Linkovi

Svjetska banka: Dug siromašnih zemalja porastao je za 12%, na rekordnih 860 milijardi dolara u 2020.


FILE - Children play in a pool that has no system to replace the water in Rio de Janeiro, Brazil, Aug. 13, 2015. Brazil is among the world’s largest economies, but lags in access to water and sanitation. Rapid urban growth in recent decades, poor planning

Svjetska banka upozorila je u ponedjeljak na značajan porast dužničkog tereta zemalja sa niskim prihodima u svijetu na rekordnih 860 milijardi dolara 2020. godine kao posljedicu pandemije COVID-19 i pozvala na hitne napore za smanjenje nivoa duga.

Predsjednik Svjetske banke David Malpass rekao je novinarima da je izvještaj banke za međunarodnu statistiku duga 2022. pokazao dramatičan porast ranjivosti duga sa kojima se suočavaju zemlje sa niskim i srednjim prihodima; on je također pozvao na sveobuhvatne napore kako bi se zemljama pomoglo da dostignu održivije nivoe duga.

"Potreban nam je sveobuhvatan pristup problemu duga, uključujući smanjenje duga, brže restrukturiranje i poboljšanu transparentnost", rekao je Malpass u saopćenju koje prati novi izvještaj.

Rekao je da je polovina najsiromašnijih zemalja u svijetu u problemu vanjskog duga ili u velikom riziku od toga.

Malpass je rekao da su potrebni održivi nivoi duga kako bi se zemljama pomoglo u ekonomskom oporavku i smanjenju siromaštva.

U izvještaju se navodi da su stanje vanjskog duga zemalja sa niskim i srednjim prihodom zajedno porasle 5,3% u 2020. godini na 8,7 biliona dolara, pogađajući zemlje u svim regijama.

Rečeno je da je rast vanjskog duga nadmašio bruto nacionalni dohodak (BND) i rast izvoza, pri čemu je omjer vanjskog duga prema BND-u, isključujući Kinu, porastao za pet postotnih bodova na 42% u 2020. godini, dok je njihov omjer duga prema izvozu skočio na 154% u 2020. sa 126% u 2019.

Malpass je rekao da su hitno potrebni napori na restrukturiranju duga s obzirom na istek krajem ove godine Inicijative za obustavu otplate duga Grupe 20 velikih ekonomija (DSSI), koja je ponudila privremeno odgađanje plaćanja duga.

G20 i Pariški klub službenih kreditora pokrenuli su prošle godine Zajednički okvir za rješavanje duga radi restrukturiranja neodrživih dužničkih situacija i produženih finansijskih praznina u zemljama koje ispunjavaju uslove za DSSI, ali su se do sada prijavile samo tri zemlje-Etiopija, Čad i Zambija.

Malpass je rekao da bi daljnje zamrzavanje plaćanja duga moglo biti uključeno u dio restrukturiranja duga Zajedničkog okvira, ali je potrebno i više rada na povećanju učešća povjerilaca iz privatnog sektora, koji se do sada nisu bili voljni uključiti.

Izvještaj je pokazao da su neto prilivi od multilateralnih kreditora u zemlje sa niskim i srednjim prihodima porasli na 117 milijardi dolara 2020. godine, što je najveći nivo u posljednjoj deceniji.

Neto kreditiranje zemalja s niskim prihodima poraslo je 25% na 71 milijardu dolara, što je ujedno i najviši nivo u posljednjoj deceniji, pri čemu su Međunarodni monetarni fond ili MMF i drugi multilateralni vjerovnici dali 42 milijarde dolara, a bilateralni kreditori 10 milijardi dolara.

Carmen Reinhart, glavna ekonomistica Svjetske banke, rekla je da bi se izazovi s kojima se suočavaju visoko zadužene zemlje mogli pogoršati s rastom kamatnih stopa.

Svjetska banka je objavila da je proširila izvještaj za 2022. godinu kako bi povećala transparentnost o nivoima globalnog duga pružajući detaljnije i razvrstane podatke o vanjskom dugu.

Podaci sada uključuju analizu stanja vanjskog duga zemlje zadužnice kako bi se prikazao iznos duga svakom službenom i privatnom kreditoru, valutni sastav ovog duga i uslovi pod kojima su krediti odobreni.

Za zemlje koje ispunjavaju uvjete za DSSI podaci također prikazuju uslugu duga koju je svaki bilateralni vjerovnik odgodio za 2020. godinu i predviđena mjesečna plaćanja servisiranja duga koja im se duguju do 2021. godine.

XS
SM
MD
LG