Najnovije
Svjetski dan izbjeglica - prilika za izgradnju empatije i razumijevanja
20. juni je Sjvetski dan izbjeglica. UNCHR - agencija UN za izbjeglice - kaže da je taj datum "prilika da se gradi empatija i razumijevanje" prema stradanjima izbjeglica i oda priznanje njihovoj čvrstini i izdržljivosti u započinjanju novog života.
Američki predsjednik Joe Biden saopštio je: "Danas se pridružujem ljudima širom planete u obilježavanju Svjetskog dana izbjeglica, dana kada priznajemo hrabrost i humanost miliona ljudi primoranih da bježe od nasilja, progona i rata."
"Na današnji dan, potvrđujemo svoju svetu obavezu da ublažimo patnje kroz humanitarnu pomoć i udvostručimo napore da postignemo trajna rješenja za izbjeglice - uključujući i kroz preseljenje. Također smo posvećeni učešću u diplomatskim naporima da se okončaju aktuelni konflikti koji primoravaju izbjeglice da traže bezbjednost na drugim mjestima", poručio je američki predsjednik.
Danas ima više izbjeglica na svijetu nego ikada, navodi UNHCR, uprkos restrikcijama i zatvaranjima koja su uvedena zbog pandemije Covida-19.
U saopštenju UNHCR-a navodi se da je "broj ljudi koji bježe od ratovanja, nasilja, progona i kršenja ljudskih prava 2020. porastao za skoro 82,4 miliona" - što je broj koji predstavlja povećanje od 4% u odnosu na već rekordnih 79,5 miliona na završetku 2019. godine".
"A ono što je prilično šokantno je da se u proteklih najmanje deset godina broj ljudi koji su izbjeglice ili nasilno raseljeni više nego udvostručio. Negdje oko 48% čine djeca ili mladi, tako da imamo generacije djece koja su razdvojena od svoje zemlje porijekla", rekla je pomoćnica visokog komesara Gillian Triggs novinarki Glasa Amerike Laurel Bowman.
UNHCR poziva svijet da se sjeti da je "iza svakog broja - jedna osoba, prinuđena da napusti svoj dom, i jedna priča o raseljenju, oduzimanju imovine i stradanjima. Oni zaslužuju našu pažnju i podršku ne samo kroz humanitarnu pomoć već i pronalazak rješenja da se okončaju njihove patnje".
Svjetski dan izbjeglica je prvi put globalno obilježen 20. juna 2001. godine, na pedesetu godišnjicu Konvencije iz 1951. koja se odnosila na status izbjeglica. Prvobitno je bio poznat kao Dan izbjeglica Afrike, prije nego što ga je Generalna skupština UN zvanično označila za međunarodni dan u decembru 2000.
See all News Updates of the Day
Nove američke sankcije zbog veze sa Igorom Dodikom: Vladimir Perišić i firma Elpring iz Laktaša
Ured za kontrolu imovine stranaca američkog ministarstva finansija proširio je listu sankcioniranih bh. državljana i poslovnih subjekata za još dva imena.
Američki ured za kontrolu imovine (OFAC) koji djeluje pri minisarstvu finansija na listu sankcioniranih subjekata iz Bosne i Hercegovine uvrstio je Vladimira Perišića rođenog 1976. godine uz obrazloženje da je povezan sa Igorom Dodikom, sinom predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, a obojica su od ranije pod sankcijama američke vlade.
Na listu sankcioniranih firmi dodata je i ELPRING D.O.O. registrirana u Laktašima, na adresi XVI Krajiske Motorizovane Brigade 63.
Prema podacima Ureda firma je registrirana 17. jula 2024. godine.
Glas Amerike je ranije izvijestio daje firma Elpring osnovana kao nasljednik sankcionirane firme Kaldera.
Nove sankcije službeno su obrazložene:
"Sjedinjene Američke Države sankcionirale su Dodika 5. januara 2022. godine jer je odgovoran za ili saučesnik, ili da je direktno ili indirektno učestvovao u kršenju ili djelu koje je ometalo ili prijetilo implementaciji, Dejtonskog mirovnog sporazuma (DPA), kao i za koruptivne aktivnosti.
