Najnovije
Svjetski dan izbjeglica - prilika za izgradnju empatije i razumijevanja

20. juni je Sjvetski dan izbjeglica. UNCHR - agencija UN za izbjeglice - kaže da je taj datum "prilika da se gradi empatija i razumijevanje" prema stradanjima izbjeglica i oda priznanje njihovoj čvrstini i izdržljivosti u započinjanju novog života.
Američki predsjednik Joe Biden saopštio je: "Danas se pridružujem ljudima širom planete u obilježavanju Svjetskog dana izbjeglica, dana kada priznajemo hrabrost i humanost miliona ljudi primoranih da bježe od nasilja, progona i rata."
"Na današnji dan, potvrđujemo svoju svetu obavezu da ublažimo patnje kroz humanitarnu pomoć i udvostručimo napore da postignemo trajna rješenja za izbjeglice - uključujući i kroz preseljenje. Također smo posvećeni učešću u diplomatskim naporima da se okončaju aktuelni konflikti koji primoravaju izbjeglice da traže bezbjednost na drugim mjestima", poručio je američki predsjednik.
Danas ima više izbjeglica na svijetu nego ikada, navodi UNHCR, uprkos restrikcijama i zatvaranjima koja su uvedena zbog pandemije Covida-19.
U saopštenju UNHCR-a navodi se da je "broj ljudi koji bježe od ratovanja, nasilja, progona i kršenja ljudskih prava 2020. porastao za skoro 82,4 miliona" - što je broj koji predstavlja povećanje od 4% u odnosu na već rekordnih 79,5 miliona na završetku 2019. godine".
"A ono što je prilično šokantno je da se u proteklih najmanje deset godina broj ljudi koji su izbjeglice ili nasilno raseljeni više nego udvostručio. Negdje oko 48% čine djeca ili mladi, tako da imamo generacije djece koja su razdvojena od svoje zemlje porijekla", rekla je pomoćnica visokog komesara Gillian Triggs novinarki Glasa Amerike Laurel Bowman.
UNHCR poziva svijet da se sjeti da je "iza svakog broja - jedna osoba, prinuđena da napusti svoj dom, i jedna priča o raseljenju, oduzimanju imovine i stradanjima. Oni zaslužuju našu pažnju i podršku ne samo kroz humanitarnu pomoć već i pronalazak rješenja da se okončaju njihove patnje".
Svjetski dan izbjeglica je prvi put globalno obilježen 20. juna 2001. godine, na pedesetu godišnjicu Konvencije iz 1951. koja se odnosila na status izbjeglica. Prvobitno je bio poznat kao Dan izbjeglica Afrike, prije nego što ga je Generalna skupština UN zvanično označila za međunarodni dan u decembru 2000.
See all News Updates of the Day
Demokrate, u manjini, traže načine da se suprotstave promjenama Trumpove administracije

Demokratski zastupnici kritizirali su, kako su nazvali, "ekstremne" napore Trumpove administracije da preoblikuje američku vladu, obećavajući da će se suprotstaviti tim promjenama uprkos ograničenom političkom kapitalu u oba doma američkog Kongresa.
Lider demokrata u Predstavničkom domu Hakeem Jeffries rekao je u ponedjeljak da republikanci odstupaju od svog predizbornog obećanja da neće slijediti Projekat 2025, konzervativni plan za preoblikovanje američke vlade.
"Ove godine republikanci su proveli sve svoje vrijeme implementirajući najekstremnije dijelove Projekta 2025 i nisu učinili ništa da smanje visoke troškove života", rekao je Jeffries.
Republikanci u Kongresu kažu da Trump koristi široka predsjednička ovlaštenja da preispita vladine agencije. Trump to postiže preko Elona Muska, multimilijardera kojeg je postavio na čelo Odjela za vladinu efikasnost (DODGE), čiji je cilj smanjenje federalne potrošnje.
Lider manjine u Senatu Chuck Schumer napisao je u pismu kolegama da demokrate imaju četverosmjernu strategiju da se suprotstave postupcima Trumpove administracije: nadzor, parnice, zakonodavstvo i komunikacija i mobilizacija.
Schumer je također rekao da će demokrate nastaviti podržavati sudske sporove kako bi se zaustavilo zamrzavanje finansiranja i spriječilo otpuštanje federalnih službenika.
