Linkovi

Analize i istraživanja

Bivša sutkinja Vrhovnog suda osumnjičena za ubistvo predsjednika Haitija

Policija na ulicama Port-au-Prince poslije ubistva predsjednika Jovenela Moisea.

Policija Haitija objavila je da je među osumnjičenima za ubistvo predsjednika Jovenela Moisea i sutkinja Vrhovnog suda, za koju tvrde da se sastajala sa kolumbijskim plaćenicima koji su ga likvidirali.

Izdat je i nalog za hapšenje sutkinje Wendelle Coq-Thelot​, koja je inače smijenjena kada je Moise u februaru ove godine objavio da je protiv njega planiran državni udar.

Nije poznato gdje se osumnjičena sutkinja sada nalazi.

Kolumbijski plaćenici i dvojica Amerikanaca porijeklom sa Haitija, koji su uhapšeni poslije ubistva Moisea 7. jula, rekli su da su se sastajali sa sutkinjom Wendelle Coq-Thelot.

"Nekoliko njih je izjavilo da su bili u njenoj kući i policiji su dostavili dokumenta potpisana tokom tih sastanaka", rekla je portparolka policije Haitija Marie Michelle Verrier​.

Mnogo je otvorenih pitanja u vezi sa ubistvom predsjednika Haitija, između ostalih i kako su ubice uspjele da prođu obezbjeđenje u Moiseovoj kući.

Jedan od najviših zvaničnika Moiseove administracije uhapšen je pod sumnjom da je sarađivao sa ubicama.

See all News Updates of the Day

Fauci: Već vakcinisanim Amerikancima vjerovatno će biti potrebna treća doza vakcine

Anthony Fauci

Vodeći američki stručnjak za zarazne bolesti rekao je u nedjelju da vjeruje da će milionima Amerikanaca koji su već potpuno vakcinisani protiv koronavirusa na kraju biti potrebna treća doza vakcina da bi ostali dovoljno inokulirani.

Doktor Anthony Fauci, glavni medicinski savjetnik predsjednika Joea Bidena, rekao je za NBC da će se "na kraju pravi režim ispostaviti originalne dvije doze vakcine, plus 'boost'", treća doza Pfizer-BioNTecha ili Modernine vakcine ili druga doza vakcine Johnson and Johnson, čija se vakcina prethodno primala u jednoj dozi.

U petak je panel američkih zdravstvenih stručnjaka odbacio davanje treće doze vakcine proizvođača Pfizer svim Amerikancima, ali su ih to preporučili osobama starijim od 65 godina i onima sa ozbiljnim zdravstvenim problemima. Uticajni savjetodavni odbor američke Uprave za hranu i lijekove (FDA) je odložio odluku o "boosterima" za one koji su primili vakcine Moderne ili Johnson and Johnson.

Fauci je rekao da je odluka o "boosteru" za primaoce Moderne i Johnson and Johnson "doslovno udaljena par do nekoliko nedjelja".

"Trenutno radimo na tome kako bismo obezbjedili podatke (Upravi za hranu i lijekove), kako bi oni mogli da ih ispitaju donesu odluku o 'boosterima' za te ljude. Oni ni na koji način nisu ostavljeni iza", rekao je on.

Sve u svemu, američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) saopštavaju da je 181 milion Amerikanaca potpuno vakcinisano, ali da 70 miliona ljudi starijih od 12 godina ostaje nevakcinisano, bilo zato što se protive vakcinaciji ili su skeptični prema vakcinama, odnosno zato što misle da neće uhvatiti virus, načina na koji ih vladini zvaničnici pozivaju da se vakcinišu ili iz nekog drugog razloga.

Prema podacima agencije, od sredine augusta više od dva miliona ljudi već je primilo vakcinu, uglavnom zato što je vlada rekla da to moraju da učine ljudi sa ozbiljnim zdravstvenim problemima, ali i očigledno zato što su hiljade ljudi koji nisu bolesni osjetili neophodnost da dobiju "booster", uđu u kliniku i dobiju još jednu dozu vakcine u ruku.

"Vjerujem da postoji velika šansa da ćete, sa ulaskom u naredne mjesece u sljedećoj godini, vidjeti podatke koji ukazuju na dobrobit mnogo šireg spektra ljudi", rekao je on. "To zasad ne znamo sigurno, i to je razlog zašto će podaci nastaviti da se šalju u FDA, a oni će nastaviti da vrše procjene."

Ali dok se to ne dogodi, Fauci je u izjavi za CNN snažno preporučio da oni koji su vakcinisani, osim ako spadaju u već odobrenu kategoriju za "booster", čekaju svoj red, a ne da se samovoljno pojave na klinici i traže injekciju.

Biden kritikovao protivnike vakcinacije
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:32 0:00

Biden je nedavno naložio preduzećima sa 100 ili više radnika da svojim radnicima nalože vakcinaciju protiv koronavirusa ili zahtijevaju nedjeljno testiranje, a za 2,5 miliona zaposlenih zaposlene u federalnoj vladi uvedena je obavezna vakcinacija bez alternativne mogućnosti nedjeljnog testiranja.

Fauci je za NBC rekao da je mogućnost uvođenja obavezne vakcinacije za putnike koji lete avionima "još uvijek na stolu".

Ali Bidenovo uvođenje obavezne vakcinacije za oko 80 miliona radnika ostaje kontroverzno, a brojni republikanski guverneri država kažu da smatraju da je Biden time pretjerao.

Republikanski guverner Tate Reeves iz južne države Mississippi rekao je za CNN: "Ako ovaj predsjednik ima ovlaštenja da zahtijeva obaveznu (vakcinaciju), koja ovlaštenja nema?"

"Ovo mu neću dozvoliti", rekao je Reeves, obećavajući da će podnijeti tužbu protiv obaveza kada Biden formalno izda svoju uredbu.

"Vjerujemo u ličnu odgovornost", rekao je Reeves i pozvao stanovnike svoje države da razgovaraju sa svojim ljekarima prije nego što odluče da li će se vakcinisati.

U ovom trenutku, Mississippi, da je nezavisna država, imao bi drugu najgoru stopu smrtnosti od koronavirusa po glavi stanovnika na svijetu, iza Perua.

Reeves je statistiku smrtnosti nazvao "pokazateljem zaostajanja, što je tužno".

Ali dodao je, "naš broj slučajeva je dramatično pao u posljednje dvije nedjelje", sugerišući da bi stopa smrtnosti pala na kraju.

Policija Kosova "recipročno" skida tablice iz Srbije, na sjeveru protest

Privremene kosovske tablice koje vozila sa registarski oznakama Srbije moraju da koriste tokom kretanja po Kosovu.

U blizini starog punkta Jarinje, gdje su u nedjelju postavljeni kontejneri i od ponedjeljka ujutro jutros raspoređene jedinice kosovske specijalne policijske jedinice Rosu, u obje trake puta parkirano je oko desetak kamiona, pa je saobraćaj u potpunom prekidu od punkta prema Leposaviću.

Radio-televizija Srbije javila je da je počelo oduzimanje tablica sa oznakama sa sjevera Kosova, a vozila sa oznakama iz centralne Srbije moraju da uzimaju probne tablice i da plaćaju osiguranje u iznosu od pet eura.

Probne tablice traju dva mjeseca.

Potpredsjednik Srpske liste Igor Simić rekao je za TV Pink da su građani sa sjevera uznemireni tom demonstracijom sile, ali je apelovao da ostanu uzdržani i ne nasjedaju na provokacije i kršenje sporazuma o slobodi kretanja i Briselskog sporazuma, prenio je FoNet.

Zbog odluke su se građani sa sjevera Kosova okupili su se na graničnim prelazima kako bi izrazili nezadovoljstvo ponašanjem kosovske policije, javljaju mediji.

Ministar unutrašnjih poslova Kosova Dželal Svećlja izjavio je da je povećanje policijskih snaga na sjeveru Kosova dio primjene sporazuma o slobodnom kretanju, posebno kada je riječ o registarskim oznakama vozila, prenos RTK.

Ministarstvo je, kako bi omogućilo slobodno kretanje građana i po isteku ugovora od 14. septembra 2014. godine, donijelo rješenje kojim se uređuje i obavezuje obezbjeđivanje privremenih registarskih oznaka za sva vozila sa registarskim oznakama Srbije i koja ulaze na teritoriju Republike Kosovo, na svim graničnim prelazima, rekao je Svećlja.

Preduzete su sve mjere, dodao je, da se smanje čekanja na graničnim prelazima. Obavještavamo javnost da od 15. septembra u saobraćaju nema automobila sa tablicama "KS", pa su jedine službene tablice koje izdaju službenici Ministarstva unutrašnjih poslova samo one sa oznakom "RKS", kazao je Svećlja.

Kurti: Nije bilo drugog izbora zbog stavova Beograda

Kosovski premijer Aljbin Kurti je izjavio da zvanična Priština nije željela da uspostavi recipročne mjere Srbiji o registarskim tablicama, ali da nije bilo drugog izbora zbog stavova zvaničnog Beograda.

Istakao je da akcija Specijalne jedinice Policije Kosova na graničnim prelazima na sjeveru nema za cilj ometanje kretanja građana Kosova iz redova srpske zajednice, niti destabilizaciju, već da se radi isključivo o poštovanju sporazuma, koji su u Briselu postigli Kosovo i Srbija, preneo je Radio Slobodna Evropa.

"Kao premijer svih građana Kosova, uvjeravam vas da današnje radnje nadležnih organa za sprovođenje ovog sporazuma o slobodnom kretanju nisu usmjerene protiv građana Srbije. Oni ni na koji način nemaju namjeru da povrijede pravo na slobodno kretanje srpskih građana ili da izazovu bilo kakvu destabilizaciju. Kako juče, danas ili sutra, građani Srbije kretaće se slobodno, bezbjedno, zaštićeni zakonom i Ustavom Republike Kosovo", rekao je on i dodao da MUP Kosova oduzima "sve nelegalne registarske tablice".

Rakić poziva Vučića da reaguje

Predsjednik Srpske liste i kosovski ministar za povratak i zajednice Goran Rakić pozvao je sa Jarinja predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da pomogne Srbima na Kosovu poslije dolaska jedinica Rosu i početka oduzimanja srpskih registarskih tablica.

"Ovo je direktno upereno protiv interesa srpskog naroda. Ovo nije akcija ovo je rakcija. Vučiću reaguj, narod je uznemiren i uplašen. Tražićemo i od EU da reaguje", poručio je Rakić koji se sa većom grupom građana i ostalim zvaničnicima Srpske liste sa sjevera nalazi u neposrednoj blizini prelaza, na mjestu gdje su postavljeni prethodno novi kontejneri, prenio je Kossev.

"Ljudi koji su došli danas na Jarinje ne voze oklopna vozila, već svoje automobile i prevozna sredstva kojima izdržavaju porodice", kazao je Rakić i naveo da je situacija ista i u Zubinom Potoku, gdje su se takođe okupili građani i traže objašnjenje.

"Zašto im neko ukida pravo na slobodu kretanja i izražavanja? To su evropske vrijednosti, tome nas je učila Evropska unija i pozivam i EU da se uključi i pronađe rješenje, jer smo mi Lajčaka i upozorili sa situacijom", istakao je Rakić.

Prema njegovim riječima, laž su poruke iz Prištine da ova akcija nije uperena protiv srpskog naroda. "Briselski sporazum je jasan i nije švedski sto, da može jedna strana da ga upotrebljava i uzima kao sa švedskog stola hranu koja mu se sviđa", poručio je Rakić i pozvao okupljene na mir, a Beograd da pomogne.

"Pozivam sve na razum i na mir, da ne nasjedaju na provokacije. A Prištinu pozivam da ne izaziva provokacije, Beograd pozivam da pomogne. Sami smo u ovome, ali uvjeren sam da će predsjednik Vučić naći rješenje i pomoći našem narodu", istakao je Rakić.

EU poziva na hitno smirivanje tenzija

Predstavnici Evropske unije pozivaju Kosovo i Srbiju da "hitno" smanje tenzije na terenu.

"Pozivamo obje strane da se uzdrže od jednostranih akcija i odmah smanje tenzije", poručio je portparol EU Peter Stano, prenosi Radio Slobodna Evropa, potvrdivši da zvaničnici EU pomno prate razvoj situacije na sjeveru Kosova.

Stano je u ime briselskih institucija poručio Prištini i Beogradu da je sloboda kretanja među najvažnijim kamenom spoticanja za EU, stoga očekuje od strana da u skladu s tim promovišu slobodu kretanja.

Što se tiče otvorenih pitanja među zemalja, Stano poručuje da postoji platforma gde se ta pitanja mogu riješavati a to je, prema njegovim riječima, dijalog koji pomaže EU.

Upitan zašto se evropski apel odnosi na obje strane a ne samo na Kosovo, portparol EU je naglasio da se od lidera Kosova i Srbije očekuje stvaranje atmosfere pogodne za dijalog jer je to za dobrobit svih građana.

Stano je potvrdio da je specijalni predstavnik EU za dijalog Miroslav Lajčak u redovnom kontaktu sa prištinskim političarima, a budući da se nalazi u Beogradu, on će se u ponedjeljak popodne (20. septembar) sastati sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Jedinstvena Rusija vodi na izborima obilježenim navodima o neregularnostima

Jedno od glasačkih mjesta u Moskvi, Rusija.

Ruska vladajuća partija Jedinstvena Rusija, koju podržava Kremlj, na putu je da ostvari ubjedljivu pobjedu na izborima za donji dom parlamenta, poslije trodnevnog glasanja koje su obilježili nepravilnosti i navodi o namještanju izbora, prenosi redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Centralna izborna komisija saopštila je u ponedjeljak, 20. septembra, da je, na osnovu skoro 64 posto prebrojanih glasova, Jedinstvena Rusija, koja snažno podržava predsjednika Vladimira Putina, dobila skoro 48 posto glasova.

Slijede Komunistička partija s oko 21 posto i nacionalistička Liberalno demokratska partija s oko osam posto. Partija Pravedna Rusija osvojila je oko 7,5 posto a novoosnovana stranka Novi ljudi šest posto glasova.

Na izborima nije bilo značajnijeg prisustva opozicije pošto su organizacije povezane sa zatvorenim Aleksejem Navaljnim, najsnažnijim kritičarem Kremlja, proglašene ekstremističkim, čime je praktično svakom povezanom s njegovom političkom mrežom zabranjeno da se kandiduje.

Rezultati elektronskog glasanja preko interneta u Moskvi još nisu objavljeni.

Jedan od saradnika uhapšenog opozicionara Alekseja Navaljnog, Leonid Volkov, sugerisao je da vlasti planiraju da manipulišu glasovima preko interneta, posebno u liberalnijim gradovima kao što su Moskva i Sankt Peterburg.

Zbog sistema glasanja, zasad nije jasno kako će se rezultati pretočiti u raspodjelu mjesta u novom sazivu Dume.

Polovina od 450 mjesta se dodjeljuje prema glasanju za partijske liste, dok se druga polovina bira po većinskom sistemu. Izborni zvaničnici su rekli da prvi rezultati sugerišu da kandidati Jedinstvene Rusije vode u 193 takvih pojedinačnih trka.

Jedinstvena Rusija, koja trenutno ima 334 od 450 poslanika u Dumi, nastoji da zadrži supervećinu koja omogućava promjenu ustava. Ta stranka je, međutim, duboko nepopularna i istraživanja nezavisnih anketara pokazala su da je njen rejting najniži u posljednje dvije decenije od kada je osnovana.

Na posljednjem nacionalnom glasanju 2016. godine, Jedinstvena Rusija osvojila je nešto više od 54 posto glasova.

Apatija je još jedna velika briga za vlasti, pošto su ruski glasači sve ciničniji po pitanju slobodnih i fer izbora. Sredinom popodneva 19. septembra izlaznost na biračkim mjestima širom zemlje bila je oko 43 posto, saopštila je Centralna izborna komisija.

Pored testa za Jedinstvenu Rusiju, trodnevno glasanje bilo je i veliki test za Navaljnija, uhapšenog borca protiv korupcije čiji su saveznici mnogo uložili u strategiju "Pametnog glasanja", s ciljem da se podrije kontrola Ujedinjene Rusije nad politikom u zemlji.

Ove godine većina kandidata koja je dobila podršku "Pametnog glasanja" dolazi iz Komunističke partije, iako ona s još dvije stranke u Dumi rijetko glasa protiv inicijativa većine ili onih za koje je izričito lobirao Kremlj.

"Ako stranka Jedinstvena Rusija uspe, naša zemlja će se suočiti sa još pet godina siromaštva, pet godina svakodnevne represije i pet uzalud potrošenih godina", navedeno je na Navaljnovom Instagram nalogu uoči izbora.

Posljednjih mjeseci, vlasti su pokrenule sveobuhvatnu akciju protiv Navaljnijeve političke mreže, označivši je "ekstremističkom organizacijom" i zabranivši njegovim saveznicima da učestvuju na izborima.

Navaljni u zatvoru izdržava kaznu od dvije i po godine po optužbama za koje njegovi saveznici kažu da su politički motivisane.

Kada je glasanje počelo 17. septembra, aplikacija Navaljnog "Pametno glasanje" nestala je sa iz Apple i Google prodavnice. Telegram, popularna aplikacija za razmjenu poruka i ključni alat Navaljnovog tim za širenje svojih poruka, također je uklonio "Pametno glasanje". YouTube, koji je u vlasništvu Googlea, također je uklonio video s imenima kandidata koji su podržani strategijom "Pametnog glasanja".

Blokirano je i oko 50 sajtova koje vodi Navaljni, uključujući i onaj koji je posvećen "Pametnom glasanju".

Dugi redovi

Glasanje, koje se održava uporedo s izborima za regionalne guvernere i lokalne skupštine, održano je uz rasprostranjene izvještaje o nepravilnostima.

Prvog dana glasanja na nekim biračkim mjestima bilo je neuobičajeno dugih redova. Nezavisna organizacija za praćenje izbora Golos sugerisala je da je riječ o radnicima u državnim kompanijama i službama, kao i pripadnicima vojske koje su Jedinstva Rusija i vlasti primorale da glasaju.

Glasači intervjuisani u jednom moskovskom okrugu izrazili su sumnje prema izbornim rezultatima i šansama opozicije da na njih utiče putem "Pametnog glasanja".

"Možete vidjeti šta se dešava na našim izborima. Ne vjerujem im", rekla je Tatjana Bočkova, novinarka koja je u 208. okrugu u Moskvi glasala za Sergeja Mitrohina, političara iz liberalne stranke Jabloko, koju je podržala na prethodnim izborima.

"Nisam koristila 'Pametno glasanje', jer ne vjerujem da to zaista može da funkcioniše", rekla je Bočkova za RSE.

Advokat Sergej Ros, koji je ranije branio opozicione aktiviste, rekao je da je slijedio preporuku "Pametnog glasanja" i glasao za Mitrohina.

On je rekao je da nema povjerenja u izbore, ali da vjeruje da u Moskvi neće biti toliko namještanja izbora kao u drugim dijelovima zemlje.

"Opozicija sada ima na raspolaganju više oružja, poput 'Pametnog glasanja'", rekao je on. "Ali i država, i koristi to protiv medija i nezavisnih novinara."

Vadim, 63-godišnji pozorišni historičar na jednoj moskovskoj akademiji, rekao je da je glasao za novoosnovanu partiju Novi ljudi, zbog njenog obećanja da će u politiku uvesti nova lica.

Vadim kaže da generalno vjeruje u izbore, pošto mala izlaznost otežava vlastima da ih lažiraju. On se nije složio s tvrdnjama da su Novi ljudi jedna od nekoliko partija osnovanih u saradnji s Kremljem radi stvaranja iluzije da postoji konkurencija.

Širom Rusije bilo je izvještaja o popunjavanju glasačkih kutija i "glasanju na vrtešsci", gdje se glasači autobusom prevoze od biračkih mjesta do biračkih mjesta kao organizovana grupa. Nejasno je, međutim, u kojoj mjeri izveštaji o prevarama mogu uticali na konačan rezultat.

Navodi o punjenju glasačkih kutija

Navaljnijev tim pozvao je birače da glasaju posljednjeg dana kako bi se smanjile šanse da njihovi glasovi ne budu odbačeni poslije prva dva dana glasanja.

Vlasti su navele da su proširile izbore na tri dana kako bi se spriječile gužve zbog pandemije COVID-19. Kritičari, međutim, kažu da duži period glasanja nudi široke mogućnosti za manipulaciju i namještanje rezultata.

U Sankt Peterburgu je nezavisna grupa za praćenje izbora izvijestila da su jednog kandidata opozicione stranke Jabloko pretukli policajci na biračkom mjestu 19. septembra nakon što je tvrdio da su nestale gomile neiskorištenih glasačkih listića.

Video snimak koji su podijelili aktivisti prikazuju najmanje tri policajca koji guraju Nikitu Sorokina, kandidata za lokalnu skupštinu. Viđeno je i kako je nekoliko drugih posmatrača nasilno uklonjeno s birališta.

Golos je ranije izvijestio da je bilo oko 2.000 kršenja procedure, kao i kršenja mjera za čuvanje glasačkih listića na biračkim mjestima, da su neki glasali više puta, kao i desetine incidenata ubacivanja listića u glasačke kutije.

Genadi Zjuganov, koji je na čelu Komunističke partije, takođe je naveo široko rasprostranjena kršenja zakona i pozvao izborne zvaničnike da odgovore na izveštaje o "brojnim apsolutno nečuvenim činjenicama", uključujući punjenje glasačkih kutija.

U SAD velika potražnja za radnicima, ali nema ko da radi

Restoran u Arlingtonu, Virginia, 2. septembar 2021.

Milioni Amerikanaca koji su ostali bez posla na početku pandemije, sada nailaze na veliku ponudu na tržištu rada. Ali, zbog širenja delta soja koronavirusa, radnici ne žure da se vrate na posao, iako će novčana pomoć koju dobijaju od vlade isteći, a neki poslodavci nude i veće plate.

U Charlotteu, Sjevernoj Karolini, kao i u mnogim dijelovima SAD, vlasnici lokala ne mogu da nađu dovoljno radnika. Oglasi za posao su svuda po gradu, a lokalna stopa nezaposlenosti je pala sa 14 na 5 posto.

"Ovdje ima posla. Naš restoran je stalno pun i dobro zarađujemo, ali nemamo dovoljno radnika", kaže menadžer picerije Brixx ​Lethr Rotherttold.

Slična priča i u obližnjoj kafeteriji.

"Taman kad pomislimo da smo se snašli, obim posla se poveća i treba nam još radnika. Kao da nikad nije dovoljno", kaže menadžer Enzo Pazos.

Ekonomista Matthew Metzgar ​kaže za Glas Amerike da je federalna novčana pomoć veća od plate koju su neki zarađivali prije pandemije.

"I sa tom visokom kompenzacijom, ljudi nisu voljni da se vrate na posao i zarađuju manje od pomoći", kaže on.

Drugi kažu da ne žele da se vrate na posao zbog bliskog kontakta koji imaju sa ljudima, u momentu kada od Covida u SAD dnevno umire više od 1.500 ljudi.

"Meni se čini da većina izbjegava da se vrati na posao iz bezbjednosnih razloga. Neki moji nezposleni prijatelji nisu ni tražili nove poslove, vratili su se da žive sa roditeljima i planiraju da tako ostane dok se ne osjete bezbjedno", kaže Alex Jordan Ku, koji traži posao.

Velika prepreka povratku na posao je i to što mnogi ne mogu da priušte da im neko čuva djecu, što je eskaliralo kada su zbog Covida zatvorene škole. To djelimično može biti riješeno kada se škole ponovo otvore, što nije slučaj sa vrtićima koji nemaju dovoljno osoblja.

Kako bi podstakla ljude da se vrate na posao, Bidenova administracija najavljuje subvencije za brigu o djeci koje su predviđene zakonom o infrastrukturi i socijalnoj pomoći vrijednom 3,5 hiljade milijardi dolara.

Na nedavno održanom sajmu zapošljavanja u Virginiji, mnogi su se raspitivali za veće plate, ali i za zdravstveno i penziono osiguranje.

"Tražim stalan posao, jako mi je važno i da imam dobro zdravstveno osiguranje", kaže Lisette Bez ​koja je došla na sajam i dodaje da čeka na pravi posao iako je trenutno nezaposlena i ne prima pomoć.

"Zdravstvena njega je u ovoj situaciji poskupila i za mnoge ljude je to veliki problem. Znači, nije dovoljno da samo nađete neki posao, i ove stvari su važne", ističe Bez.

Poslodavci, koji nemaju kontrolu nad pandemijom, mogu samo da nude veće plate.

Predsjednik sindikata zaposlenih na aerodromu u Charlotteu, William Voltz​, kaže da je radnicima potrebno povećati plate na najmanje 17 dolara na sat, sa sadašnjeg minimalca od 7,25 dolara.

Mnogi poslodavci su i povećali satnice, pa je tako minimalac u Amazonu sada 18 dolara, a bio je 15 prije pandemije.

Ekonomisti kažu da će, osim povećanja plata, ključna biti i kreativnost poslodavaca i da će morati da modifikuju neka radna mjesta kako bi pronašli dovoljno radne snage.

Biden traži od stranih lidera da sprovode snažnu politiku protiv klimatskih promjena

Državni sekretar SAD Antony Blinken sluša izlaganje predsjednika SAD Joea Bidena tokom Glavnog ekonomskog foruma o energiji i klimi u Beloj kući 17. septembra 2021.

Predsjednik SAD Joe Biden pozvao je u petak šest šefova država i tri lidera multilateralnih organizacija da se izjasne da snažnija klimatska akcija nije samo hitna, već i dobra za globalnu ekonomiju.

Lideri su se sastali šest nedjelja uoči Konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, događaja čiji je cilj da zacrta buduće globalne napore u oblasti klime.

"Htio sam da pokažem da smo na prekretnici i da postoji stvaran konsenzus, pravi konsenzus, da iako klimatska kriza predstavlja egzistencijalnu prijetnju, postoji spasonosna putanja", rekao je Biden liderima Argentine, Bangladeša, Indonezije, Južne Koreje, Meksika i Ujedinjenog Kraljevstva, koji su svi sastanku prisustvovali virtuelno. "Klimatska kriza također predstavlja stvarne i nevjerovatne ekonomske mogućnosti za otvaranje radnih mjesta i podizanje životnog standarda ljudi širom svijeta."

Jedan od prvih Bidenovih postupaka na vlasti bio je povratak Sjedinjenih Država u Pariski sporazum o klimatskim promjenama, nakon što se njegov prethodnik povukao SAD rekavši da je to "loš posao" za zemlju.

Pravno obavezujući međunarodni ugovor ima za cilj ograničenje globalnog povećanja temperature za 1,5 stepeni u odnosu na predindustrijski nivo. Za razvijene zemlje poput SAD i Kine - dva najveća emitera - to bi zahtijevalo značajno smanjenje ukupne emisije gasova sa efektom staklene bašte.

Za SAD bi to značilo smanjenje emisije za 50-52 odsto ispod nivoa iz 2005. do 2030. godine, što bi moglo da zahtijeva značajan pomak od tradicionalnih izvora energije poput uglja ka zelenijim izvorima poput energije sunca i vjetra.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres ponovio je u petak Bidenovo insistiranje na hitnosti:

"Svijet je na katastrofalnom putu do zagrijevanja od 2,7 stepeni", rekao je on u saopštenju, pozivajući se na izvještaj koji je u petak objavila Okvirna konvencija UN o klimatskim promjenama. "Ovo predstavlja kršenje obećanja datog prije šest godina o ostvarivanju cilja Pariškog sporazuma od 1,5 stepeni celzijusa. Neuspjeh u postizanju ovog cilja mjeriće se masovnim gubitkom života i sredstava za život."

Šef UN-a direktno je prenio odgovornost na razvijeni svijet, napominjući da 80 odsto globalnih emisija uzrokuje 20 najbogatijih nacija na svijetu. On je pozvao sve zemlje da postave ambicioznije ciljeve smanjenja emisije, a razvijene zemlje da ispune svoju obavezu od 100 milijardi dolara kako bi pomogle zemljama u razvoju u suočavanju s klimatskim promjenama.

Ali na sastanku u petak bio je primjetan izostanak bilo kakvog predstavnika najvećeg svjetskog emitera: Kine.

Nikos Tsafos​, analitičar koji radi na energetici i geopolitici u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu, kaže da postoji mnogo podteksta u odnosu SAD i Kine kada su u pitanju diskusije o klimatskim promjenama.

"Bilateralni odnosi su složeniji i kontradiktorniji nego što su bili tokom pregovora o Pariskom sporazumu 2015. godine, što otežava odvajanje klime od brojnih sporova između dvije zemlje", napisao je on u svom mišljenju. "Kina je također pokušala da se označi kao lider u oblasti klime i manje je spremna da učini bilo šta što bi se moglo smatrati povlačenjem pod pritiskom SAD."

Ali, primjetio je, kineska perspektiva se takođe promijenila. I oni sada vide priliku da unovče situaciju. Rekao je da su kineske kompanije već godinama veliki igrači u industriji vetra i solarne energije, a nacija je veće tržište električnih vozila od SAD.

"Nema više potrebe da se Kina ubjeđuje da se okrene energetskoj tranziciji", rekao je on.

197 aktera, potpisnica Pariskog sporazuma - što uključuju pojedinačne zemlje i nadnacionalne grupe - sastaće se u novembru u Glazgovu, Škotska.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG