Dok se u susjednom Afganistanu širi fundamentalističko nasilje, Tadžikistan poduzima mjere za kontrolu prakticiranja islama i ograničenje utjecaja izvana.
U Tadžikistanu najprije je ženama zabranjen ulazak u džamije. Nekoliko tjedana kasnije, vlada je zabranila dolazak djeci mlađoj od 18 godina. Od građana Tadžikistana njih 98 posto su muslimani. Tamošnja vlada, koja uživa podršku Rusije, želi spriječiti islamski radikalizam. Bloger Zafar Adullayev podržava nova vladina ograničenja:
"Vlada se kreće srednjim putem između vjerske represije iz doba Sovjetskog Saveza te islamskih fundamentalista koji žele nametnuti šerijatski zakon u ovoj tradicionalno umjerenoj zemlji."
Da bi se ograničio strani utjecaj na tradicionalne islamske obrede vlada je prošle godine pozvala natrag u zemlju oko dvije tisuće Tadžika koji su učili islam u stranim školama. Pored toga, vlada pokušava navesti muškarce da ne nose brade, a žene da ne nose puni hidžab. Umjesto toga, žene ovdje nose tradicionalne marame koje nenametljivo prekrivaju kosu. U glavnoj džamiji u Dushanbeu, Abu Bakr, 28-godišnji bankar, slaže se s novim zakonima:
"Kad se prisjetim svoje mladosti, mogu reći da su tinejdžeri često nezreli huligani. S godinama dolazi i mudrost."
No, Muhiddin Kabiri predviđa da će vladine mjere rezultirati upravo suprotnim efektom. On vodi Stranku islamskog oživljavanja Tadžikistana, jedinu islamsku stranku koja je bila legalno registrirana u doba Sovjetskog Saveza.
"Vladina kontrole potisnut će islam s javne scene, dalje od umjerenosti i više ka ekstremu."
Sa zatvorenim džamijama za tinejdžere i četvrtima u kojima nema škola kurana, Kabiri vjeruje da će se radoznali tinejdžeri okrenuti internetu. Jednom kad dođu na internet, smatra on, mladi ljudi lako se mogu naći na stranicama koje vode ekstremisti.
Prije 15 godina Kabirijeve pristaše izgubile su građanski rat protiv sekularnih snaga Emomalija Rakhmona, predsjednika Tadžikistana koji je školovan u doba Sovjetskog saveza. Rakhmon je danas još uvijek predsjednik i ne popušta u oprezu. U listopadu položio je kamen temeljac za gradnju najveće džamije u Srednjoj Aziji. U toj džamiji od stotinu milijuna dolara, koju pretežito financira Katar, moći će moliti 115 tisuća vjernika, odnosno oko jedna polovina odraslih stanovnika glavnog grada.
Kako bi se kanaliziralo stanovništvo u ovu državnu džamiju, vlada predsjednika Rakhmona ove je godine počela zatvarati stotine džamija i medresa, odnosno škola Kurana. Abdullah je imam u jednoj lokalnoj džamiji. On podržava stajalište predsjednika da roditelji djeci trebaju biti glavni učitelji islama:
"Naš ugledni predsjednik izjavio je na televiziji da u svakoj kući treba biti Kuran i ustav zemlje."
No, s više Tadžika koji žive u Afganistanu nego u svojoj matičnoj zemlji, stalno postoji prijetnja od destabilizacije s juga. Prošlog mjeseca jedan je muškarac odjeven u afganistansku nošnju preuzeo odgovornost za organiziranje prvog bombaškog napada u zemlji, u kojem su prošle godine poginule tri osobe. Kako se borba protiv terorizma širi u Afganistanu, vrijeme će pokazati hoće li strategija tadžikistanske vlade dati rezultata ili ne.