Sjedinjene Američke Države su također ranije oznašile Dodika 17. jula 2017. godine za ometanje ili prijetnju opstrukcijom DPA. Uz to, Sjedinjene Američke Države su 20. oktobra 2023. godine sankcionirale Dodikovu punoljetnu djecu, Igora i Goricu Dodik, na osnovu E.O. 14033 jer su materijalno pomogli, sponzorirali ili pružio finansijsku, materijalnu ili tehnološku podršku, ili robe ili usluge ili podršku Dodiku, licu čija je imovina i interesi u imovini blokirani na osnovu E.O. 14033.
Napori Dodika da se obogate doveli su do toga da je OFAC 20. oktobra 2023. i 18. juna 2024. sankcionirao ključne dijelove Dodikove korumpirane mreže pokrovitelja, uključujući nekoliko entiteta i pojedinaca pod direktnom Igorovom kontrolom. Od imenovanja, Dodikova mreža je slijedila agresivnu strategiju u pokušaju da zaobiđe efekte sankcija, naime restrukturiranjem i ponovnim uspostavljanjem korporativnih entiteta kako bi se prikrila njegova kontrola i prenijela sredstva kompanije sa određenih subjekata.
Dodik je iskoristio svoj službeni položaj da ugovore Vlade RS usmjeri na mrežu privatnih kompanija koje on i Igor nadgledaju. Dok Igor kontrolira mnoge kompanije u ovoj mreži, on prikriva svoju ličnu vezu s kompanijama oslanjajući se na različite nominalne vlasnike i direktore. Jedna od ovih osoba je Vladimir Perišić (Perišić), generalni direktor Prointer ITSS (Prointer), kojeg je OFAC odredio 18. juna 2024. Kao generalni direktor Prointera — entiteta pod kontrolom Igora — Perišić je Igoru dostavljao ažuriranja, tražio Igorovo odobrenje i usmjeravanje, te izvršavanje poslovnih odluka po Igorovim uputama. Pored toga, Perišić je predložio i sproveo korumpiranu šemu u koju je uključen Prointer nakon što je dobio uputstva i odobrenje od Igora.
Nakon sankcioniranja kompanije Kaldera (Kaldera) 18. juna 2024. godine, Igor je naložio Milenku Čičiću (Čičić) po imenu SAD (sankcioniran 18. juna 2024.) da osnuje Elpring d.o.o. Laktaši (Elpring), koji bi služio kao zamjena za Kalderu. Uz Igorovo odobrenje, Čičić je osnovao Elpring i koordinirao prijenos cjelokupne imovine i poslovanja Kaldere, uključujući i zaposlenike Kaldere, na Elpring. Čičić je tokom ovog procesa rutinski tražio Igorovo odobrenje za donošenje ključnih poslovnih odluka i osiguravao da će i Igor i on imati račun za Elpring nad kojim mogu vršiti kontrolu.
Perišić i Elpring su sankcionirani na osnovu E.O. 14033 jer je u vlasništvu ili pod kontrolom, ili je djelovao ili navodno djelovao za ili u ime, direktno ili indirektno, Igora, osobe čija su imovina i interesi u imovini blokirani na osnovu E.O. 14033.", stoji u obrazloženju Ministarstva finansija SAD.
Napori Rusije da lažno predstavi izbore u SAD
FBI je rekao da je više od 50 izbornih mjesta u pet država na bojnom polju primilo e-mailove sa lažnim bombama na dan izbora u SAD-u, a e-poruke u četiri od ovih država stigle su s ruskog domena.
Nijedna od prijetnji upućenih biračkim mjestima u Džordžiji, Mičigenu, Viskonsinu, Pensilvaniji i Arizoni nije procijenjena vjerodostojnom i, iako su izazvale kratak prekid, nisu utjecale na glasanje, saopštio je FBI.
"Identifikovali smo izvor, i to iz Rusije", rekao je državni sekretar Džordžije Brad Raffensperger na konferenciji za novinare, dodajući da Rusi "ne žele da imamo slobodne, poštene i tačne izbore, i ako bi mogli da nas nateraju borimo se među sobom, mogli bi to računati kao pobjedu.”
Rusija je negirala umiješanost, tvrdeći da se "nikada" nije miješala u izbore u SAD ili drugdje. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i ruska ambasada u SAD-u koristili su sličan jezik, nazivajući navode FBI-a "zlonamjernom klevetom".
