Nakon što je Donald Trump objavio da će Sjedinjene države izaći iz pariškog sporazuma kojim se ograničavaju ispuštanja stakleničkih plinova, naš novinar Steve Baragona sagledava posljedice koje će takva odluka imati po okolinu.
U Parizu se 197 zemalja složilo da su klimatske promjene ozbiljna prijetnja I obećale su znatna smanjenja ispuštanja stakleničkih plinova. Globalno ispuštanje, putem kojim se kretalo, bi se povećalo na 69 gigatona ugljen dioksida do 2030 godine. Međutim pariškim dogovorom bi se ono smanjilo na 56 milijardi. A američko obećanje je sačinjavalo oko jedne petine tog smanjenja. Kina, najveći zagađivač na svijetu, doprinosi sa 27%. A ostatak svijeta predstavlja I procentualni ostatak. Ali otkako je preuzeo dužnost, Donald Trump je nastojao da poništi politiku koja je stajala iza američkog obećanja, od ponovnog započinjanja kontroverznog naftovoda Keystone XL do naredbe da se prerade regulative Obamine administracije po pitanju ispuštanja iz elektrana.
Možda nijedna regulativa ne prijeti našim rudarima, radnicima energetske industrije I kompanijama više od ovog rušilačkog napada na američku industriju, rekao je Trump.
Na neki način, izlazak iz pariškog sporazuma je formalnost, smatra Andrew Light iz instituta Woorld Resources.
Trumpova administracija je već nagovijestila da želi nanijeti štetu onome što je prethodna administracija radila po pitanju nacionalnih ciljeva u borbi protiv klimatskih promjena. I oni su to planirali uraditi bez obzira da li bi ostali pri pariškom sporazumu ili ne.
Light međutim kaže da će se američko ispuštanje stakleničkih plinova smanjiti bez obzira na to šta Trump uradi. Elektrane se sa uglja prebacuju na čistiji prirodni gas.
Snaga vjetra I solarna energija su jeftiniji od fosilnih goriva na mnogim mjestima. On dodaje da ima snaga van Trumpove kontrole koje se kreću ka ekonomiji sa manje karbon dioksida.
Mnoge države I gradovi se već kreću u tom pravcu. Oni će nastaviti politiku koju provode bez obzira na ovu administraciju. Stoga to klimatski neće biti velika razlika, ukoliko I druge zemlje ne počnu napuštati pariški sporazum samo zato što su ga napustile Sjedinjene države.
Kina je saopćila da će se I dalje pridržavati sporazuma, a Indija ima ambiciozni plan za obnovljivu energiju. Light kaže da je moguće da će svijet ispuniti ciljeve iz Pariza čak I bez Sjedinjenih država.
Ukoliko Kina I Indija dostignu svoje ciljeve prije 2030, kao što se predviđa, onda imate dovoljno u ostatku svijeta da se nadomjesti praznina. Vjerujem u takvu vrstu proračuna, kaze Light.
Ali sam pariški sporazum nije bio dovoljan da se planeta sačuva od, kako kažu naučnici, opasnog nivoa zagrijavanja. Potrebna je dodatna akcija, a to će tokom Trumpove administracije, kaže Andrew Light, biti malo vjerovatno.
