I Švedska, i Finska, bile su neutralne tokom Hladnog rata, a njihova odluka da se pridruže NATO jedna je od najznačajnijih promjena u evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi decenijama, što odražava veliku promjenu javnog mnijjenja u nordijskom regionu od ruske invazije 24. februara.
"Ovo je historijski trenutak, koji moramo da iskoristimo", rekao je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg na kratkoj ceremoniji na kojoj su švedski i finski ambasador u Alijansi predali svoja prijavna pisma, svako u bijeloj fascikli sa utisnutim nacionalnom zastavom.
"Srdačno pozdravljam zahtjeve Finske i Švedske za ulazak u NATO. Vi ste naši najbliži partneri, a vaše članstvo u NATO-u će povećati našu zajedničku bezbjednost", rekao je Stoltenberg.
Američki predsednik Joe Biden u saopštenju je naveo da snažno podržava "historijski"zahtjev dvije zemlje da postanu članice NATO-a i najavio da će "raditi sa američkim Kongresom i NATO saveznicima na tome da Finska i Švedska brzo postanu članice najsnažnijeg odbrambenog saveza u istoriji".
Ocijenio je da će pristupanjem alijansi, Finska i Švedska dodatno ojačati "našu bezbjednosnu saradnju" i "koristiti cijelom transatlantskom savezu".
Alijansa smatra da bi je pristupanje Finske i Švedske uveliko ojačalo u Baltičkom moru.
Ratifikacija svih 30 savezničkih parlamenata mogla bi potrajati do godinu dana, kažu diplomate.
Turska je posljednjih dana iznenadila svoje saveznike rekavši da ima rezerve prema finskom i švedskom članstvu. Stoltenberg je u srijedu rekao da misli da bi problemi mogli biti riješeni.
"Odlučni smo da radimo na svim pitanjima i donesemo brze zaključke", rekao je Stoltenberg, ističući snažnu podršku svih drugih saveznika.