To osporava dobro dokumentovanu decenijama dugu istoriju ruskih pokušaja da se miješa u unutrašnje poslove brojnih nacija širom kontinenata, uključujući sistematske napore protiv Sjedinjenih Država, u rasponu od zlonamjernih cyber napada do višemilionskih kampanja dezinformacija.
Baš prošle sedmice, njemački zvaničnici rekli su da je Rusija organizirala prijetnje bombama na biračka mjesta tokom predsjedničkih izbora u Moldaviji, gdje je Kremlj optužen da je pokušao, ali nije uspio, zamijeniti prozapadnu predsjednicu Maiu Sandu s prihvatljivijim kandidatom.
Kako je postalo jasno da je bivši američki predsjednik Donald Trump spreman da se vrati na vlast, ruski zvaničnici i državni mediji izrazili su zadovoljstvo rezultatom.
Potpredsjednica Kamala Harris, demokratski kandidat, "završena je", objavio je bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev na platformi društvenih medija X. "Ciljevi Specijalne vojne operacije [ruski rat u Ukrajini] ostaju nepromijenjeni i biće postignuti."
Filijala Sputnjik News u Indiji, u vlasništvu Kremlja, objavila je na X kratak video koji je generirala umjetna inteligencija i prikazuje Harris koja se smije u pozadini eksplozija bombi i uništenih gradova u Ukrajini. Harris ostavlja iza sebe "bogato vanjskopolitičko nasljeđe", navodi se u postu.
Nalozi povezani sa Rusijom dijelili su postove u kojima se opraštaju od gotovo svih zvaničnika u trenutnoj američkoj administraciji, uključujući državnog sekretara Antonyja Blinkena, kojeg su nazvali "kasapinom" zbog njegove podrške Ukrajini.
Ruska državna informativna mreža RT (ranije Russia Today) objavila je priču u izbornoj noći koja prikazuje iskustvo njenog američkog dopisnika Valentina Bogdanova među Trumpovim "najvjernijim pristalicama" u blizini njegove rezidencije Mar-a-Largo na Floridi.
Bogdanov je afere u SAD opisao kao "duboki narod protiv duboke države" i predvidio građanski rat u "nefunkcionalnoj državi". Naslikao je haotične, lažne izbore sa zvaničnicima na biralištima u Mičigenu, Arizoni i Merilendu, među ostalim državama, koji su lažirali tehničke probleme kako bi Trumpu dali glasove od Harris.
Nijedna od tih tvrdnji se nije pokazala vjerodostojnom. Američka agencija za cyber sigurnost i sigurnost infrastrukture opisala je izbore kao "slobodne, poštene i sigurne".
Napori uplitanja Rusije nisu ograničeni na njenu navodnu ulogu u prijetnjama lažnim bombama na dan izbora. Ured Direkcije nacionalne obavještajne službe, FBI i Agencija za kibernetičku sigurnost i infrastrukturnu sigurnost izdali su 1. novembra zajedničko saopštenje američke obavještajne zajednice u kojem se navodi da su "ruski akteri utjecaja" napravili lažni video koji lažno prikazuje ljude koji tvrde da se nezakonito glasa u raznim okruzima Džordžije.
SAD: Zagovornici prava na abortus pobijedili u 7 država, izgubili u 3
Glasači u Missouriju otvorili su put za poništavanje jedne od najrestriktivnijih zabrana pobačaja u zemlji u jednoj od sedam pobjeda zagovornika prava na abortus, dok su Florida, Nebraska i Južna Dakota porazile slične ustavne amandmane, ostavljajući zabrane na snazi.
Amandmani o pravima na abortus također su usvojeni u Arizoni, Koloradu, Merilendu i Montani. Glasači Nevade su također odobrili amandman, ali morat će ga ponovo usvojiti 2026. da bi stupio na snagu. Drugi koji zabranjuje diskriminaciju na osnovu "ishoda trudnoće" prevladao je u New Yorku.
Rezultati uključuju prvijence za krajolik abortusa, koji je doživio seizmičku promjenu 2022. godine kada je američki Vrhovni sud poništio Roe protiv Wadea, presudu kojom je okončano pravo na abortus u cijeloj zemlji i otvoren put zabranama da stupe na snagu u većini država pod kontrolom republikanaca.
