Predsjednik Svjetske banke David Malpass rekao je novinarima da je izvještaj banke za međunarodnu statistiku duga 2022. pokazao dramatičan porast ranjivosti duga sa kojima se suočavaju zemlje sa niskim i srednjim prihodima; on je također pozvao na sveobuhvatne napore kako bi se zemljama pomoglo da dostignu održivije nivoe duga.
"Potreban nam je sveobuhvatan pristup problemu duga, uključujući smanjenje duga, brže restrukturiranje i poboljšanu transparentnost", rekao je Malpass u saopćenju koje prati novi izvještaj.
Rekao je da je polovina najsiromašnijih zemalja u svijetu u problemu vanjskog duga ili u velikom riziku od toga.
Malpass je rekao da su potrebni održivi nivoi duga kako bi se zemljama pomoglo u ekonomskom oporavku i smanjenju siromaštva.
U izvještaju se navodi da su stanje vanjskog duga zemalja sa niskim i srednjim prihodom zajedno porasle 5,3% u 2020. godini na 8,7 biliona dolara, pogađajući zemlje u svim regijama.
Rečeno je da je rast vanjskog duga nadmašio bruto nacionalni dohodak (BND) i rast izvoza, pri čemu je omjer vanjskog duga prema BND-u, isključujući Kinu, porastao za pet postotnih bodova na 42% u 2020. godini, dok je njihov omjer duga prema izvozu skočio na 154% u 2020. sa 126% u 2019.
Malpass je rekao da su hitno potrebni napori na restrukturiranju duga s obzirom na istek krajem ove godine Inicijative za obustavu otplate duga Grupe 20 velikih ekonomija (DSSI), koja je ponudila privremeno odgađanje plaćanja duga.
G20 i Pariški klub službenih kreditora pokrenuli su prošle godine Zajednički okvir za rješavanje duga radi restrukturiranja neodrživih dužničkih situacija i produženih finansijskih praznina u zemljama koje ispunjavaju uslove za DSSI, ali su se do sada prijavile samo tri zemlje-Etiopija, Čad i Zambija.
Malpass je rekao da bi daljnje zamrzavanje plaćanja duga moglo biti uključeno u dio restrukturiranja duga Zajedničkog okvira, ali je potrebno i više rada na povećanju učešća povjerilaca iz privatnog sektora, koji se do sada nisu bili voljni uključiti.
Izvještaj je pokazao da su neto prilivi od multilateralnih kreditora u zemlje sa niskim i srednjim prihodima porasli na 117 milijardi dolara 2020. godine, što je najveći nivo u posljednjoj deceniji.
Neto kreditiranje zemalja s niskim prihodima poraslo je 25% na 71 milijardu dolara, što je ujedno i najviši nivo u posljednjoj deceniji, pri čemu su Međunarodni monetarni fond ili MMF i drugi multilateralni vjerovnici dali 42 milijarde dolara, a bilateralni kreditori 10 milijardi dolara.
Carmen Reinhart, glavna ekonomistica Svjetske banke, rekla je da bi se izazovi s kojima se suočavaju visoko zadužene zemlje mogli pogoršati s rastom kamatnih stopa.
Svjetska banka je objavila da je proširila izvještaj za 2022. godinu kako bi povećala transparentnost o nivoima globalnog duga pružajući detaljnije i razvrstane podatke o vanjskom dugu.
Podaci sada uključuju analizu stanja vanjskog duga zemlje zadužnice kako bi se prikazao iznos duga svakom službenom i privatnom kreditoru, valutni sastav ovog duga i uslovi pod kojima su krediti odobreni.
Za zemlje koje ispunjavaju uvjete za DSSI podaci također prikazuju uslugu duga koju je svaki bilateralni vjerovnik odgodio za 2020. godinu i predviđena mjesečna plaćanja servisiranja duga koja im se duguju do 2021. godine.
