Svjetska zdravstvena organizacija u prošli četvrtak je pozdravila "istorijski korak" ka svijetu bez dječije paralize nakon što je stručni panel potvrdio da je drugi od tri tipa virusa ove bolesti iskorijenjen na globalnom nivou. Ovo znači da samo divlji poliovirus tipa 1 i dalje cirkuliše, jer je tip 2 proglašen iskorijenjenim 2015.godine.
Tome u čast, u sjedištu Svjetske zdravstvene organizacije u Ženevi upriličena je proslava gdje je prezentiran oficijelni certifikat o eradikaciji WPV3 (od „wild poliovirus type 3“). Finalni korak u borbi za svijet bez ove opake bolesti jeste eradikacija poliovirusa tip 1.
Globalni slučajevi poliomijelitisa-dječije paralize smanjeni su za više od 99% od 1988. godine, ali je virus polio tipa 1 i dalje endemičan u Pakistanu i Afganistanu, gdje je ove godine zarazio ukupno 88 ljudi. Riječ je o ponovnom povećanju nakon rekordno niskog globalnog godišnjeg broja od 22 slučaja u 2017. godini.
"Iskorjenjivanje virusa divljeg polio virusa tipa 3 glavna je prekretnica u svijetu bez polia, ali ne možemo se opustiti", rekla je Matshidiso Moeti, regionalna direktorica Svjetske zdravstvene organizacije za Afriku.
Seth Berkley, izvršni direktor Alijanse GAVI, rekao je da je to "ogromna pobjeda u borbi protiv polia".
Dječija paraliza je zarazna virusna bolest koju izaziva jedan tip Enterovirusa poznat kao poliovirus (PV), a kolonizira crijeva. Prenosi se sa čovjeka na čovjeka i to preko fekalno-oralne rute, ali i preko kontaminirane vode i hrane. Iako, kao većina Enterovirusa, kolonizira probavni sistem i tu se replicira, a virus onda preko krvi i limfnog sistema napada nervni sistem i izaziva paralize.
Virus polia inficira živčani sistem i može izazvati nepovratnu paralizu u roku od nekoliko sati. Ne može se izliječiti, ali infekciju je moguće spriječiti vakcinacijom. Dramatično smanjenje slučajeva ove bolesti širom svijeta posljednjih decenija, posljedica je intenzivnih nacionalnih i regionalnih imunizacijskih kampanja za bebe i djecu.
Vakcine protiv polia postoje u dva oblika – kao oralna vakcina koja sadrži živi, oslabljeni virus i to njegova dva soja (bivalentna oralna vakcina protiv polia-bOPV) te kao inaktivna vakcina protiv polia (IPV) koja se nalazi u sastavu vakcine Pentaxim (petovalentna vakcina proizvođača Sanofi Pasteur). U našem regionu se polako izbacuje oralna vakcina protiv polia, jer nemamo cirkulirajući divlji virus u prirodi, dok ostaje obaveza davanja inaktivne vakcine.
Poliomijelitis nije bolest koja se može preboljeti bez posljedica i bezbjedno steći prirodni imunitet. Rizik prebolijevanja je daleko veći od benefita imuniteta stečenog na ovaj način.
U nevakcinisanoj populaciji, poliovirusi se mogu ponovno pojaviti i brzo proširiti te kažemo da virus cirkuliše. Slučajevi polio koji se dobiva od cjepiva mogu se javiti i na mjestima gdje je imunitet nizak, a sanitarni uslovi loši, jer vakcinisani ljudi mogu izlučiti virus putem fecesa, što dovodi nevakcinisane u opasnost. Međutim, ovo vrijedi za oralnu vakcinu i slučajeve niske procijepljenosti populacije, što kod nas, srećom, nije slučaj.
Prije pojave vakcina pritov ove bolesti, 50-tih godina prošlog vijeka, nastajale su velike epidemije. Ako infekcija zahvati mišiće uključene u disanje, one koji šire i opuštaju grudni koš, može doći do gušenja pacijenta. Osobe, prije svega, djeca, kod koje je došlo do ovoga stavljane su u tzv. „čelična pluća“ – jednu vrstu respiratora koji je održavao disanje uprkos paralizi mišića. Nažalost, neki pacijenti su ostali ovisni o radu ovog uređaja.
Filipini su prošlog mjeseca rekli da planiraju akciju vakcinisanja u hitnim slučajevima nakon što se polio ponovno pojavio i prouzrokovao prva dva zabilježena slučaja polia u 20 godina.
Moeti je pozvala vlade na budnost: "Zemlje moraju ojačati rutinsku imunizaciju da bi zaštitile zajednice, pojačale rutinski nadzor kako bismo bili u stanju otkriti čak i najmanji rizik ponovnog pojave poliomijelitisa", rekla je u izjavi za Reuters.
Premda BiH, te zemlja regiona spadaju u zemlje sa niskim rizikom od polia, to ne znači da se može prestati sa vakcinacijom.