Došli su na iste izbore na kojima je republikanac Donald Trump osvojio predsjedništvo. Među njegovim nedosljednim stavovima o abortusu bilo je insistiranje da je to pitanje koje je najbolje prepustiti državama. Ipak, predsjednik može imati veliki uticaj na politiku abortusa kroz izvršne ovlasti.
U međuvremenu, Missouri je pozicionirana kao prva država u kojoj će glasanje poništiti zabranu pobačaja u svim fazama trudnoće, uz amandman koji bi zakonodavcima omogućio da ograniče pobačaje tek nakon tačke održivosti fetusa – obično se razmatra nakon 21 sedmicu, iako ne postoji tačno definisan vremenski okvir.
Ali zabrana i drugi restriktivni zakoni se ne ukidaju automatski. Zastupnici sada moraju tražiti od sudova da ponište zakone kako bi se uskladili s novim amandmanom.
"Danas su Misurijanci ušli u istoriju i poslali jasnu poruku: odluke o trudnoći, uključujući abortus, kontrolu rađanja i brigu o pobačaju su lične i privatne i treba ih prepustiti pacijentima i njihovim porodicama, a ne političarima," Rachel Sweet, menadžerica kampanje Missourians for Constitutional Freedom, navodi se u saopćenju.
Otprilike polovina glasača u Missouriju rekla je da bi abortus trebao biti legalan u svim ili većini slučajeva, navodi AP VoteCast, istraživanje na više od 2.200 birača u državi. Ali samo oko 1 od 10 je rekao da bi abortus trebao biti nezakonit u svim slučajevima; skoro 4 od 10 reklo je da bi abortus u većini slučajeva trebao biti ilegalan.
Zabrane ostaju na snazi u tri države nakon glasanja
Florida, Nebraska i Južna Dakota postale su prve savezne države otkako je Roe oboren u kojima su protivnici abortusa prevladali na glasačkim listićima. Većina glasača podržala je tu mjeru Floride, ali ona nije ispunila potrebnih 60% za usvajanje ustavnih amandmana u državi. Većina država zahtijeva prostu većinu.
Rezultat je bila politička pobjeda guvernera Rona DeSantisa, republikanca s nacionalnim profilom, koji je usmjerio državna sredstva GOP-a za tu svrhu. Njegova administracija se također uključila u kampanju protiv te mjere, istražitelji su ispitivali ljude koji su potpisali peticiju da se ona doda na glasački listić i prijetnje TV stanicama koje su emitovale jednu reklamu koja je podržavala.
Marjorie Dannenfelser, predsjednica nacionalne grupe protiv pobačaja SBA Pro-Life America, rekla je u izjavi da je rezultat "značajna pobjeda za život na Floridi i za cijelu našu zemlju", pohvalivši DeSantisa što je predvodio optužbe protiv te mjere.
Poraz predstavlja trajnu promjenu u politici abortusa na jugu koja je počela kada je šestosedmična zabrana stupila na snagu u maju. To je uklonilo Floridu kao odredište za abortus za mnoge žene iz obližnjih država s dubljim zabranama, a također je dovelo do toga da mnogo više žena iz države putuje da bi izvršile abortus. Najbliže države s labavijem ograničenjima su Sjeverna Karolina i Virdžinija - stotine milja daleko.
"Realnost je zbog ustava Floride manjina glasača na Floridi odlučila da amandman 4 neće biti usvojen", rekla je Lauren Brenzel, direktorica kampanje Da za 4., rekla je brišući suze. "Realnost je da je većina Floriđana upravo glasala za ukidanje zabrane abortusa na Floridi."
U Južnoj Dakoti, drugoj državi sa zabranom pobačaja tijekom trudnoće, uz neke izuzetke, poraz mjere abortusa bio je odlučujući. To bi omogućilo neke propise vezane za zdravlje žene nakon 12 sedmica. Zbog te činjenice, većina nacionalnih grupa za prava na abortus to nije podržala.
Glasači u Nebraski usvojili su mjeru koja dozvoljava više ograničenja na abortus i predviđa trenutnu državnu zabranu od 12 sedmica i odbacili konkurentnu mjeru koja bi osigurala prava na pobačaj.
Druge države garantovale su pravo na pobačaj
Amandman Arizone će značiti zamjenu postojećeg zakona koji zabranjuje abortus nakon prvih 15 sedmica trudnoće. Tamošnja glasačka mjera dobila je zamah nakon što je odlukom Vrhovnog suda države u aprilu utvrđeno da država može primijeniti strogu zabranu pobačaja usvojenu 1864. Neki poslanici GOP-a udružili su se s demokratama kako bi ukinuli zakon prije nego što bi mogao biti proveden.
U Marylandu, amandman o pravima na abortus je zakonska promjena koja neće odmah napraviti razliku i predviđa mogućnost pristupa abortusu u državi koja to već dozvoljava.
Slična je situacija u Missouriju, gdje je abortus legalan do održivosti fetusa.
Mjera u Koloradu premašila je 55% podrške potrebne za prolazak. Osim što osigurava pristup, ona također poništava raniji amandman koji je zabranjivao korištenje sredstava državnih i lokalnih vlasti za abortus, otvarajući mogućnost državnog Medicaid-a i planova osiguranja državnih službenika koji pokrivaju njegu.
Usvojen je i njujorški zakon o jednakim pravima za koji grupa za prava na abortus kaže da će ojačati prava na pobačaj. Ne sadrži riječ "abortus", već zabranjuje diskriminaciju na osnovu "ishoda trudnoće, reproduktivnog zdravlja i autonomije". Sasha Ahuja, direktorka kampanje Njujorčana za jednaka prava, nazvala je rezultat "monumentalnom pobjedom za sve Njujorčane" i glasanje protiv protivnika za koje kaže da su koristili obmanjujuća roditeljska prava i poruke protiv transseksualaca kako bi osujetili tu mjeru.
Rezultati prekidaju niz pobjeda zagovornika prava na abortus.
Kampanje za prava na abortus ove godine imaju veliku prednost u prikupljanju sredstava. Napori njihovih protivnika usmjereni su na to da amandmane prikažu kao previše ekstremne, a ne da je abortus nemoralan.
Trenutno 13 država provodi zabrane u svim fazama trudnoće, uz neke izuzetke.
Uprkos zabranama, broj mjesečnih pobačaja u SAD-u je blago porastao, zbog sve veće upotrebe tableta za abortus i organiziranih napora da se pomogne ženama da putuju na abortus. Ipak, zagovornici kažu da su zabrane smanjile pristup, posebno za osobe s nižim prihodima i manjinske stanovnike država u kojima je zabranjen pristup.
Pitanje je odjeknuto kod birača. Otprilike jedna četvrtina izjavila je da je politika abortusa najvažniji faktor za njihovo glasanje, prema AP VoteCast, opsežnoj anketi više od 110.000 glasača širom zemlje. Skoro polovina je rekla da je to važan faktor, ali ne i najvažniji. Nešto više od 1 od 10 reklo je da je to manji faktor.
Rezultati glasačkih inicijativa koje su nastojale ukinuti stroge zabrane pobačaja na Floridi i Misuriju bili su veoma važni za većinu birača u državama. Više od polovine glasača na Floridi identifikovalo je rezultat amandmana kao veoma važan, dok je otprilike 6 od 10 glasača Misurija reklo isto, pokazalo je istraživanje.
Banja Luka: Uz zastave Srbije i Rusije Dodik slavio Trumpovu pobjedu
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je organizovao koktel druženje u Palati Republike u Banjoj Luci povodom pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama.
Predstavnici institucija u RS-u, kao i predstavnici RS-a u državnim institucijama prisustvuju koktelu koji je Dodik organizovao povodom pobjede Donalda Trampa. Prisutni su članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ministri u Vladi RS-a, narodni poslanici i druge zvanice.
Također se veliki broj građana okupio ispred Palate Republike u Banjoj Luci, proslavljajući Trumpovu pobjedu. Okupila se veća grupa ljudi, a sa sobom su ponijeli zastave Srbije, Rusije i RS-a.
Dodik je izašao među okupljene građane, od kojih je uzeo kapu “Make America Great Again”, koju su nosile Trumpove pristalice na skupovima tokom predizborne kampanje.
Prije toga se obratio na koktelu u predsjedničkoj palati, prilikom čega je rekao: “Ovo je i naša pobjeda”.
“Vjerujem da ovo znači da ćemo mi u RS-u imati bar malo više šansi da sa stanovišta naših interesa možemo da dopremo do centara moći i odlučivanja, koji su, između ostalog, i u SAD-u. Mi smo željeli pobjedu Trumpa, to se i desilo”, rekao je on.
Izrazio je nadu da će američka administracija na čelu s Trumpom “biti objektivnija”, navodeći kako imaju pozitivno iskustvo s njegovim prošlim mandatom: “Vjerujemo da ćemo naći načina da dopremo do važnijih ljudi u njegovoj administraciji, da objasnimo ovu situaciju”.
Dodik je od ranije pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije.
Na OFAC-ovoj crnoj listi je od 2017. godine zbog "opstrukcija provedbe Daytonskoga mirovnog sporazuma".
Dodiku su nove sankcije, izrečene u januaru 2022.godine.
Eksplodirajući paketi u Evropi dio urote da ih se stave na letove za SAD, tvrde sigurnosni zvaničnici
Paketi koji su eksplodirali u logističkim skladištima po Evropi bili su proba u okviru zavjere Rusije da izazove eksplozije na teretnim letovima prema Sjedinjenim Američkim Državama, tvrde sigurnosni zvaničnici.
Zapadne vlade i obavještajne službe u Evropi ranije su ukazale na Moskvu kao izvorište niza požara i sabotaža širom Evrope sa svrhom destabilizacije saveznika Ukrajine.
Međutim, eksplozije u logističkim skladištima u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Poljskoj ovog jula, za koje je savjetnik predsjednika Litvanije rekao da su djelo Rusije, mogle su da dovedu do ozbiljne eskalacije eksplozijom u avionu, prenosi Reuters.
"Mogu da kažem da je ovo dio nekonvencionalnih kinetičkih djelovanja protiv zemalja članica NATO-a koje preduzima ruska vojnoobavještajna služba", kazao je u utorak za Reuters savjetnik za nacionalnu sigurnost litavskog predsjednika Gitanasa Nausede, Kestutis Budrys.
"Ističemo da te operacije eskaliraju: njihov fokus se premješta na nanošenje štete infrastrukturi i postupke koji bi mogli nekoga da ubiju", dodao je.
Ruska vlada nije za sada odgovorila na zahtjev za komentarom.
Wall Street Journal u ponedjeljak je citirao zapadne sigurnosne zvaničnike koji su rekli da su uređaji koji su eksplodirali u skladištima logističke firme DHL u Birminghamu, u centralnoj Engleskoj, i Leipzigu u Njemačkoj, dio ruske operacije da prouzrokuje požare na teretnim ili putničkim letovima prema Sjevernoj Americi.
Poljska je u oktobru navela da je pritvorila četiri osobe u istrazi eksplodirajućih paketa poslanih DHL-om u zemlje članice Evropske unije i Veliku Britaniju u okviru zavjere čiji je konačni cilj bio da se takvi paketi pošalju u Sjedinjene Države i Kanadu.
Varšava je okrivila strane obavještajne službe, ali nije direktno spomenula Rusiju.
Poljski dnevni list Gazeta Wyborcza u oktobru je objavio da je paket prouzrokovao požar u kamionu na lokaciji koja pripada logističkoj kompaniji blizu Varšave, a da su eksplodirajući paketi u Poljskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji poslani iz Litvanije.
Javna tužiteljica Litvanije Nida Grunskiene je novinarima rekla da Vilnius istražuje pakete, te da je došlo do hapšenja u "Litvaniji i drugdje".
"Naša istraga je u toku i poprilično je intenzivna, u saradnji sa institucijama u drugim zemljama", kazala je. "A u ovom trenutku imamo uhapšene ljude, ali neću kazati koliko, kako ne bih naškodila istrazi."
Američki FBI je odbio da komentariše.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Velike Britanije, odgovorno za sigurnost unutar zemlje, takođe je odbilo da komentariše, podsjeća Reuters.
Čelnik britanske sigurnosne službe MI5 Ken McCallum u oktobru je rekao da ruska vojnoobavještajna služba GRU pokušava prouzrokovati "haos" širom Britanije i Evrope.
Poljska je u oktobru kazala da će zatvoriti ruski konzulat u zapadnom gradu Poznanu zbog sumnje na pokušaje ruske sabotaže.