Potpredsjednik JD Vance je kritizirao te sudske odluke, napisavši na X: „Ako bi sudija pokušao reći generalu kako da vodi vojnu operaciju, to bi bilo nezakonito. Ako je sudija pokušala da naredi državnom tužiocu kako da koristi svoje diskreciono pravo kao tužioca, to je takođe nezakonito. Sudijama nije dozvoljeno da kontrolišu legitimnu moć izvršne vlasti.”
Demokratski senator Chris Murphy odgovorio je u ponedjeljak X: „Za one od nas koji vjeruju da smo usred ustavne krize, ovo je glavna stvar. Trump i Vance postavljaju temelje za ignoriranje sudova - posljednje linije obrane demokratije od neprovjerene izvršne vlasti."
Demokrate u Senatu su također najavile novi portal za uzbunjivače za uposlenike u državnim službama i javne službenike kako bi otkrili informacije o prekršajima.
U izjavi su rekli: „Dok republikanci u Senatu odbijaju da ispune svoju ustavnu dužnost da provjere izvršnu vlast, demokrate u Senatu ostaju nepokolebljive u našoj posvećenosti otkrivanju istine. Spremni smo izdati dopise sa zahtjevima, sačuvati javnu evidenciju, provesti javne rasprave i pokrenuti pravne radnje gdje je to potrebno.”
Schumer je rekao da će demokrati podržati zakon kojim se finansira američka vlada, ali je pozvao republikance da pregovaraju na dvostranački način. Kratkoročna rezolucija kojom se finansira američka vlada ističe 14. marta. Bilo koji zakon kojim se finansira vlada nakon tog datuma treba 60 glasova u američkom Senatu da bi prošao. Republikanci trenutno imaju većinu u Domu sa 53 mjesta.
Američki šef odbrane u Evropi. U rasporedu Njemačka, Belgija i Poljska

Ovo je prvo međunarodno putovanje novog američkog ministra odbrane Pete Hegseth-a, otkako je prošlog mjeseca preuzeo dužnost.
Hegseth je krenuo iz zajedničke baze Andrews, nedaleko od Washingtona, rano u ponedjeljak, na zaustavljanja u Njemačkoj, Belgiji i Poljskoj.
U Njemačkoj, ministar odbrane bi trebao posjetiti sjedište američke evropske komande i američke komande za Afriku, kako bi dobio najnovije informacije o razvoju događaja u oba regiona.
Iz Njemačke će Hegseth otputovati u Brisel na sastanak ministara odbrane NATO-a i sastanak Ukrajinske kontakt grupe za odbranu u srijedu i četvrtak.
Zvaničnici američke odbrane kažu da se očekuje da će Hegseth vršiti pritisak na saveznike SAD-a u Evropi da povećaju svoju potrošnju na odbranu i preuzmu veću vodeću ulogu u izazovima s kojima se Evropa suočava.
Očekuje se i da će ponoviti poziv američkog predsjednika Donalda Trumpa za diplomatski prekid rata između Rusije i Ukrajine, koji će uskoro ući u svoju treću godinu.
Sastanak Ukrajinske odbrambene kontakt grupe - grupe od skoro 50 zemalja koje su se obavezale da će podržati Ukrajinu u njenim naporima da odvrate Rusiju - prvi je koji će se održati za vrijeme nove Trumpove administracije i bit će prvi koji će predvoditi neka zemlja osim SAD-a.
Ovonedeljni sastanak, 26., vodiće Britanija.
Britansko ministarstvo odbrane je u saopćenju u četvrtak navelo da će se sastanak fokusirati na "prioritete za Ukrajinu jer međunarodna zajednica nastavlja da radi zajedno na podršci Ukrajini u njenoj borbi protiv ilegalne invazije (ruskog predsjednika Vladimira) Putina".
Pentagon je, u saopćenju u kojem se pregledalo Hegsethovo učešće na sastanku, rekao da će osim isticanja Trumpovog zalaganja za diplomatsko rješenje rata, tajnik "takođe naglasiti potrebu za povećanim evropskim vodstvom u sigurnosnoj pomoći Ukrajini".
Nakon sastanaka u Briselu, Hegseth bi trebao otputovati u Poljsku kako bi se sastao s tamošnjim liderima i posjetio američke trupe.
