Pozivajući na referendum, Sandu, rođena u vrijeme Sovjetskog Saveza i obrazovana u Moldaviji i SAD-u, htjela je iskoristiti podršku EU i politički zamah nakon što je, između ostalog, uspjela suzbiti visoku inflaciju koja je nastala diverzifikacijom energije, udaljivši se od ovisnosti o Rusiji.
Međutim, nakon brojanja glasova - napetog do samog kraja - Sandu i njeni saveznici uspjeli su tijesno pobijediti, iako je samo nekoliko sedmica prije glasanja podrška integraciji u EU u anketama bila na 63 posto.
Na istovremenim predsjedničkim izborima, na kojima se očekivalo da će Sandu pobijediti, zauzela je prvo mjesto. No, socijalistički protukandidat i bivši generalni tužilac Aleksandar Stoianoglo prošao je bolje nego što se očekivalo te je s 26 posto glasova osigurao drugi krug predsjedničkih izbora za dvije sedmice, dok je Sandu osvojila 42 posto.
Između Rusije i EU
Oba glasanja u ovoj podijeljenoj bivšoj sovjetskoj republici s nominalnim ambicijama za članstvo u EU i zajedničkom granicom s Ukrajinom smatrana su izrazito geopolitičkim, kako od strane Moldavaca, tako i od strane vanjskih posmatrača koji prate znakove antizapadne zaraze i slabljenja jedinstva protiv ruske prijetnje.
Analitičar Denis Cenusa iz Expert-Grupa na Univerzitetu u Giessenu u Njemačkoj nedavno je Moldaviju nazvao potencijalnom "državom klackalicom" između proruskih i proevropskih putanja.
Iako je pobjeda opcije "da" na referendumu otvorila put za "nepovratnost evropskog puta" Moldavije, tijesna razlika u rezultatima nije snažna legitimacija težnji predsjednice Sandu ka EU. Ovaj tijesan rezultat mogao bi najaviti novo razdoblje političke nestabilnosti i protesta, uz pozive na ponovno brojanje glasova i optužbe za prevaru s obje strane.
Ova nesigurnost – i moguća nestabilnost – čini Moldaviju još ranjivijom na uplitanje Rusije, koja Moldaviju još uvijek smatra svojim "bliskim inostranstvom" i gdje drži stotine vojnika u otcijepljenoj regiji Pridnjestrovlja.
U ranim satima 21. oktobra, Sandu je objavila da su "kriminalne grupe zajedno sa stranim silama" pokušale "kupiti 300.000 glasova" – dvostruko više nego što su ranije sugerisali sigurnosni i policijski službenici.
Rusko uplitanje
Maksim Samorukov, saradnik Centra Carnegie za Rusiju i Euroaziju, nedavno je upozorio da, iako se ruski "set alata znatno suzio" otkako je Rusija napala Ukrajinu, mala veličina teritorije Moldavije čini kupovinu značajnog broja glasova jednostavnijom nego u mnogim drugim potencijalnim metama.
S obzirom na to da Moldaviju idućeg ljeta čekaju parlamentarni izbori, Kremlj će vjerovatno pojačati operacije dezinformisanja i uplitanja u korist proruskih stranaka, poput Stoianoglove Socijalističke partije, protiv liberalne vladajuće Partije akcije i solidarnosti na čelu sa Sandu.
Međutim, za Sandu je prvi zadatak drugi krug predsjedničkih izbora 3. novembra protiv Stoianogla, 57-godišnjaka iz Gagauzije, autonomne regije Moldavije s proruskim sentimentima.
Pojedini analitičari predviđaju da Sandu neće imati lak zadatak i da bi mogla biti kažnjena u drugom krugu zbog raspisivanja referenduma u tako polarizovanoj atmosferi.
