Detektor je iz izvještaja koji će biti predstavljen pred Vijećem sigurnosti izdvojio najvažnije detalje o tranzicijskoj pravdi, vladavini zakona i pokušajima da se oslabe institucije.
U izvještaju u koji je Detektor imao uvid, Schmidt se osvrnuo na evropske integracije BiH, napade na Daytonski mirovni sporazum, izmjene Izbornog zakona BiH, koje je nametnuo, secesionističku politiku u entitetu Republika Srpska, fiskalnu stabilnost zemlje, vladavinu prava, prijetnje tranzicijskoj pravdi i napade na povratnike.
Schmidt se Vijeću sigurnosti UN-a obratio posljednji put 30. aprila na vanrednoj sjednici koja je održana na zahtjev Rusije, kada je rekao da predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i zvaničnici ovog entiteta napadaju Daytonski mirovni sporazum kroz zapaljivu retoriku o odvajanju države i otcjepljenju od BiH.
Visoki predstavnik će u srijedu predstaviti izvještaj na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj će govoriti i predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović.
Ovo su tri stvari koje trebate znati o izvještaju.
Nekažnjivost normalizuje veličanje zločinaca i klimu netrpeljivost
Schmidt u izvještaju navodi da političari kroz medije i dalje često negiraju genocid i druge ratne zločine, te veličaju ratne zločince. Podsjetio je na proslavu neustavnog 9. januara, kao dana Republike Srpske, na kojoj je Milorad Dodik ponovo negirao genocid u Srebrenici, veličao presuđene ratne zločince Radovana Karadžića i Ratka Mladića, nazivajući ih “pojedincima koji su vodili entitet i borili se za pravdu”.
Dvije i po godine nakon kriminalizacije negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca, Tužilaštvo BiH registrovalo je, kako visoki predstavnik navodi u izvještaju, više od 70 pritužbi u vezi s krivičnim djelom negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca.
Podsjeća i da je potvrđena optužnica za veličanje ratnih zločinaca protiv predsjednika Udruženja “Istočna alternativa”, Vojina Pavlovića, koji je optužen za podsticanje etničke, rasne i vjerske mržnje, nesuglasica i netolerancije. Schmidt je pomenuo i optužnicu protiv Samira Nukića iz Bihaća koji je optužen za govor mržnje na društvenim mrežama prema žrtvama eksplozije granate 1993. godine u Vitezu u kojoj je poginulo osmero djece. Istakao je da je veličanje osuđenih ratnih zločinaca putem murala i grafita nastavljeno širom zemlje, a najbrojniji su murali koji prikazuju Ratka Mladića, osuđenog pred Haškim tribunalom na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine u BiH. U izvještaju je navedeno da, bez obzira na kriminalizaciju ovih praksi, murali u većini slučajeva ostaju neprijavljeni ili nekažnjeni.
Pred Vijećem sigurnosti Schmidt će govoriti i o “tradicionalnom” okupljanju ravnogorskih pokreta, a ističe da BiH treba efikasan institucionalni odgovor na ovakve i slične incidente jer “nekažnjivost ojačava društvenu klimu u kojoj takva djela postaju normalizovana kao prihvatljiva”.
Etnički motivisani napadi na povratnike ostaju neriješeni
U izvještajnom periodu Scmidt navodi da se bilježi kontinuirani niz izvještaja o nasilju ili provokacijama protiv povratnika, što dodatno doprinosi osjećaju nesigurnosti među ovom kategorijom stanovništva. Etnički ili povratnički incidenti posebno su uočeni u vezi s obilježavanjem istaknutih vjerskih i drugih praznika. U periodu oko pravoslavnog Božića, 7. januara 2024., i tokom obilježavanja neustavnog Dana Republike Srpske, 9. januara 2024., zabilježeno je nekoliko takvih izvještaja.
Schmidt navodi da su se prijetnje i uznemiravanje – usmjerene protiv nesrpskog stanovništva – događali širom entiteta, uključujući slavljeničku upotrebu vatrenog oružja, skandiranje uvredljivih pjesama i veličanje ratnih zločinaca, najčešće, ali ne ograničeno, na Vlasenicu, Višegrad i Srebrenicu – u blizini Memorijalnog centra Potočari.
Incidenti su zabilježeni i u Federaciji, pri čemu su, kako se navodi, ciljani srpski povratnici, a često takvi incidenti uključuju napade na simbole. Zabilježena su dva slučaja gdje je srpska zastava bila meta napada koji su izazvali tenzije, posebno u Konjicu, gdje je zastava skinuta s crkve, i Zenici, gdje je spaljena 9. januara 2024. godine.
Schmidt u izvještaju napominje da ostaju neriješeni slučajevi nasilja povezani s povratnicima ili etnički motivisani. Da bi se poboljšala situacija, Parlamentarna skupština BiH imenovala je tijelo koje će istražiti incidente vezane za povratnike i razviti prijedloge za djelovanje.
Kao dodatne probleme s kojima se povratnici susreću navodi nedovoljnu ili nepostojeću integraciju, nedostatak zaposlenja, neadekvatne životne uslove, pitanja imovine, lošu infrastrukturu.
Vlasti u Republici Srpskoj stvaraju paralelne sisteme
Poglavlje u izvještaju posvetio je situaciji u Republici Srpskoj. Navodi da je koalicija na čelu sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) nastavila provoditi separatistički program sa stalnim napadima na Daytonski sporazum i Ustav Bosne i Hercegovine. Navodi da je 28. marta Narodna skupština Republike Srpske usvojila set zaključaka kojima se zahtijeva, između ostalog, poništenje svih odluka visokog predstavnika i zabrana njihove primjene i objavljivanja u Službenom glasniku.
Schmidt podsjeća da je Narodna skupština najavila da će se entitet povući iz svih prethodnih sporazuma, uključujući one koji su uspostavili Visoko sudsko i tužilačko vijeće, indirektni poreski sistem BiH i Oružane snage BiH.
Narodna skupština je 29. marta 2024. godine usvojila Nacrt izbornog zakona koji nije podržala opozicija u ovom entitetu. Schmidt navodi da Nacrt zakona o izborima RS-a, koji se trenutno nalazi u fazi javne rasprave, ima za cilj “stvaranje paralelnog izbornog okvira dok preuzima odgovornosti Centralne izborne komisije BiH”.
Podsjetio je i na usvojeni Nacrt zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, koji s entitetskim izbornim zakonom otkriva namjeru vladajuće koalicije da uspostavi nezavisni, paralelni pravni i institucionalni okvir za vođenje izbora i buduće referendume.
U izvještaju navodi da su predstavnici stranaka vladajuće koalicije nastavili održavati sedmične proteste na međuentitetskoj liniji nazvanih “Granica postoji”, koji predstavljaju i plodno tlo za sigurnosne prijetnje, promovirajući tako ideju separatizma i međuetničke tenzije.
Visoki predstavnik je ukazao i na pritiske na pravosudne institucije od strane Milorada Dodika te dodao da je Ustavni sud BiH posebna meta vladajuće koalicije u Republici Srpskoj. Prema tvrdnjama Schmidta, akcije protiv Suda uključuju negiranje legitimnosti Suda i ignorisanje njegovih konačnih i obavezujućih odluka na teritoriji entiteta, stalne pozive za uklanjanje međunarodnih sudija i nepoštivanje ustavne obaveze za imenovanje dvoje sudija iz Republike Srpske, čime se ometa normalno funkcionisanje Ustavnog suda BiH.
Schmidt ukazuje da su vlasti entiteta više puta istakle spremnost da proglase nezavisnost ako on, kao visoki predstavnik, nametne bilo koji zakon, uključujući izmjene Izbornog zakona BiH ili Zakon o državnoj imovini.
Visoki predstavnik izvještaj će predstaviti u srijedu u 16 sati po srednjoevropskom vremenu, a direktni prenos može se pratiti na internet stranici UN-a.
