Linkovi

Analize i istraživanja

Izvori: Trump planira da napusti Washington na dan Bidenove inauguracije

Donald Trump

Predsjednik SAD Donald Trump sada planira da napusti Washington naredne srijede, 20. januara, nakon što je razmatrao odlazak iz američke prijestolnice dan ranije, prenosi agencija Reuters pozivajući se na dva neimenovana izbora upoznata sa situacijom.

Trump, koji je već saopštio da neće prisustvovati inauguraciji novoizabranog predsjednika Joe Bidena, planira ceremonijalni oproštaj u vazduhoplovnoj bazi Andrews u blizini Washingtona, gdje se nalazi predsjednički avion, naveli su izvori, ali i naglasili da bi taj plan mogao da se promijeni. Još nije poznato da li će se Trump obratiti u srijedu.

Trump će zatim otputovati u Palm Beach, na Floridi, gdje je njegov klub Mar-a-lago, saopštili su izvori Reutersu. Odlazeći predsjednik će vjerovatno biti na Floridi do podneva, kada Biden bude inaugurisan.

Nekoliko saradnika iz Bijele kuće planira da radi za Trumpa u Palm Beachu, dok on bude pokušavao da zadrži uticaj na Republikansku stranku.

Pojedini savjetnici tražili su od predsjednika da se sastane sa Bidenom u Bijeloj kući uoči inauguracije, ali nema nagovještaja da je Trump spreman za to, rekao je neimenovani zvaničnik administracije.

Trump, jedini predsjednik u američkoj istoriji koji je opozvan dva puta, planira da izda dodatna pomilovanja prije nego što ode s položaja, navode izvori i dodaju da razmatra i opciju bez presedana - da pomiluje sebe, prenosi Reuters.

Trump pokušava da spriječi da bude proglašen krivim u Senatu po optužnici na osnovu koje je opozvan u Predstavničkom domu, da je podsticao pobunu zbog uloge u prošlonedjeljnim neredima u Kongresu.

Prema anketi Istraživačkog centra Pew, podrška Trumpu pala je na najniži nivo od kako je preuzeo položaj predsjednika - 29 odsto.

U međuvremenu, potpredsjednik SAD Mike Pence razgovarao je sa novoizabranom potpredsjednicom Kamalom Harris u četvrtak, naveli su neimenovani izvori, što je prvi kontakt na tom nivou između odlazeće i nove administracije.

"Nazvao je da bi joj čestitao i ponudio pomoć", naveo je izvor upoznat sa situacijom.

Pence planira da 20. januara prisustvuje ceremoniji inauguracije.

See all News Updates of the Day

SAD se sjećaju Pearl Harbora na 80. godišnjicu napada

FILE - Part of the hull of the capsized USS Oklahoma is seen at right as the battleship USS West Virginia, center, begins to sink after suffering heavy damage, while the USS Maryland, left, is still afloat in Pearl Harbor, Oahu, Hawaii, Dec. 7, 1941.

"7. prosinca 1941. - datum koji će živjeti u sramoti", tako je tadašnji U.S. Predsjednik Franklin Roosevelt opisao je japanski napad na Pearl Harbor, američku pomorsku bazu u blizini Honolulua na Havajima.

U utorak se obilježava 80. godišnjica iznenadnog napada na Pacifičku flotu SAD-a u kojem je ubijeno više od 2400 pripadnika vojske i civila, ranjeno oko 1000 ljudi, te oštećeno ili uništeno gotovo 20 brodova i više od 300 zrakoplova u manje od dva sata.

Sljedećeg dana, Roosevelt je zatražio od Kongresa da objavi rat Japanu, a zastupnici su taj potez odobrili.

Samo tri dana kasnije, Njemačka i Italija, saveznice Japana, objavile su rat SAD-u. SAD je uzvratio, ušao u Drugi svjetski rat, koji je bjesnio u Europi više od dvije godine.

Otprilike 150 veterana Drugog svjetskog rata, uključujući oko 40 preživjelih u napadu na Pearl Harbor, prisustvuju ceremoniji sjećanja u utorak u Nacionalnom memorijalu Pearl Harbor na Havajima. Obilježavanje 80. Nacionalnog dana sjećanja na Pearl Harbor uključivat će trenutak šutnje u 7:55 ujutro, kada je točno počeo napad.

Održat će se uživo po prvi put od 2019. Prošlogodišnji događaj bio je virtualan zbog pandemije koronavirusa. Ovogodišnji događaj također će se prenositi uživo.

Preživjeli u napadu na Pearl Harbor sada su u kasnim 90-ima ili stariji.

Mnogi veterani stigli su na Havaje u petak iz Dallasa u Teksasu avionom unajmljenim za tu priliku. Podružnica ABC Newsa u Dallasu, WFAA, razgovarala je s veteranima u zračnoj luci u gradu.

Veteran mornarice, poručnik Cass Phillips, 101-godišnji preživjeli iz Pearl Harbora, rekao je "U to sam vrijeme imao 21 godinu."

John Pildner je rekao da je bio u vojsci prije nego što je uopće mogao glasovati, od 1944. do 1946. "Kad bih to mogao ponoviti, učinio bih", dodao je.

FILE - The capsized battleship USS Oklahoma is lifted out of the water at Pearl Harbor in Honolulu, Hawaii, May 24, 1943.
FILE - The capsized battleship USS Oklahoma is lifted out of the water at Pearl Harbor in Honolulu, Hawaii, May 24, 1943.

Također u utorak, američka vojska ponovno pokapa posmrtne ostatke vojnog osoblja ubijenog kada je USS Oklahoma napadnut u Pearl Harboru, nakon višegodišnjeg projekta identificiranja njihovih posmrtnih ostataka. Pokopi će biti na nacionalnom memorijalnom groblju Pacifika u Honoluluu.

Pentagonov projekt identificirao je gotovo 400 pripadnika službe s broda uz pomoć DNK tehnologije i zubnih zapisa, ostavljajući posmrtne ostatke samo 33 osobe s broda koji nisu pojedinačno identificirani, prema izvješću The Washington Posta.

Oklahoma je potopljena tijekom napada, koji su izvele japanske snage koje su uključivale 353 zrakoplova, 35 podmornica, dva bojna broda i 11 razarača, prema izvješću američkog popisa stanovništva.

"Potičem sve Amerikance da razmisle o hrabrosti koju su toga dana pokazali naši hrabri ratnici i prisjete se svojih žrtava", rekao je američki predsjednik Joe Biden ranije ovog mjeseca u proglasu za Nacionalni dan sjećanja na Pearl Harbor. "Molim nas sve da iskreno zahvalimo i zahvalimo preživjelima u tom nezamislivom danu."

SAD domaćin Samita za demokratiju, ali kakvo je stanje američke demokratije?

ARHIVA - Pripadnici Nacionalne garde čuvaju Kapitol 17. januara 2021, očekujući proteste pred inauguraciju predsjednika Džoa Bajdena u Vašingtonu.

Devetog i desetog decembra, predsjednik Joe Biden biće domaćin virtuelnog Samita za demokratiju, na kome će se okupiti svjetski lideri, predstavnici građanskog društva i privatnog sektora kako bi "formulisali afirmativnu agendu za obnovu demokratije i razmotrili najveće prijetnje sa kojima se demokratije danas suočavaju, putem kolektivne akcije."

Samit je doo Bidenovog predizbornog obećanja da će jačati demokratiju širom svijeta u vrijeme kada su autokratske vlade u usponu. Evo šta znamo o tom skupu:

Šta je cilj?

Ciljevi samita su jačanje demokratije, odbrana od autoritarizma, rješavanje problema korupcije i promovisanje ljudskih prava.

Prema Bidenovoj administraciji, lideri će biti podstaknuti da saopšte "konkretne akcije i obavežu se na stvarne, unutrašnje reforme", u skladu sa tim ciljevima.

Još nije izvjesno koliko će učesnika svoja obećanja i sprovesti na djelu. Dok njihove obaveze neće biti pravno obavezujuće, vladama će i dalje biti potrebna podrška njihovih građana, kao i resursi, da pretvore obećanja u nešto više od lijepih reči.

"Ako pogledate agendu, ona je zaista apstraktna", ističe Stejsi Godard, profesorka političkih nauka na Velsli koledžu. Godard je izjavila za Glas Amerike da želi da vidi praktičniji pristup, kao što je formiranje radnih grupa o bezbjednosti izbora.

Stiven Feldstin, visoki saradnik Karnegijeve zadužbine za međunarodni mir, kaže da skup "pokazuje prilično značajan raskid sa administracijom predsjednika Donalda Trumpa, i to je važno."

"MIslim da će naredna "godina akcije", kako je to najavila Bidenova administracija, biti pravi dokaz efikasnosti tog koncepta."

Kristofer Voker, potpredsjednik za studije i analizu u Nacionalnoj zadužbini za demokratiju, ima sličnu ocjenu.

"Mobilizacija i podizanje svijesti kao i fokus na kolektivno mišljenje o ovim važnim, demokratskim pitanjima je već pozitivan korak koji je načinila ova administracija", kaže on.

Voker dodaje da je jedan od ciljeva samita da se postigne i primijeni saradnja između vlada i civilnog društva, između ostalog u oblastima kao što je transnacionalna korupcija.

Jedan od prvih rezultata mogla bi da bude usmjerenija akcija od strane jedne manje grupe zemalja. Na brifingu za novinare krajem prošle nedelje, visoki zvaničnici administracije kažu da namjeravaju da objave spisak zemalja koje su obećale da će raditi zajedno na smanjivanju izvoza tehnologije koju represivne vlade i drugi mogu da iskoriste za kršenje ljudskih prava.

Administracija kaže da će u takozvanoj "godini akcije" biti održane i nove konsultacije da se razmotre preduzeti koraci. Biden kaže da za oko godinu dana biti domaćin samita uživo da bi se "procijenio postignuti napredak i odredio zajednički put naprijed."

Ko dolazi?

Više od 100 zemalja je pozvano, među kojima su liberalne demokratije, slabije demokratije, pa čak i nekoliko država sa autoritarnim karakteristikama.

Prema Indeksu demokratije Freedom Housea, 77 pozvanih zemalja je rangirano kao "slobodno" ili potpuno demokratsko, 31 je "delimično slobodna" a tri su "neslobodne".

"To je veoma široka skupina, u smislu kako je Bidenova administracija odlučila da organizuje samit", kazao je Feldstin za Glas Amerike. Ukazuje na tri pozvane zemlje koje je Freedom House svrstao u kategoriju "neslobodnih": Irak, Angolu i Demokratsku republiku Kongo.

ARHIVA - Zgrada Koalicije za demokratiju i pravdu u Sulejmaniji u Iraku 13. maja 2018.
ARHIVA - Zgrada Koalicije za demokratiju i pravdu u Sulejmaniji u Iraku 13. maja 2018.

Spisak pozvanih zemalja je otvorio pitanja - na primjer, zbog čega su neke zemlje pozvane a druge nisu. Bosna i Hercegovina, koja je ocijenjena sa 53 u Indeksu Freedom Housea, nije pozvana, ali je Kosovo sa ocjenom 54 pozvano zajedno sa još devet balkanskih zemalja. Pakistan, koji ima ocjenu 37, je dospio na listu pozvanih dok Šri Lanka, sa ocjenom 56, nije.

Sekretarka za štampu Bijele kuće Džen Psaki izjavila je za Glas Amerike da pozivnica ne znači i odobrenje SAD.

"Svaka demokratija znači rad koji je stalno u toku. To ne znači da smo dali neku negativnu ocjenu ili ne odobravamo stanje u zemljama koje nisu pozvane. Ovaj skup je zamišljen da uključi raznovrsne glasove, zemlje koje mogu da svjedoče o našim globalnim naporima da se zaštiti demokratija", dodala je Psaki.

Nekoliko faktora ima ulogu u sastavljanju spiska gostiju, rekao je Feldstin, kao što su regionalna dinamika i američki strateški interesi, uključujući i korištenje samita da bi se podstaklo kretanje određene zemlje ka demokratiji.

Administracija je na samit pozvala i neke sasvim male države. Oko 30 zemalja koje imaju manje od milion stanovnika prisustvovaće skupu.

Da li je cilj ujedinjenje svijeta protiv Rusije i Kine?

Dok cilj samita nije samo da se zemlje svijeta okupe i ujedine protiv Rusije i Kine, to je prilika za Bidenovu administraciju da prikupi podršku za suprostavljanje nečemu što vidi kao sve jači ruski i kineski autoritarni uticaj, kaže Godard.

"To je meka verzija onoga: "sa nama ste ili protiv nas", kaže profesorka Godard. "Okupljanje demokratija je na razne načine strategija čiji je cilj da se povuče linija između SAD i njihovih saveznika, i Rusije i Kine, i da se pokuša da se apeluje na zemlje da, bar malo, izaberu stranu."

Poziv Tajvanu je izazvao posebnu frustraciju Kine, koja smatra ostrvo svojom otcijepljenom provincijom.

ARHIVA - Studenti iz Hong Konga i drugi aktivisti za ljudska prava ispred zgrade parlamenta u Taipeiju, 1. oktobra 2021.
ARHIVA - Studenti iz Hong Konga i drugi aktivisti za ljudska prava ispred zgrade parlamenta u Taipeiju, 1. oktobra 2021.

U novembru, ambasadori Rusije i Kine u SAD, Anatolij Antonov i Ćin Gang objavili su, što je neoubičajeno, zajednički autorski tekst u kome su napali samit kao "očigledan proizvod američkog mentaliteta hladnog rata", koji bi mogao da "postakne ideološku konfrontaciju i rascjep u svijetu" i stvori "nove linije razdvajanja."

Odgovarajući na kritike da samit izaziva podjele i čini da se države koje njeguju duboke veze sa Kinom - kao što su Južna Koreja i Njemačka - osjećaju neprijatno, Psaki je rekla da će SAD uvijek nastaviti da jačaju demokratiju širom svijeta.

"Nećemo se izvinjavati zbog toga", rekla je.

Ali, zar SAD nemaju sopstvene probleme sa demokratijom?

Prvi put do sada, SAD su označene kao "demokratija u nazadovanju" u izvještaju za 2021 koji je objavio Međunarodni institut za demokratiju i izbornu pomoć.

Evropski think tank je spustio SAD na demokratskoj skali, navodeći da se istorijska prekretnica dogodila kada je bivši predsjednik Trump neosnovano dovodio u pitanje rezultate izbora 2020, što je kulminiralo upadom pristalica bivšeg predsjednika u zgradu američkog Kapitola 6. januara.

ARHIVA - Pristalice američkog predsednika Donalda Trampa upadaju u zgradu Kapitola 6. januara 2021.
ARHIVA - Pristalice američkog predsednika Donalda Trampa upadaju u zgradu Kapitola 6. januara 2021.

Sličan pesimizam po pitanju američke demokratije ogleda se u novoj anketi Instituta za politiku Kenedi škole pri Univerzitetu Harvard. Prema anketi, 52% mladih u SAD vjeruju da je američka demokratija "u problemima", ili da je "neuspješna." Samo 7% je stanje demokratije ocijenilo kao "zdravo."

Neki su doveli u pitanje da li SAD imaju dovoljno moralnog ugleda da bi bile domaćin samita.

"Američki rezultati u demokratiji su daleko od blistavih. Upad u Kapitol je svima još svjež u pamćenju", rekao je zamjenik kineskog ministra spoljnih poslova Li Jučeng.

Administracija navodi da je upravo sposobnost da se priznaju nesavršenosti i da se sa njima suoči na transparentan način - snaga svojstvena demokratiji i nešto što samit želi da istakne.

New York uvodi obaveznu vakcinaciju u privatnom sektoru

FILE - People wait to receive a COVID-19 vaccine booster shot at a mobile vaccination site near Central Park in New York City, Dec. 2, 2021.

Svi privatni poslodavci u New Yorku moraće da zahtijevaju od svojih radnika da se vakcinišu protiv COVID19, saopštio je u ponedeljak gradonačelnik Bil de Blazio.

De Blazio se odlučio na taj potez u trenutku kada broj zaraženih kovidom u Sjedinjenim Državama ponovo raste, a širi se i zabrinjavajući omikron soj.

"U Njujorku smo se odlučili na preventivni udar da bi zaista uradili nešto smjelo i zaustavili dalje širenje kovida i opasnost od toga po sve nas", poručio je gradonačelnik najvećeg američkog grada,

De Blazio, demokrata koji položaj gradonačelnika Njujorka napušta za nekoliko sedmica, rekao je da će odluka o obaveznoj vakcinaciji stupiti na snagu 27. decembra.

De Blazio je u intervjuu za kablovsku mrežu MSNBC rekao da je cilj odluke o obaveznoj vakcinaciji da se suzbije rast zaraženih za vrijeme zimskih mjeseci kada se porodice okupljaju za vrijeme praznika, a građani provode više vremena u zatvorenom prostoru gdje se virus brže širi.

Pravila o vakcinaciji različita su širom američkih država i gradova. Pojedine države se opiru obaveznoj imunizaciji, dok neke zahtijevaju da zaposleni u vladi ili u određenim sektorima, kao što je zdravstvena zaštita, prime vakcinu.

Međutim, većina zvaničnika do sada nije zahtijevala obaveznu vakcinaciju u privatnom sektoru.

Predsjednik Joe Biden je to pokušao da uvede na nacionalnom nivou i naložio obaveznu vakcinaciju u kompanijama sa 100 ili više radnika, ali su federalni sudovi privremeno blokirali sprovođenje te odluke uoči roka 4. januara.

De Blazio je rekao da očekuje da njegov potez neće biti osporen pred sudom. Njegov portparol naveo je da će se odnositi na oko 184.000 preduzeća u gradu sa 8,8 miliona stanovnika.

Imunizacija protiv kovida u Njujorku već je obavezna za zaposlene u bolnicama i staračkim domovima, kao i u gradskim službama, uključujući nastavnike, policajce i vatrogasce. Prošle nedjelje je uvedena i obavezna vakcinacija u privatnim i vjerskim školama.

Gradonačelnik je objavio i da će svi stariji od 12 godina, koji žele da idu u restoran, teretanu, bioskop ili pozorište morati da pokažu dokaz da su primili dvije doze vakcine. Do sada je bila dovoljna jedna doza. Dokaz o primljenoj jednoj dozi biće potreban za djecu od 5 do 11 godina.

De Blazia će na položaju gradonačelnika zamijeniti demokrata Erik Adams koji će, kako je saopštio njegov portparol, "razmotriti današnju odluku o obaveznoj vakcinaciji i sve druge strategije za borbu protiv kovida i donijeti odluke zasnovane na nauci, efikasnosti i savjetu zdravstvenih profesionalaca".

Omikron manje opasan od delte?

Američki zdravstveni zvaničnici su u nedelju rekla da je omikron varijanta koronavirusa, iako se brzo širi u zemlji, prema ranim nagovještajima manje opasna od delte, koja i dalje podstiče rast broja hospitalizacija.

Glavni zdravstveni savjetnik predsjednika Bidena i vodeći američki epidemiolog, doktor Entoni Fauči, rekao je za kablovsku mrežu CNN da je naučnicima potrebno više informacija prije nego što donesu zaključke o o tome koliko je omikron opasan.

"Za sada, ne izgleda kao da postoji veliki stepen opasnosti. Međutim, moramo da budemo oprezni prije nego što utvrdimo da je manje opasan ili ne izaziva teške oblike bolesti, u poređenju sa deltom", naglasio je Fauči.

Dodao je i da Bidenova administracija razamtra ukidanje putnih ograničenja za strance koji ulaze u SAD iz nekoliko afričkih zemalja, uvedenih zbog širenja omikrona.

Omikron je do nedelje registrovan u trećini američkih država. Međutim, delta je i dalje dominantna varijanta i čini više od 99 odsto slučajeva.

Američki zvaničnici pozivaju građane da se vakcinišu ili prime boostere, te poštuju mjere kao što je nošenje maski u zatvorenom prostoru.

Kovid 19 je odnio više od 780.000 života u Americi, a dnevno umire oko 860 ljudi. Svakog dana ima i više od 6.600 hospitalizacija, dok je novozaraženih dnevno najmanje 86.000.

Aktivističke grupe oprezno o Samitu demokratije u Bijeloj kući

FILE - A pro-democracy banner is pictured during a protest in Brussels, Belgium, Oct. 19, 2018. The Biden administration is sponsoring a virtual Summit for Democracy to be held Dec. 9-10.

Kada se čelnici više od 100 zemalja okupe virtualno na Summitu za demokraciju pod pokroviteljstvom Bidenove administracije, skupine usredotočene na ljudska prava i civilno društvo kažu da žele vidjeti konkretne obveze za suprotstavljanje rastućem autoritarizmu, kao i priznanje od strane Sjedinjenih Država da moraju obaviti posao kako bi učvrstili svoje vlastite demokratske institucije.

Prema State Departmentu, summit od 9. do 10. prosinca trebao bi se usredotočiti na tri stvari: obranu od autoritarnosti, rješavanje i borbu protiv korupcije te promicanje poštivanja ljudskih prava.

Okupljanje je dio nastojanja da se ponovno potvrdi uloga Sjedinjenih Država na globalnoj pozornici kao vođe demokratskih nacija - ponavljajući tvrdnju predsjednika Joea Bidena da se "Amerika vratila" nakon četiri godine administracije Donalda Trumpa, u kojoj je zemlja uglavnom odmaknuo se od međunarodne vodeće uloge.

FILE - A pro-democracy protester dressed as the Statue of Liberty rides an electric scooter during an anti-government demonstration marking the anniversary of the 1932 Siamese Revolution, in Bangkok, Thailand, June 24, 2021.
FILE - A pro-democracy protester dressed as the Statue of Liberty rides an electric scooter during an anti-government demonstration marking the anniversary of the 1932 Siamese Revolution, in Bangkok, Thailand, June 24, 2021.

Bidenova administracija radi na tome da pozicionira Sjedinjene Države kao tampon između demokratskih nacija i sve agresivnijih autoritarnih vlada u svijetu, posebice Kine i Rusije.

Međutim, summit dolazi u vrijeme kada su demokratske institucije u Sjedinjenim Državama pod napadom i kompliciran je popisom gostiju koji uključuje zemlje za koje su skupine za ljudska prava identificirale trendove prema autoritarizmu, uključujući Indiju, Filipine i Poljsku.

'Demokratsko nazadovanje je činjenica'

"Šteta koja je učinjena demokraciji tijekom posljednjih 10 godina, a posebno posljednjih pet godina, osjetila se u svim regijama svijeta. Demokratsko nazadovanje je činjenica", Helena Hofbauer Balmori, međunarodna programska direktorica za građanski angažman i vlada u Ford Foundation, filantropskoj organizaciji koja nastoji promicati socijalnu pravdu, rekla je za VOA.

FILE - Security forces gather on election day in Kampala, Uganda, Jan. 14, 2021. Authorities in Uganda had recently suspended 54 aid groups, including Citizens' Coalition for Electoral Democracy and Chapter Four Uganda.
FILE - Security forces gather on election day in Kampala, Uganda, Jan. 14, 2021. Authorities in Uganda had recently suspended 54 aid groups, including Citizens' Coalition for Electoral Democracy and Chapter Four Uganda.

Između ostalog, rekla je da se summit mora pozabaviti nečim što je nazvala “zatvaranjem građanskog prostora”. Samit, rekla je, mora proizvesti "snažnu izjavu u vezi s demokratskim vrijednostima i praksama i osnovnim pravima koja dolaze s tim, kao što su prava na slobodu govora, slobodu udruživanja i slobodu okupljanja koja su ključna za civilno društvo igrati snažnu ulogu u svakoj vladi.”

"Izborna demokracija, nažalost, nije dovoljna", rekla je Hofbauer Balmori. "Moramo stvoriti prostore u kojima građani mogu igrati ulogu i angažirati se i pomoći u rješenju složenih problema."

Branitelji prava pod pritiskom

Prije summita, neprofitna organizacija za zagovaranje demokracije Freedom House izdala je “scorecards” za različite zemlje koje sudjeluju u događaju, naglašavajući činjenicu da mnoge od njih značajno zaostaju u pogledu poštivanja prava i sloboda vlastitih građana.

“Željeli bismo vidjeti vrlo jasnu artikulaciju da su vlade spremne suočiti se s izazovima koje imaju kod kuće i to posjeduju kao dio svog procesa kao demokracije”, rekla je za VOA Nicole Bibbins Sedaca, izvršna potpredsjednica Freedom Housea.

FILE - People take part in a protest to support Cuban dissidents and to demand human rights in Cuba, at Puerta del Sol square in Madrid, Spain, November 15, 2021.
FILE - People take part in a protest to support Cuban dissidents and to demand human rights in Cuba, at Puerta del Sol square in Madrid, Spain, November 15, 2021.

Rekla je da bi njezina organizacija voljela vidjeti sudionike summita kako bi se okupili u izjavi podrške "braniteljima ljudskih prava" diljem svijeta koji su, kako je rekla, "pod ogromnim pritiskom".

“To su novinari, aktivisti, ljudi koji vode ljudska prava [nevladine organizacije], ženske skupine, vjerske vođe, koji pokušavaju progurati univerzalna ljudska prava u svojim zemljama”, rekla je. “Zatvaraju ih, hapse, maltretiraju i u nekim slučajevima ubijaju autoritarni režimi.”

Osim toga, rekla je da bi se svjetske demokracije trebale udružiti kako bi osudile sve češću praksu "transnacionalne represije", kojom autoritarne vlade sežu preko svojih granica kako bi ušutkale aktiviste u drugim zemljama. Kao primjer je navela navodnu umiješanost Saudijske Arabije u atentat na novinara Jamala Khashoggija u Turskoj.

Kompliciran primjer

To što bi Sjedinjene Države trebale sazvati summit o demokraciji nekim se promatračima čini ironičnim, s obzirom na to da su vanjske organizacije, uključujući Economist Intelligence Unit i Međunarodni institut za demokraciju i izbornu pomoć (IDEA) sa sjedištem u Stockholmu, nedavno primijetile opadajuću predanost zemlje prema demokratskim vrijednostima.

FILE - In this Nov. 4, 2020, photo, election challengers in Detroit yell as they look through the windows of the central counting board as police were helping to keep additional challengers from entering due to overcrowding.
FILE - In this Nov. 4, 2020, photo, election challengers in Detroit yell as they look through the windows of the central counting board as police were helping to keep additional challengers from entering due to overcrowding.

Pozivajući se na restriktivna pravila glasovanja, nabrijane biračke okruge koji favoriziraju jednu stranku u odnosu na drugu i upornu tvrdnju nekih članova Republikanske stranke, bez ikakvih dokaza, da su posljednji predsjednički izbori bili nelegitimni, IDEA je ovog mjeseca dodala SAD na svoj popis "nazadovanje demokracije".

"Ideja da Sjedinjene Države sazovu svjetske demokracije kako bi razgovarale o demokraciji postavlja pitanje trebaju li Sjedinjene Države voditi nečem takvom", Eric Bjorklund, predsjednik Democracy Internationala, grupe koja promiče odgovornost vlade i slobodne, legitimne izbore , rekao je za VOA. “Zato što sada imamo situaciju u kojoj se čini da značajan dio jedne od naših političkih stranaka ne vjeruje u demokraciju i spreman je pokušati poništiti izbore.”

Više od riječi

Uobičajeni refren među organizacijama za ljudska prava i skupinama civilnog društva bila je nada da će summit učiniti više nego jednostavno ponuditi čelnicima priliku da govore u korist demokratskih vrijednosti, a da ih ne smatraju odgovornima za njihovo stvarno provođenje.

"Mislimo da summit treba biti mjesto poštenja, poniznosti i istinske predanosti rješavanju problema, pitanja ljudskih prava s kojima se suočavaju zemlje diljem svijeta, uključujući Sjedinjene Američke Države", Joanne Lin, nacionalna direktorica za zagovaranje i odnose s vladama u Amnesty International USA, rekao je za VOA.

"Pitanje je hoće li summit zapravo biti početna točka za smisleni multilateralni angažman i izazov ili će to biti više kao jednokratni događaj koji virtualno saziva vlade, ali nakon toga zapravo nema smislenu odgovornost ," rekla je.

Hofbauer Balmori iz Zaklade Ford složio se: „Veliki izazov je zapravo iznaći neke mehanizme koji će omogućiti da vlade budu odgovorne za svoje obveze i osigurati da u tim mehanizmima imate zemlje, vlade i civilno društvo koji može pomoći da se potaknemo na najbolju težnju.”

SAD ne paniče zbog novootkrivene kineske vojne moći

Američki ministar odbrane: Ne tražimo novi hladni rat
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:07 0:00

Najviši američki odbrambeni zvaničnici priznaju da su nedavna kineska vojna dostignuća, uključujući testiranje sistema hipersoničnog oružja, razlog za zabrinutost, ali sekretar za odbranu izjavljuje da se - ukoliko se Peking nadao da će to zastrašiti ili uplašiti SAD - tako nešto ne događa.

"Amerika nije zemlja koja se plaši konkurencije", rekao je Lojd Ostin vladinim zvaničnicima i odbrambenim kompanijama u govoru u subotu na Reganovom nacionalnom odbrambenom forumu u dolini Simi u Kaliforniji.

"Suočavamo se sa ogromnim izazovom", rekao je on. "I ovo ćemo dočekati sa samopouzdanjem i odlučnošću – bez panike i pesimizma".

Tokom svog govora, Ostin se obratio Kini i Tajvanu, ali je govorio i o Rusiji, koja ima desetine hiljada vojnika nagomilanih duž granice sa Ukrajinom.

SAD su i dalje fokusirane na Ukrajinu, rekao je on, dodajući da je Rusija izvršila invaziju i ranije, 2014. kada je anektirala poluostrvo Krim. SAD se staraju da Ukrajina ima ono što joj je potrebno za odbranu svoje teritorije, rekao je Ostin.

Kada je u pitanju Tajvan, Ostin je rekao da SAD rade na odvraćanju od sukoba, a ne na promjeni statusa kvo. On je rekao da SAD traže otvorene linije komunikacije sa kineskim vojnim liderima kako bi bile spriječene pogrešne procjene.

Najviši američki vojni zvaničnici su mjesecima u više navrata izražavali zabrinutost, upozoravajući da Peking "smanjuje jaz" jer ima za cilj da nadmaši Sjedinjene Države kao vodeću vojnu silu svijeta u narednoj deceniji.

Najviši vojni oficir Vašingtona, general Mark Mili, predsjedavajući Združenog generalštaba, otišao je toliko daleko da je uporedio kineski hipersonični test u julu sa ruskim lansiranjem prvog veštačkog satelita na svijetu 1950-ih, što je izazvalo svemirsku trku koja je dominirala narednih nekoliko decenija.

"Ne znam da li je to baš 'Sputnjik momenat', ali mislim da je vrlo blizu tome", rekao je Mili za televiziju Bloomberg prošlog mjeseca. "Privlači svu našu pažnju".

U izvještaju Pentagona objavljenom prošlog mjeseca o vojnoj moći Kine zaključuje se da je Peking "sve spremniji da se suprotstavi Sjedinjenim Državama i drugim zemljama u oblastima u kojima se interesi razlikuju" i upozorava da će Kina vjerovatno imati najmanje 1.000 nuklearnih bojevih glava do 2030.

Samo je sekeretar za odbranu Ostin, koji se upravo vratio sa putovanja u Seul gdje se sastao sa svojim južnokorejskim kolegom, nastojao da umanji anksioznost koja raste u Vašingtonu i drugdje.

Tokom zajedničke konferencije za novinare sa južnokorejskim ministrom odbrane Suhom Vukom prošle srijede, Ostin je nazvao kineski hipersonični test "sposobnošću, ali svakako ne i jedinom sposobnošću".

"Zabrinutost postoji", rekao je on i dodao: "Moj posao je da se fokusiram na širu sliku".

U pripremljenim napomenama u subotu, Ostin kaže da SAD "pojačavaju svoje napore" da se suprotstave usponu Kine kao vojne sile, želeći da ulože više novca u istraživanje i razvoj i testiranje novih sistema koji će omogućiti SAD da bude više smrtonosna na daljinu.

On takođe kaže da se novac troši na bespilotne i stelt tehnologije i da se ulažu napori da se osigura da postojeći sistemi oružja budu otporniji, kako na fizički napad tako i na napade iz cyber prostora.

"Kada održavamo našu tehnološku prednost, održavamo našu vojnu prednost", stoji u pripremljenim napomenama Ostina. "Sjedinjene Države imaju prednost kojoj nijedna autokratija ne može da parira — našu kombinaciju slobodnog preduzetništva, slobodnih umova i slobodnih ljudi".

Sekretarijat za odbranu, pod Ostinom, takođe je naglašavao jače veze sa saveznicima u Indo-pacifičkom regionu, nešto što je naglasio i on sam tokom svoje posjete Seulu i u naknadnom telefonskom razgovoru sa svojim japanskim kolegom.

Ali on kaže da na širenje tradicionalnih saveza i nove napore kao što su AUKUS (Australija, Velika Britanija i SAD) i KVAD (SAD, Japan, Indija i Australija), ne treba gledati kao na prve poteze u novom Hladnom ratu, ovog puta postavljajući Vašington protiv Pekinga umjesto protiv Moskve.

"Ne tražimo azijsku verziju NATO-a niti pokušavamo da izgradimo anti-kinesku koaliciju", rekao je Ostin. "I ne tražimo od zemalja da biraju između Sjedinjenih Država i Kine. Umjesto toga, radimo na unaprijeđenju međunarodnog sistema koji je slobodan, stabilan i otvoren", dodao je on.

Ali neki od razgovora oko ojačanih saveza SAD uznemirili su Peking.

Ranije ove nedelje, bivši japanski premijer Šinzo Abe rekao je istraživačkoj organizaciji sa sjedištem u Tajvanu da bi potencijalni kineski vojni napad na Tajvan bio "velika opasnost za teritoriju Japana... i stoga vanredna situacija za savez Japana i SAD".

Kao odgovor, Kina je pozvala japanskog ambasadora na hitan sastanak.

U saopštenju pomoćnice kineskog ministra inostranih poslova Hua Čunjin dalje je kritikovana Abeova izjava, rekavši da se u njoj "otvoreno osporava suverenitet Kine i daje drska podrška snagama za nezavisnost Tajvana".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG