nad internet domenima i sredstvima komunikacija. Važno je biti mnogo oprezniji u pogledu izvora informacija i poruka koje objavljuju razne internet stranice”, navodi Henson.

On navodi i da nije problem samo “zlonamjernim” političkim akterima, već postoji i ekonomski aspekt. “Ljudi koji objavljuju sadržaj na internetu naučili su kako da se da iskoriste bilo kakav razvoj situacije koji je zanimljiv ili će privući gledaoce i predstaviti zapaljive informacije, dezinformacije samo da bi dobili klikove i zaradili novac od reklama”.

Vujinović iznosi argument da u svijetu svakog dana za preko milion domena istekne licenca, a kao posebnu zanimljivost ističe primjer zvaničnog sajta tenisera Novaka Đokovića, čiji je domen po isticanju kupila izvjesna bugarska kompanija koja ga je preprodala dalje.

Ipak, Timoti Meklaflin kaže da je slučaj Apple Daily-ja višestruko važan za Hong Kong, pošto tvrdi da gašenje ovog sajta predstavlja prekretnicu za slobodu medija na tom prostoru.

“Postoje dvije stvari - jedna je da su nestali stavovi i mišljenja koje je list zauzeo prema prodemokratskom pokretu u Hong Kongu, ali je takođe nestalo redovno izvještavanje Apple Daily-ja. Priče o gradskim pitanjima i tome šta su političari radili, kao i neka vrsta kontrolnog mehanizma vlasti koju su novine imale. Generalno, cijelom gradu je gore zbog nedostatka informacija kada se Apple Daily zatvorio”.

Od kada je počeo 2022. da se bavi kompjuterskim programiranjem i digitalnim marketingom, Vujinović, koji je jedno vrijeme radio i kao di-džej, kupio je oko 2.000 sajtova.

„Razlozi za isticanje domena mogu biti brojni - njihovi vlasnici zbog nepažnje mogu da zaborave da produže registraciju svog domena na vrijeme ili da propuste obavještenja o isteku registracije. Mogu da upadnu i u finansijske probleme pa da nisu u mogućnosti da produže registraciju ili da prosto zbog nekih promjena u poslovanju kompanije ili pojedinci prestanu da koriste određeni domen koji se potom nađe na berzi“, objašnjava Vujinović.

Ne samo zbog slučaja Apple Daily, Vujinović je pažnju stranih medija skrenuo na sebe i zbog činjenice da njegov tim koji broji malo manje od 60 ljudi za popunjavanje svih tih sajtova nekim sadržajem koriste alate za generisanje teksta bazirane na veštačkoj inteligenciji (AI) - poput, sada globalno poznatog - ChatGPT-ja.

„Nisam izmislio nikakvu toplu vodu, to pola svijeta radi. Živimo u 21. vijeku i prosto ne možemo pobjeći od toga“, kaže Vujinović kroz smeh.

Od uspostavljanja te prakse, on i njegov tim tokom jednog radnog dana generišu između 100 i 200 najrazličitijih tekstova (najčešće na engleskom jeziku) koje potom distribuiraju na sajtove koji se bave najširim spektrom tema - "od igle do lokomotive".

„Vještačka inteligencija je sve bolja. Ona vlada informacijama sa interneta, ali mi ne puštamo da mašina sama generiše sadržaj, bez naše kontrole. Kada mašina generiše neki članak, čovjek stoji iza toga i provjerava ga. Imamo i proces koji se zove humanizacija kroz koji pokušavamo da 'približimo' tekst čitaocima. Dakle - mi AI koristimo samo kao alat“, objašnjava on.

Ipak, profesor primjenjene etike Kirk O. Henson ističe da upotreba vještačke inteligencije može da učini problem lažnih vijesti i lažnog predstavljanja još većim.

“Vještačka inteligencija može da širi informacije mnogo brže jer je u stanju da napravi milione poruka za kratko vrijeme i ima spobnost da oponaša druge pouzdanije. Dakle, izazov odvajanja dobrih informacija od loših, istinitih od lažnih je mnogo teži u eri vještačke inteligencije”.

