U tri ključne države za određivanje pobjednika na izborima - Georgiji, Michiganu i Pennsylvaniji - Trumpova kampanja je u srijedu pokrenula tužbe zbog postupanja s glasačkim listićima, dok je u Wisconsinu Trumpov tim zatražio ponovno brojanje glasova.
Na ovaj način, Trumpove snage pokušavaju blokirati brojanje velikog broja glasačkih listića putem pošte i onih koji su glasali u odsustvu za koje Trump bez dokaza tvrdi da su lažni i povećavaju izglede demokratskog izazivača Joe Bidena da pobijedi na izborima.
Biden, bivši potpredsjednik, proglašen je pobjednikom u Michiganu i Wisconsinu, ali rezultati tek trebaju biti proglašeni u Georgiji i Pennsylvaniji.
"Zahtijevamo i pregled onih glasačkih listića koji su otvoreni i prebrojani dok mi nismo imali značajan pristup", rekao je menadžer Trumpove kampanje Bill Stepien u izjavi najavljujući tužbu u Michiganu.
Tužbe su podnesene nakon što je Trump rano u srijedu ujutro signalizirao da će ići direktno na Vrhovni sud kako bi zaustavio brojanje miliona glasačkih listića putem pošte ili onih koji su glasali u odsustvu.
Pravni stručnjaci kažu da ne postoji način na koji bi Trump mogao direktno podnijeti zahtjev visokom sudu za pomoć u zaustavljanju prebrojavanja glasova na zakonom utvrđenim izborima. Međutim, prijetnja sugeriše da se Trumpova kampanja sprema za dugotrajnu postizbornu pravnu bitku u onome što je već bio najsporniji izborni ciklus u istoriji SAD-a.
"Trumpova kampanja neumorno slijedi istu taktiku godinu dana, tako da ne mogu zamisliti nijedan razlog da se zaustave dok ne iscrpe i posljednju mogućnost", rekao je James Gardner, profesor prava i ekspert za izbore na Univerzitetu u Buffalu.
Koliko će trajati početna pravna borba, ostaje da se vidi.
Iako bi Vrhovni sud mogao intervenisati u rješavanju izbornog spora, kao što je to učinio tokom izborne bitke 2000. godine između republikanca Georgea W. Busha i demokrate Al Gorea, oni koji vode slučaj moraju preskočiti nekoliko zakonskih normi.
"Ne postoji zakon koji dopušta proizvoljno zaustavljanje prebrojavanja glasova u cijeloj zemlji ili čak u određenoj državi, pa ne bi postojao pravni osnov za traženje tog olakšanja", rekla je Kim Wehle, profesorica prava na Univerzitetu u Baltimoreu i autorica knjige "Šta trebate znati o glasanju i zašto".
To ne znači da Trump nema dovoljno pravnih resursa na raspolaganju, dok želi osigurati minimalno 270 elektorskih glasova potrebnih za ponovni izbor. Do sada su izborni rezultati u 44 od 50 država dali Trumpu 213 glasova, a Bidenu 253, prema rezultatima VOA. Rezultati u preostalim državama su preblizu da bi se mogli proglasiti.
Svakako, ako ili Trump ili Biden osiguraju dovoljno glasova na nepotvrđenim utrkama i to s nepremostivom razlikom, osporavanje rezultata postalo bi teško i potencijalno sporno, smatraju pravni stručnjaci. Ali ako se razlika između broja glasova smanji, bilo koji kandidat može osporiti ishod.
"Ali to će morati biti izazov za državu po državu, gotovo izazov za svako glasanje", rekla je Wehle.
Iako je ishod izbora i dalje pod znakom pitanja, i Trumpova i Bidenova kampanja tvrdile su da su nadomak pobjede.
"Osjećamo da je predsjednik jutros u vrlo, vrlo, vrlo dobroj poziciji", rekao je Stepien tokom telefonskog poziva u srijedu.
Menadžerica Bidenove kampanje Jen O’Malley Dillon, tokom odvojenih razgovora s novinarima, rekla je da je Biden "na putu da pobijedi na ovim izborima i da će biti sljedeći predsjednik Sjedinjenih Država".
Zahtjev za ponovno brojanje nije neuobičajen
Ponovno prebrojavanje glasova kakvo Trump traži u Wisconsinu nije neuobičajeno. 2016. godine, kandidatkinja Zelene stranke Jill Stein zatražila je ponovno brojanje u državi. Četrdeset sedam država dozvoljava kandidatima koji gube da traže ponovno brojanje glasova. Od preostalih neopredjeljenih država, samo Arizona to ne čini.
Međutim, prebrojavanja rijetko mijenjaju rezultate glasanja, a ako Trump ponovnim brojanjem ne postigne povoljan ishod, mogao bi osporiti rezultate, prema riječima stručnjaka.
Jedan od mogućih sporova vjerovatno će se vrtjeti oko glasačkih listića koji stižu nakon dana izbora, smatra Hans von Spakovski, pravnik u Heritage Foundation.
Pandemija utiče na izbore
Tri države s najviše sukoba u ovom izbornom ciklusu - Sjeverna Karolina, Pensilvanija i Wisconsin - promijenile su svoja pravila tokom pandemije koronavirusa kako bi omogućile da glasački listići stignu nakon izbornog dana i budu prebrojani.
Vrhovni sud prošle sedmice potvrdio je produžene rokove Sjeverne Karoline i Pensilvanije, ali je odbio Wisconsin.
Trumpova kampanja potencijalno bi mogla na sudu tvrditi da je produženje roka za prijem glasačkih listića neustavno, rekao je Gardner.
Još jedna potencijalna kontroverza će se vjerovatno usmjeriti na nedostatak glasačkih listića i na to da li ih treba odbiti bez davanja mogućnosti glasačima da riješe probleme. U utorak, taman kad je glasanje bilo u toku, republikanci su pokrenuli par tužbi protiv "liječenja" ili rješavanja problema s glasačkim listićima u Pensilvaniji.
Problematični glasački listići
Broj problematičnih, odbijenih glasačkih listića je značajan.
Tokom predizbornog perioda ove godine, više od 550.000 glasačkih listića odbijeno je u 30 država, prema NPR analizi, što je aktiviralo parnicu u New Yorku. Von Spakovsky rekao je da bi slične parnice potencijalno mogao pokrenuti kandidat koji izgubi.
"Ako postoji bilo kakva parnica koja osporava prebrojavanje glasačkih listića, odbacivanje glasačkih listića u odsustvu i produženje vremena za glasanje u odsustvu, ne sumnjam da će onaj ko izgubi u toj parnici vjerovatno biti spreman voditi proces sve do američkog Vrhovnog suda", rekao je von Spakovsky.
Ali drugi su upozorili da će se visoki sud vjerovatno kloniti uvlačenja u političku borbu. Gotovo 20 godina nakon kontroverzne presude u predmetu Bush protiv Gora, prema riječima Gardnera, vrhovni sudija John Roberts smatra da je odluka "bila greška što se sud stavio u središte predsjedničkih izbora".
Može li on izvući sud iz još jednog izbornog spora, ostaje neizvjesno. Gardner je rekao da se Roberts suočava s "unutrašnjim revoltom" trojice konzervativaca na sudu - Samuela Alita, Clarencea Thomasa i Bretta Kavanaugha - koji se nisu složili s nedavnim presudama Vrhovnog suda o produženju rokova za glasanje u Sjevernoj Karolini i Pensilvaniji.