Treba napomenuti da je američki ministar odbrane rekao da preskače godišnju Minhensku sigurnosnu konferenciju u Njemačkoj, koja se oglašava kao "vodeći svjetski forum za debatu o međunarodnoj sigurnosnoj politici", koja počinje u petak.
"Ne idemo na Minhensku sigurnosnu konferenciju," rekao je Hegseth zvaničnicima odbrane i vojnicima na sastanku gradske skupštine prošlog petka u Pentagonu.
“Umjesto toga idemo u Poljsku da vidimo trupe tamo i idemo u Njemačku da vidimo EUCOM i AFRICOM,” rekao je on. „Više bih radije razgovarao sa vojnicima nego išao na koktele. To je moj posao.”
Umjesto toga, SAD će u Minhenu predstavljati potpredsjednik JD Vance i državni sekretar Marco Rubio.
Kako carine stupaju na snagu, Peking i Washington se osvrću na dogovor iz 2020.

Nove kineske carine na niz američkih proizvoda stupile su na snagu u ponedjeljak, nakon odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa da uvede carinu od 10 posto na kineske proizvode prošle sedmice. Slijede tarife od 25% na čelik i aluminij.
Uprkos carinama i rastućim tenzijama, čini se da obje strane ne žele krenuti u puni trgovinski rat, kažu analitičari.
Peking ima pune ruke da se bori u sopstvenim unutrašnjim ekonomskim borbama, a predsjednik Trump je za sada odložio većinu svojih obećanih carina drugoj. po veličini, svjetskoj ekonomiji.
Prošle sedmice, The Wall Street Journal je izvijestio da se Peking sprema ponuditi povratak na takozvanu "fazu 1" trgovinskog sporazuma koji je potpisan tokom Trumpovog prvog mandata.
Trumpova administracija je takođe poslala svoje signale.
Trump je pozvao Ured trgovinskog predstavnika Sjedinjenih Država da preispita prvu fazu trgovinskog sporazuma između SAD-a i Kine i utvrdi da li je Peking ispunio svoje obaveze iz ugovora.
Prošle sedmice, Jamieson Greer, Trumpov kandidat za američkog trgovinskog predstavnika, rekao je da će procijeniti usklađenost Kine s prvom fazom sporazuma brzo nakon njegovog imenovanja kako bi osigurao provedbu sporazuma. Greer je također rekao da će to iskoristiti kao polaznu tačku u odnosima s Kinom.
Šta je dogovor za fazu 1?
15. januara 2020., Trump i kineski zamjenik premijera Liu He potpisali su Fazu 1 sporazuma, koji je postavio nekoliko uslova za trgovinu između dvije najveće svjetske ekonomije. Sporazum je pozvao Sjedinjene Države da smanje neke od svojih nametnutih carina Kini i uključio obavezu Pekinga da će kupiti više američkih proizvoda i provesti određene reforme.
Sporazum od 96 stranica, podijeljen u osam odjeljaka, stavio je veliki naglasak na smanjenje američkog trgovinskog deficita s Kinom i zaštitu domaće industrije suzbijanjem kineskih trgovinskih praksi, kao što su necarinske trgovinske barijere, kršenja intelektualne svojine i prisilni transfer tehnologije bez adekvatne nadoknade.
Sporazum je nalagao da Kina kupi najmanje 200 milijardi dolara američkih proizvoda i usluga u periodu od dvije godine od 1. januara 2020. do 31. decembra 2021. Također je zahtijevao da Peking prestane da subvencionira strateške sektore i da pravičniji tretman američkim kompanijama u smislu regulative.
Uprkos tim obavezama Kine, podaci iz izvještaja koji je 2022. objavio Peterson institut za međunarodnu ekonomiju u Washingtonu pokazali su da Peking nije postigao svoj cilj kupovine.
Izvještaj je također pokazao da je Peking izvršio 57 posto potrošnje predviđene sporazumom, što je ukupno niže od nivoa kineske kupovine robe iz Sjedinjenih Država prije američko-kineskog trgovinskog rata.
Iako se nije očekivalo da će Kina u potpunosti ispuniti svoje obaveze, sporazum je imao neke koristi za Washington, jer je pomogao u smanjenju trgovinskog deficita Washingtona s Pekingom.
Početna tačka
Analitičari kažu da bi sporazum mogao biti revidiran kao polazna tačka za nove trgovinske razgovore.
“Dvije strane moraju negdje početi. Faza 1 bi barem mogla pružiti neki zajednički jezik s kojim će obje strane biti upoznate kako bi se ta lopta pokrenula”, objasnio je za Glas Amerike u petak e-poštom Chad Brown, viši saradnik na Peterson institutu za međunarodnu ekonomiju.
Denny Roy, viši saradnik u East-West Centru na Havajima, kaže da sporazum prve faze ima dvije prednosti za djelovanje kao temelj za trgovinske razgovore između SAD-a i Kine.
„Prvo, dvije strane su ranije postigle sličan sporazum, tako da znaju da je to izvodljivo“, rekao je on za Glas Amerike u odgovoru e-poštom u petak.
Također je objasnio da korištenje sporazuma "odgovara interesima obje strane".
"Trump želi da tvrdi da je riješio bilateralnu trgovinsku neravnotežu, koju vidi kao svoju primarnu mjeru uspjeha", objasnio je on, napominjući da ovaj sporazum podržava taj narativ.
Dodao je da sporazum koristi Pekingu jer omogućava Kini da izbjegne značajne strukturne reforme.
Roy, međutim, dodaje da nekoliko faktora otežava postizanje sporazuma između Washingtona i Pekinga.
"Veliki bilateralni ekonomski sporazum zavisio bi od izbjegavanja strateške krize, koja bi se mogla dogoditi iznad Tajvana ili Južnog kineskog mora, ili sukoba između američkih i kineskih brodova ili zrakoplova koji eskalira, ili nečeg poput incidenta s špijunskim balonom", rekao je.
Početkom 2023. otkriće kineskog špijunskog balona koji je lebdio kroz američki zračni prostor odgodilo je američku diplomatsku posjetu zemlji tadašnjeg državnog sekretara Antonija Blinkena. Balon je na kraju oboren.
Jablanica: U toku procjena sigurnosti oštećenih kuća
Glas Amerike je preko vikenda posjetio pogođena područja u Jablanici. Četiri mjeseca nakon poplava i odrona, prizori su sablasni, a budućnost mještana neizvjesna. Ovih dana procjenjuje se statika oštećenih kuća i sigurnost stradalih područja.
Treći savezni sudija blokirao Trumpov nalog o državljanstvu po rođenju

Treći savezni sudija u ponedjeljak je blokirao izvršnu naredbu predsjednika Donalda Trumpa o ukidanju državljanstva po rođenju za djecu ljudi koji su u SAD ilegalno.
Odluka američkog okružnog sudije Josepha N. Laplantea u New Hampshireu dolazi nakon dvije slične presude sudija u Seattleu i Marylandu prošle sedmice. U tužbi koju je podnijela Američka unija za građanske slobode tvrdi se da Trumpova naredba krši Ustav i "pokušava da uruši jednu od najosnovnijih američkih ustavnih vrijednosti".
Trumpova republikanska administracija tvrdi da djeca nedržavljana nisu "pod jurisdikcijom" Sjedinjenih Država i stoga nemaju pravo na državljanstvo.
Administracija se žali na blokiranje Trumpovog izvršnog naloga sudaca u Seattleu.
U središtu tužbi u tri slučaja je 14. amandman na Ustav, ratifikovan 1868. nakon građanskog rata i odluke Vrhovnog suda Dred Skota, u kojoj je utvrđeno da Skot, porobljeni čovjek, nije bio građanin uprkos tome što je živio u državi u kojoj je ropstvo bilo zabranjeno.
Godine 1898., u slučaju poznatom kao Sjedinjene Države protiv Wong Kim Arka, Vrhovni sud SAD-a utvrdio je da su jedina djeca koja nisu automatski dobila američko državljanstvo nakon rođenja na tlu SAD-a bila djeca diplomata, koji su odani drugoj vladi; neprijatelji prisutni u SAD-u tokom neprijateljske okupacije; oni rođeni na stranim brodovima; i one rođene od pripadnika suverenih indijanskih plemena.
SAD su među 30-ak zemalja u kojima se primjenjuje državljanstvo po rođenju - princip jus soli ili "pravo tla". Većina ih je u Americi, a među njima su Kanada i Meksiko.