Privođenje prethodnog vlasnika domena Apple Daily (Foto: AP/Kin Cheung)
Privođenje prethodnog vlasnika domena Apple Daily (Foto: AP/Kin Cheung)

Za novinara Timotija Meklaflina upotreba vještačke inteligencije i digitalnom i svetu online medija predstavlja temu o “kojoj se već sada priča” o velikoj mjeri, ali smatra da “još nije toliko rasprostranjeno”. On dodaje i da se borba za slobodu medija u posljednoj deceniji najviše odvija upravo u onlajn prostoru i da vlade mnogih zemalja “primjenjuju različite taktike, od prisiljavanja medija na zatvaranje, preko otvaranja sopstvenih lažnih web-sajtova, pa do kupovina nekih dobro poznatih domena i zatim njihovog kvarenja”.

“To je nešto što smo često viđali u jugoistočnoj Aziji. Vladine snage ili one bliske njoj preuzimaju novine, koje onda na neki način koriste svoje ime i onda nekako počnu da objavljuju iskrivljene ili pristrasne vijesti. Tu je i pitanje društvenih mreža i načina na koji se njima može manipulisati. Svakako mislim da se mnogo problema dešava na internetu koje loši akteri mogu da iskoriste”.

Nebojša Vujinović objašnjava da je cilj da sadržaj sajta bude približno isti u odnosu na onaj koji se nalazio na sajtu koji je pripadao ranijem, originalnom vlasniku.

„Mi imamo običaj da sadržaj malo proširimo u odnosu na ono šta je bila originalna 'priča' nekog domena. Skoro smo imali primjer recimo – očne klinike. Da ne bismo pisali samo o vidu i medicini povezanoj sa očima, to onda proširimo na malo širu medicinu. Generalno, više od 90 odsto tema o kojima mi pišemo su opšte poznate. Sa dobrim inputima i sa dobrom korekcijom od strane ljudskog faktora, alati bazirani na vještačkoj inteligenciji (primjera radi posljednja genercija Chat GPT-a ) mogu da napišu jako dobar tekst“, tvrdi on.

Kupio i sajt bivšeg Pape

Kao jednu od najzanimljivijih anegdota u dosadašnjem poslovanju, Vujinović voli da istakne onu koja se tiče kupovine sajta bivšeg pape Benedikta XVI koji je - kada je papa abdicirao - 2013. godine prestao sa radom.

Vujinović kaže da je cijeli jedan dan proveo na aukciji i da nije ni pio ni jeo, kako mu taj domen ne bi promakao.

„Velika je bila trema jer sam shvatio koliko veliku stvar tada kupujem“, priseća se.

A tek pošto je domen i zvanično bio u njegovim rukama – počela je „zabava“. Samo prvog dana njegovi zaposleni dobili su više od 2.000 mejlova ljudi iz svih delova svijeta koji su tražili pomoć. Za nedelju dana taj broj narastao je na 15.000 mejlova, posle čega je, kako kaže - shvatio da je jedino rješenje da ukine tu opciju.

Ispričao je još jednu priču u vezi sa upravo papinim sajtom - kako kaže - kontaktirali su ga iz jedne njemačke firme i nudili ozbiljan novac kako bi papin sajt pretvorio u porno sajt, sa argumentom da bi tako nešto „bilo ludilo“.

„Ja ni pod tačkom razno nisam htio da pristanem na to“, kaže Vujinović.

Sajt "Pope web" koji koristi domen nekadašnjeg sajta "Pope2You" koji je uspostavljen za vrijeme Pape Benedikta XVI
Sajt "Pope web" koji koristi domen nekadašnjeg sajta "Pope2You" koji je uspostavljen za vrijeme Pape Benedikta XVI

Govoreći o najvećim etičkim izazovima u digitalnom svijetu, Kirk Henson je izdvojio tri - zapošljavanje, zloupotreba platformi i - vještačka inteligencija.

“Zapošljavanje je jedno, drugo je zloupotreba, odnosno način na koji platforme preuveličavaju komunikaciju i kako zlonamerni akteri mogu da koriste internet za stvaranje lažnih priča i slika. Treći bi bio svijet u svijetu vještačke inteligencije. Kako kontrolišete sposobnost vještačke inteligencije da kontroliše, da generiše nova i lažna znanja, i da oponaša političke aktere, poslovne aktere”, ističe Henson.

Ipak, Vujinović kaže da njemu, kao osobi koja se, kako tvrdi bavi muzičkom i digitalnom umjetnošću - novac nije glavna vodilja u poslu.

„Ono što je meni najveća vodilja danas kada imam 2.000 sajtova - jesu ti mikro izazovi bukvalno na nivou svakog minuta. Nemoguće je baviti se bilo kakvom umjetnošću, a da ti glavni motiv za to bude novac“, zaključio je on.

Evropski parlament ponovo poziva na uvođenje sankcija Dodiku

Članovi Evropskog parlamenta učestvuju u glasanju tokom plenarne sjednice u Evropskom parlamentu u Strazburu, istočna Francuska, 28. februara 2024. (Foto: FREDERICK FLORIN / AFP)
Članovi Evropskog parlamenta učestvuju u glasanju tokom plenarne sjednice u Evropskom parlamentu u Strazburu, istočna Francuska, 28. februara 2024. (Foto: FREDERICK FLORIN / AFP)

Evropski parlament ponovo je pozvao na uvođenje sankcija Miloradu Dodiku predsjedniku entiteta Republika Srpska kao i drugim "destabilizirajućim akterima" u BiH, navodi se u rezoluciji Evropskog parlamenta o sprovođenju zajedničke spoljne i sigurnosne politike Evropske unije u 2023. godini.

U rezoluciji također osuđuju "opetovanu huškačku retoriku i secesionističke zakone i politike vodstva entiteta Republike Srpske, uključujući proslavu neustavnog Dana Republike Srpske 9. januara 2024."

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nalazi se pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, ali ne i Evropske unije.

Evropski parlament je u više navrata zatražio uvođenje sankcija protiv predsednika RS-a.

Početkom jula prošle godine upućeno je pismo nadležnima u evropskim institucijama. Pismo je između ostalog potpisao i predsjednik spoljnopolitičkog komiteta, a najoštrije su osudili usvajanje zakona o neizvršavanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, što je, kako se kaže "predstavljalo direktan napad na ustavni poredak BiH i eklatantno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma".

U rezoluciji se također osuđuje teroristički napad na kosovske policijske službenike 24. septembra 2023. u Banjskoj na sjeveru Kosova, te se podržava normalizacija odnosa između Kosova i Srbije i razvoj dijaloga između Beograda i Prištine.

Osim pozivanja na uvođenje sankcija u Rezoluciji Evropskog parlamenta od 28. februara o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike pozivaju se politički lideri BiH da provedu opsežan skup reformi, uključujući i izborne "u skladu s odlukama domaćih i međunarodnih sudova kako bi se osigurala načela jednakosti i nediskriminacije za sve građane i konstitutivne narode, kako je utvrđeno u njezinu ustavu i uz puno poštovanje presuda domaćih i međunarodnih sudova, uključujući sve presude Europskog suda za ljudska prava u vezi s BiH."

Zastupnici su također pozdravili odluku Evropskog parlamenta o otvaranju pristupnih pregovora Evropske unije sa Bosnom i Hercegovinom "čim bude postignut potreban nivo usklađenosti s kriterijima za članstvo".

Rezolucijom se pozdravlja i činjenica da je "ruska agresija na Ukrajinu potaknula EU da ponovno da prioritet svojoj politici proširenja."

Lideri država i vlada Evropske unije odlučili su prošlog decembra da otvore pristupne pregovore sa Ukrajinom i Moldavijom, a sa Bosnom i Hercegovinom tek kada se ispune kriteriji za članstvo.

EU očekuje da BiH ispuni 14 prioriteta koji su joj postavljeni kako bi mogla otvoriti pregovore sa Evropskom unijom. BiH je u decembru 2022. dobila status kandidata za punopravno članstvo u EU.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG