Linkovi

Teme

Izvori: Trump planira da napusti Washington na dan Bidenove inauguracije

Donald Trump

Predsjednik SAD Donald Trump sada planira da napusti Washington naredne srijede, 20. januara, nakon što je razmatrao odlazak iz američke prijestolnice dan ranije, prenosi agencija Reuters pozivajući se na dva neimenovana izbora upoznata sa situacijom.

Trump, koji je već saopštio da neće prisustvovati inauguraciji novoizabranog predsjednika Joe Bidena, planira ceremonijalni oproštaj u vazduhoplovnoj bazi Andrews u blizini Washingtona, gdje se nalazi predsjednički avion, naveli su izvori, ali i naglasili da bi taj plan mogao da se promijeni. Još nije poznato da li će se Trump obratiti u srijedu.

Trump će zatim otputovati u Palm Beach, na Floridi, gdje je njegov klub Mar-a-lago, saopštili su izvori Reutersu. Odlazeći predsjednik će vjerovatno biti na Floridi do podneva, kada Biden bude inaugurisan.

Nekoliko saradnika iz Bijele kuće planira da radi za Trumpa u Palm Beachu, dok on bude pokušavao da zadrži uticaj na Republikansku stranku.

Pojedini savjetnici tražili su od predsjednika da se sastane sa Bidenom u Bijeloj kući uoči inauguracije, ali nema nagovještaja da je Trump spreman za to, rekao je neimenovani zvaničnik administracije.

Trump, jedini predsjednik u američkoj istoriji koji je opozvan dva puta, planira da izda dodatna pomilovanja prije nego što ode s položaja, navode izvori i dodaju da razmatra i opciju bez presedana - da pomiluje sebe, prenosi Reuters.

Trump pokušava da spriječi da bude proglašen krivim u Senatu po optužnici na osnovu koje je opozvan u Predstavničkom domu, da je podsticao pobunu zbog uloge u prošlonedjeljnim neredima u Kongresu.

Prema anketi Istraživačkog centra Pew, podrška Trumpu pala je na najniži nivo od kako je preuzeo položaj predsjednika - 29 odsto.

U međuvremenu, potpredsjednik SAD Mike Pence razgovarao je sa novoizabranom potpredsjednicom Kamalom Harris u četvrtak, naveli su neimenovani izvori, što je prvi kontakt na tom nivou između odlazeće i nove administracije.

"Nazvao je da bi joj čestitao i ponudio pomoć", naveo je izvor upoznat sa situacijom.

Pence planira da 20. januara prisustvuje ceremoniji inauguracije.

See all News Updates of the Day

Članica Pussy Riot uhapšena u Moskvi

Arhiv - Veronika Nikulshina, članica benda Pussy Riot

Policija u Moskvi privela je Veroniku Nikulshinu, članicu grupe Pussy Riot, bez objašnjenja.

Nikulshina je 7. maja na Instagramu napisala da su je četvorica policajaca uhvatili u blizini njenog stambenog bloka, ne rekavši zašto je privode.

Nikulshinin advokat Mansur Gilmanov rekao je za Open Media da je njegova klijentica zadržana pod sumnjom da je bila neposlušna prema policiji.

Novinska agencija Interfax navela je kako je izvor u policiji rekao da je Nikulshina privedena "kako bi spriječila moguće provokacije tokom proba za vojnu paradu" prije Dana pobjede, koji će biti obilježen 9. maja.

Članice Pussy Riota poznati su po različitim performansima koje izvode širom Rusije u znak protesta zbog politike vlasti i u borbi za ljudska prava u Rusiji.

Članice te grupe Nadezhda Tolokonnikova i Maria Alyokhina osuđene su 2012. godine zbog "huliganizma motivisanog vjerskom mržnjom" zbog performasna u kojem su upali u moskovsku katedralu Hrista Spasitelja i otpjevali "pank molitvu" protiv Vladimira Putina , koji je u to vrijeme bio premijer i vodio kampanju za povratak na predsjedničko mjesto.

Tolokonnikova i Alyokhina bile su pri kraju da odsluže dvogodišnju zatvorsku kaznu kada su puštene na slobodu u decembru 2013. godine u okviru amnestije. One su je odbacile kao propagandni trik za poboljšanje imidža Putina uoči Zimskih olimpijskih igara 2014. u Sočiju.

Kina suspendovala ekonomski dijalog s Australijom

Zastave Australije i Kine.

Kina kaže da obustavlja daljnji ekonomski dijalog s Australijom što je najnoviji znak pogoršanja odnosa.

Stručnjaci su taj potez uglavnom nazvali simboličnim jer se posljednji sastanak okvira Kinesko-australijskog strateškog ekonomskog dijaloga dogodio prije četiri godine.

Australijski poslovni čelnici, međutim, kažu kako vjeruju da je suspenzija u četvrtak nova najniža razina bilateralnih odnosa.

Kineski državni mediji rekli su da je Australija poremetila ekonomsku saradnju akcijama poput zabrane da kineski tehnološki gigant Huawei gradi 5G mrežu. Kina je takođe optužila Canberru "za hladnoratovski način razmišljanja i ideološku diskriminaciju".

Odlukom Pekinga formalno će se zaustaviti kontakt između ključnih trgovinskih zvaničnika. Ministarska suradnja dviju vlada već je bila obustavljena više od godinu dana.

U Canberri, ministar trgovine Dan Tehan rekao je da je razočaran i da je otvoren za dijalog i "angažman na ministarskom nivou".

Opozicioni lider Anthony Albanese također je pozvao obje strane da riješe svoje razlike.

"Ovo je žalosno", rekao je Albanese. "Nama je potreban dijalog s Kinom. Ipak, to ne može biti samo po njihovim uslovima. To mora biti pod uvjetima obje države, pa je ovo za žaljenje."

Kina je daleko najveći australijski trgovinski partner, ali posljednjih godina tenzije su se pojačale. Odluka iz 2018. Da Huawei gradi 5G mrežu razbjesnila je Peking. To neprijateljstvo eskaliralo je prošle godine nakon sporova oko porijekla pandemije koronavirusa, nacionalne sigurnosti i ljudskih prava.

Kina je kasnije uvela trgovinske sankcije protiv vrijednog australijskog izvoza, iako australijski izvoz rude željeza - ključnog sastojka u proizvodnji čelika - nije pogođen.

Do napetosti između Australije i Kine došlo je kada je grupa država G-7 pozvala Peking da poštuje osnovna prava i slobode.

Sjedinjene Države i neke evropske države optužile su Kinu za kršenje ljudskih prava manjinskog muslimanskog stanovništva u provinciji Xinjiang, oružane prijetnje Tajvanu i ekonomsku prisilu.

Časovi samoodbrane usmjereni na antiazijsko nasilje

Časovi samoodbrane usmjereni na antiazijsko nasilje
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:38 0:00

Njemačka protiv načela "legitimnog predstavljanja" u Izbornom zakonu BiH

Zastave BiH ispred Parlamenta i Vijeća ministara BiH.

Njemačka vlada je u odgovoru na pitanje zastupnika iz Zelene stranke Manuela Sarrazzina u vezi s procesom reforme izbornog zakona u Bosni i Hercegovini (BiH), navela da bi načelo "legitimnog političkog predstavljanja", o kojem se raspravljalo u kontekstu izborne reforme, moglo dodatno produbiti podjelu BiH i zakomplicirati provedbu relevantnih sudskih presuda.

Načelo legitimnog političkog predstavljanja odnosi se na zahtjeve, između ostalog, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) kad je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH i zastupnika u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Državni sekretar njemačkog ministarstva vanjskih poslova Miguel Berger u odgovoru zastupniku Sarrazinu navodi da je za njemačku vladu, "presudna provedba presude Sejdić-Finci iz 2009. o ustavnim promjenama, kako bi se zaustavila diskriminacija građana BiH koji se ne pridružuju nekom od konstitutivnih naroda".

"Prevladavanje etničke podjele u zemlji trebalo bi biti vodeći politički cilj", navedeno je u odgovoru njemačke vlade.

Pismo njemačkog državnog sekretara iz Minsitarstva vanjskih poslova na Twitteru je podijelilo Vijeće za demokratizaciju politike iz Berlina.

Grupa od šest parlamentaraca Europskog parlamenta u pismu upućenom Josepu Borrellu, predsjedniku Europskog parlamenta, i Oliveru Varhelyiju, komesaru EU za proširenje, izrazila je zabrinutost zbog načina rada EU u BiH, kazavši kako su "pregovori u procesu reformi izbornih zakona uključivali ograničen broj političkih strana, uglavnom iz dvije političke partije u BiH od kojih obje teže da predstavljaju dva od tri konstitutivna naroda u BiH".

Pismo njemačke vlade također ukazuje na nužnost provedbe presuda Europskog suda, umjesto pitanja "legitimnog političkog predstavljanja", koje se najviše odnosi na način izbora člana predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.

Izmjena izbornog zakona u BiH jedan je od 14 prioritetnih uvjeta u Mišljenju Europske komisije koje država mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu.

Neke od izmjena značit će i promjene odredbi Ustava BiH, posebno kad je riječ o pravu manjina da ravnopravno, kao i tri konstitutivna naroda, budu imenovani u izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast.

S tim u vezi su i presude Europskog suda za ljudska prava protiv BiH u slučaju Sejdić-FInci, ali i brojne druge. Zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora, ni nakon više od desetljeća, presude nisu provedene.

HDZ BiH i stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS), izbor Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji dolazi iz stranke građanske orijentacije, smatraju "nelegitimnim predstavnikom iz reda hrvatskog naroda".

Blinken iz Kijeva pozvao Rusiju da povuče trupe sa granica sa Ukrajinom

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i američki državni sekretar Antony Blinken, Kijev, 6. maj 2021.

Rusija treba da povuče trupe i okonča svoje "agresivne" akcije u Ukrajini, poručio je američki državni sekretar Antony Blinken u četvrtak, 6. maja, tokom posjete Kijevu i obećao da će povećati pomoć u oblasti bezbjednosti Ukrajini.

"Nastavićemo da jačamo naše partnerstvo u polju bezbjednosti i stalnu saradnju kako bismo bili sigurni da se Ukrajina može braniti od agresije", rekao je na konferenciji za medije sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.

Blinken, prvi visoki američki zvaničnik iz administracije predsjednika SAD Joea Bidena koji je posjetio Ukrajinu, pozvao je Rusiju da zaustavi "nepromišljene i agresivne akcije" protiv Kijeva, rekavši da je Moskva zadržala "značajne snage" u blizini granice.

"Snažno stojimo uz vas i očekujemo od Rusije da prestane sa bezobzirnim i agresivnim akcijama", rekao je Blinken.

"Svjesni smo da je Rusija povukla neke snage sa granice sa Ukrajinom, ali takođe vidimo da je značajan dio njih ostao", kazao je Blinken, prenosi agencija France Presse (AFP).

Rusija je prošlog mjeseca postavila, pa djelimično povukla 100.000 vojnika sa ukrajinskih granica, što je najveća mobilizacija otkad je Moskva zauzela većinsko rusko poluostrvo Krim 2014. godine kada je izbio rat na istoku Ukrajine, podsjeća AFP.

Sjedinjene Države od aneksije Krima pružaju ključnu pomoć Ukrajini, u sukobu koji je odnio više od 13.000 života.

Ove fiskalne godine SAD su za Ukrajinu izdvojile 408 miliona dolara pomoći za bezbjednost, a Blinken je rekao da je detaljno razgovarao sa ukrajinskim liderima o njihovim potrebama.

Zelenski zatražio jače prisustvo NATO

Predsjednik Ukrajine je pozvao NATO da pojača svoje prisustvo u regiji i pitao Sjedinjene Države da podrže Ukrajinu u pregovorima za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu tokom samita u junu, javlja agencija Reuters.

"Tražimo pomoć SAD kako bi započeli ovaj proces", prenosi agencija Reuters izjavu Zelenskog objavljenu nakon susreta sa Blinkenom.

Predsjednik Ukrajine je na konferenciji za medije prethodno rekao da je Rusija sa Krima povukla samo oko tri do tri i po hiljade vojnika, kao i da pokazuje snagu na Crnom moru. Međutim, naveo je, smanjila se upotreba snajpera, koja je bila glavni razlog velikog broja žrtava.

Zelenski je pozdravio podršku SAD, ali i naglasio da je Ukrajini "očajnički" potrebno više, jer je njegova zemlja i dalje pod ruskom vojnom prijetnjom.

"Mislimo da je smanjenje (ruskih trupa u blizini granice) sporo, stoga, možda i dalje postoji prijetnja. Niko ne želi ova iznenađenja", rekao je Zelenski novinarima u Kijevu.

Podrška teritorijalnom integritetu Ukrajine​

Antony Blinken sa ukrajinskim ministrom spoljnih poslova Dmitrom Kulebom u KIjevu 6. maja 2021.
Antony Blinken sa ukrajinskim ministrom spoljnih poslova Dmitrom Kulebom u KIjevu 6. maja 2021.

Prethodno je američki državni sekretar u razgovoru sa šefom diplomatije Ukrajine naglasio posvećenost SAD poštovanju suverenosti, teritorijalnog integriteta i nezavisnosti Ukrajine.

"Ovdje sam zapravo iz veoma jednostavnog razloga, koji je, da u ime predsjednika Bidena pokažem snažnu posvećenost partnerstvu između naših zemalja, posvećenost suverenitetu, teritorijalnom integritetu i nezavisnosti Ukrajine", rekao je Blinken prije sastanka sa ukrajinskim šefom diplomatije Dmitrom Kulebom, prenosi agencija France Presse (AFP).

Američki državni sekretar doputovao je u jednodnevnu posjetu Kijevu noseći poruku o značaju borbe protiv korupcije i snažnoj podršci Washingtona Ukrajini, u vrijeme povišenih tenzija sa Rusijom.

Blinken je na Twitteru 5. maja napisao da će posjeta "biti važna prilika da se razgovara o nastavku ruske agresije i da se naglasi potreba za održavanjem i tempa i usredsređenosti na reforme sa našim ukrajinskim partnerima".

Visoki diplomatski zvaničnik Sjedinjenih Američkih Država će se 6. maja sastati i sa predsjednikom Vladimirom Zelenskim, članovima parlamenta i liderima nevladinih organizacija.

Zelenski je rekao da želi da čuje snažne signale Sjedinjenih Država koji podržavaju želju Ukrajine da se pridruži vojnom savezu NATO-a.

U izjavi koju je 5. maja objavio State Department o strateškom partnerstvu Kijeva i Washingtonane pominju se težnje Ukrajine ka NATO, ali piše da Sjedinjene Države nastavljaju da nadgledaju situaciju u vezi sa "ruskim agresivnim akcijama i retorikom koja cilja Ukrajinu".

Očekuje se da će se Ukrajina zalagati za veću vojnu pomoć Sjedinjenih Država. U saopštenju se napominje da su od 2014. godine Sjedinjene Države donirale Ukrajini više od 4,6 milijardi dolara ukupne pomoći.

U izjavi State Departmenta se također ponavlja stav SAD da su Donbas i Krim dio Ukrajine, poziva Rusiju da Ukrajini vrati punu kontrolu nad poluostrvom i radi u dobroj vjeri na okončanju sukoba na istoku Ukrajine.

Posjeta Blinkena ima za cilj da demonstrira "nepokolebljivu" podršku Washingtona dok se Ukrajina nosi sa ruskom podrškom separatista na istoku Ukrajine i nedavnim nagomilavanjem trupa duž njene granice, podsjeća Radio Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Portparol State Departmenta Ned Price ove nedjelje je oštro kritikovao potez zamjene odbora državne kompanije Naftogaz u državnom vlasništvu, rekavši da "odražava nepoštovanje poštene i transparentne prakse korporativnog upravljanja i komplikuje dugogodišnje napore na reformi ukrajinskog energetskog sektora i poboljšati svoju investicionu klimu".

Vlada je 28. aprila najavila smjenu Andrija Koboljeva, izvršnog direktora Naftogaza od 2014. godine, pozivajući se na "nezadovoljavajuće" rezultate poslovanja kompanije prošle godine, kada je zabilježila gubitak od skoro 700 miliona dolara.

Nadzorni odbor, koji je privremeno suspendovan radi smjene Koboljeva, izdao je 30. aprila izjavu u kojoj navodi da su svi njegovi članovi dobili obavještenje o ostavkama koje stupaju na snagu 14. maja.

Njegovo putovanje dolazi u trenutku kada predsjednik SAD Joe Biden pojačava pritisak na Rusiju, ali se takođe priprema za samit sa predsjednikom Vladimirom Putinom u nadi da će stabilizovati odnos.

Biden je 4. maja rekao da se nada da će održati samit tokom planiranog putovanja u Evropu u junu. U aprilu je predsjedniku Rusije ponudio sastanak u trećoj zemlji na kojem će se razgovarati o tenzijama oko određenih pitanja, uključujući vojne prijetnje Ukrajini, miješanje u izbore i ruski tretman zatvorenog opozicionog aktiviste Alekseja Navaljnog.

SAD su već uvele sankcije i proterale ruske diplomate zbog višestrukih žalbi na aktivnosti Rusije.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG