Linkovi

Tribina o "bratskoj agresiji": Srbija uz Rusiju zbog naslijeđa '90-ih i zbog Kosova


Učesnici tribine "Srbija na prekretnici; Nova odgovornost za Srbiju okrenutu demokratskom svetu" iz serijala "Srbija pod bratskom agresijom" održane u Novom Sadu u organizaciji "Novog optimizma", 15. juna 2023. (Foto: Novi optimizam)

Odnos Srbije prema Rusiji i njenom ratu u Ukrajini proizvod je uticaja ruskih i domaćih medija, ali i predstavnika vlasti i opozicije, a glavni razlog za takav odnos je naslijeđe 1990-ih godina i to što se čeka prilika da se ponovo uđe u bitke vođene u poslednjoj deceniji prošlog vijeka, jedan je od zaključaka tribine "Srbija na prekretnici: nova odgovornost za Srbiju okrenutu demokratskom svijetu" iz serijala "Srbija pod bratskom agresijom" održanoj u Novom Sadu u organizaciji "Novog optimizma".

Zamjenica glavnog urednika NIN-a Vesna Mališić rekla je da uticaj ruskih medija mnogo više ide kroz izjave političara, nego kroz te same medije, posebno pominjući televiziju Happ koja "funkcioniše kao ruska ispostava u Srbiji".

"Tužno je što naši mediji i novinari koji su imali iskustvo rata, iskustvo izbeglištva, iskustvo tragedije koje smo mi imali, sa tolikom vrstom neempatije, sa takvom hladnoćom i ravnodušnošću govore o ukrajinskom ratu i o stradanju u Ukrajini, da je to zaista uvredljivo", rekla je Mališić.

Rat se posmatra sa distancom i uvijek sa kontekstom ko će nama činiti dobro, pri čemu se ima na umu Kosovo i Rusija koja ima pravo veta u Savjetu bezbjednosti. Sa tim "pada u vodu" svaka činjenica i empatija spram žrtava tragedije koja se događa u Ukrajini, ističe Mališić.

Dejan Ilić, kolumnista Peščanika i urednik u izdavačkoj kući Fabrika knjiga, ocijenio je da je očigledan uticaj Rusije u Srbiji i da ne samo da vlast ne želi da ništa po pitanju osude Rusije zbog napada na Ukrajinu, već i da "dobar deo opozicije stoji na istom stanovištu".

"Nije tačno da su samo stranke krajnje desnice protiv uvođenja sankcija Rusiji i da samo one zagovaraju savezništvo sa Rusijom oko Kosova, vi i na ovim protestima sad imate Narodnu stranku koja je apsolutno protiv uvođenja sankcija Rusiji", rekao je Ilić.

Ilić je ocijenio da je Rusija "probušila Srbiju" na razne načine, od kadrova u Socijalističkoj partiji Srbije, do medija kroz koje "tačno vidite ruski novac kako se kreće".

On dalje objašnjava da je razlog zbog kog je tako nešto moguće samo u Srbiji, odnos prema "našoj nedavnoj istoriji": "Postoji nešto što nas spečava da se ponašamo kao razumna ljudska bića i ja mislim da je to nasleđe iz '90-ih".

Ilić smatra da se u Srbiji jasno vidi ko je žrtva, a ko agresor u Ukrajini, ali da postoji "nešto drugo što nas sprečava da se ponašamo kao ljudska bića" - a to je Kosovo, zbog kog se "spušta roletna" i nakon što se osjeti žal prema, na primjer, snicima ukrajinskih izbjeglica.

"Moj je utisak da mi i dalje nismo odustali od ratnih ciljeva '90-ih i da čekamo svaku novu priliku da ponovo uđemo u bitku i da ponovo probamo da dobijemo ono što nismo dobili '90-ih. To se tiče i Bosne i Hercegovine, to se tiče i Kosova", kaže Ilić i dodaje da je ovakav odnos sa Rusijom zbog toga što "neko vidi da bi tako mogao da obnovi našu priču".

Međutim, Ilić nastavlja da pored Rusije, "koja pravi zločine u Ukrajini", imate i Evropsku uniju koja "sve vreme radi sa režimom u Srbiji".

"Ni Rusija, ni EU"

"Ja ne mogu da razumem kako neko može da kaže 'birajte između Rusije i Evropske unije'. Ja u ovom trenutku ne bih birao ni jedne, ni druge, jer ne vidim kako to EU ovde pomaže da se nešto promeni. Oni su sve vreme u dogovoru sa Vučićem i jasno nam to pokazuju", rekao je Ilić.

Ilustrovao je to time što se Zapad godinu dana "nateže" sa režimom u Beogradu povodom neuvođenja sankcija Rusiji i da ništa na tom polju ne želi da uradi.

"Nemate gde da se okrenete. Ni sa jedne, ni sa druge strane ne stižu dobre poruke", zaključio je Ilić.

Jelica Minić iz Evropskog pokreta primijetila je da su izvještaji o napretku Srbije ka EU "sve oštriji i oštriji". Međutim, ona primjećuje da u najnovijem izvještaju "nema ni reči o protestima, nema podrške protestima".

Minić je podsjetila da je nakon vizne liberalizacije, 77 odsto građana Srbije bilo za pridruživanje EU, a da je danas taj procenat pao na 33 odsto. "Problemi su se umnožavali", kazala je složivši se sa tezom da je Srbija i dalje "rob '90-ih".

"A šta su radili Amerikanci?"

Minić je primijetila da u razgovoru sa ljudima na kritiku Rusije zbog rata u Ukrajini, po pravilu nailazi na odgovor "A šta su radili Amerikanci? To je prosto automatski sledilo".

"To je osećaj da se Rusija sada preko Ukrajine sveti Amerikancima za to što su nas bombardovali. To je nemoguća kombinacija, ali je ona najprisutnija u odnosu prema Rusiji", rekla je Minić dodajući da "naši ljudi praktično ništa ne znaju o Rusiji, ne znaju kako se u Rusiji živi, kakvi su problemi u Rusiji". Uputila je da se o tome treba čitati u djelima ruskih pisaca.

"Odakle tolika ljubav? Ako je to što su nam Rusi slovenska braća - pa i Ukrajinci su nam slovenska braća. Tu su i Poljaci, Česi, Slovaci, na kraju Bugari..."

Ipak je zaključila da ima utisak da "ta priča" popušta i da se odnos građana "polako hladi", ponajprije zbog toga jer se vidi šta ruska vojska nije u stanju da uradi.

"U Srbiji, energetski, sve ispod jednog metra je vlasništvo Rusije"

Govoreći o energetskoj zavisnosti Srbije od Rusije, stručnjak za energetsku politiku Miodrag Kapor je podsjetio na 2008. godinu u prodaju NIS-a, "daleko ispod tržišne vrednosti".

Za nedavnu prodaju pančevačke "Petrohemije" NIS-u, koji je u ruskom vlasništvu, on je rekao da značaj toga nije prevelik zbog prirode onoga što ta fabrika proizvodi, ali i podsjetio da je ta transakcija obavljena uz saglasnost EU.

Govoreći dalje o energetskim izvorima, kao ključnim, on je rekao: "Nije prodat samo NIS, prodat je i Naftagas... sve što je ispod jednog metra dubine u Srbiji, a tiče se energetike, je u vlasništvu Ruske Fedracije. Tu su i termalni izvori".

Nastavljajući o ratu u Ukrajini, Kapor je rekao da Srbije danas "snabdeva Ukrajinu oružjem" i da je to od ključne važnosti za SAD i EU i da sa druge strane ne vidi alternativu u opozicionim redovima.

Putin u školskoj kancelariji

Politikolog i novinar Boris Varga ispričao je lično iskustvo kada je svoje dijete odveo prvi put u osnovnu školu u Beogradu. Na ulazu je prvo bio grafit sa nacrtanim Keltskim krstom - koji, kako kaže, u virtualnom svijetu slovi za nacistički simbol i koji je zabranjen - da bi na zidu u kancelariji školskog pedagoga i psihologa vidjeli ogroman portret Vladimira Putina.

"Šta mi onda očekujemo? To je osoba protiv koje je već tada bila podignuta međunarodna optužnica zbog otmice dece i genocida", podsjetio je.

Srbija, podržavajući puč u Rusiji 1991. godine, nije uspela da vidi da je način za ostvarenje njene politike "Svi Srbi u jednoj državi" kroz "svi Srbi u EU". Sa ruskom invazijom na Ukrajinom, "sve se rezimiralo, pokazali su se svi tabui".

Među njima, Varga je pomenuo odnos prema obojenim revolucijama, koji je kako kaže isti i u vlasti, i u opoziciji.

Učesnici tribine "Srbija na prekretnici; Nova odgovornost za Srbiju okrenutu demokratskom svetu" iz serijala "Srbija pod bratskom agresijom" održane u Novom Sadu u organizaciji "Novog optimizma", 15. juna 2023. (Foto: Novi optimizam)
Učesnici tribine "Srbija na prekretnici; Nova odgovornost za Srbiju okrenutu demokratskom svetu" iz serijala "Srbija pod bratskom agresijom" održane u Novom Sadu u organizaciji "Novog optimizma", 15. juna 2023. (Foto: Novi optimizam)

"A šta je to obojena revolucija? Peti oktobar u Beogradu je prva obojena revolucija", rekao je on:

"Za Rusiju možda nije problem da pregazi jedan Grozni, da uništi u potpunosti Marijupolj, Bahmut za koji verujem da je najuništenije mesto u istoriji na kugli zemaljskoj, Buča... sve su to stare metode Ruske, uništiti nešto oružjem. Ali oni nemaju odgovor na narodnu pobunu, na plišanu pobunu kakve su bile od 1989... Od toga se najviše plaši Rusija".

"Ako je Ukrajina mogla da uči od Srbije tokom 90-ih iz protesnih šetnji i Petog oktobra, tako sada mislim da Srbija može i treba da se uči od Ukrajine kako da se otarasi te 'bratske' ljubavi (Rusije). Tog ruskog uticaja Srbija mora da se oslobodi", zaključio je Varga.

XS
SM
MD
LG