Dopisnik iReutersa z turskog grada Džejlanpinar, koji se graniči sa Ras el Ajnom, javio je da se u području sirijskog grada čuo zvuk mitraljeza i granata.
Izvještaji o pucnjavi i granatiranju pojavili su se dan nakon što su se SAD i Turska dogovorile o privremenom prekidu ofanzive turske vojske na sjeveroistoku Sirije.
Dogovor o prekidu vatre objavio je potpredsjednik SAD Majk Pens poslije sastanka sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoanom u Ankari. Predsjednik Donald Trump ocijenio je da će dogovor spasiti milione života i da je ovo veliki dan za Kurde, dok su turski zvaničnici saopštili da je Ankara dobila upravo ono što je željela.
Američka delegacija, koju je predvodio potpredsjednik Majk Pens, doputovala je u Ankaru da ubijedi turskog lidera da zaustavi vojnu ofanzivu protiv kurdskih boraca u sjevernoj Siriji. Poslije sastanka Pensa i Erdogana, a zatim i višesatnih razgovora američkih i turskih zvaničnika postignut je dogovor o prekidu vatre u Siriji.
"Turska strana će zaustaviti operaciju 'Izvor mira' 120 sati da bi omogućila povlačenje pripadnika kurdskih snaga iz bezbjedne zone. Sve vojne operacije će biti zaustavljene, dok će operacija 'Izvor mira' biti u potpunosti zaustavljena poslije okončanja povlačenja. Naša administracija je već u kontaktu sa sirijskim demokratskim snagama i počeli smo da im pomažemo u povlačenju iz bezbjedne zone”, rekao je potpredsjednik SAD Majk Pens, navodeći i da Vašington neće uvoditi dodatne sankcije Turskoj i da će povući postojeće, kada na snazi bude trajno primirje.
Ako prekid vatre stupi na snagu, Turska će ostvariti glavni cilj koji je zacrtala nakon pokretanja ofanzive - imaće kontrolu nad pograničnim pojasom u Siriji, širokim više od 30 kilometara, iz kojeg će se povući kurdski borci. Dogovoreno je i da se Kurdima oduzme teško naoružanje i da se unište njihove pozicije. Turski šef diplomatije Mevlut Čavušolu rekao je da je Ankara dobila ono što je željela.
"Zaustavićemo operaciju da bi PKK/YPG (kurdske borbene jedinice) napustile bezbjednu zonu. Ovo nije primirje - primirje može da postoji samo između dvije legitimne strane. Kada teroristički elementi u potpunosti napuste bezbjedne zonu, možemo da zaustavimo operaciju", rekao je Čavušoglu na konferenciji za novinare.
Sastanak u Ankari, kojem su prisustvovali i državni sekretar Majk Pompeo i savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert O'Brajan, održan je dan nakon što je Bijela kuća objavila pismo koje je predsjednik Tramp uputio Erdoganu prošle nedelje.
Tramp je turskom lideru predložio da postignu dogovor i poručio mu da, kako se izrazio, ne bude "opasan momak" i da ne bude "lud". Prema izvještajima medija, Erdogan je pismo bacio u kantu za đubre.
Prema podacima Sirijske opservatorije za ljudska prava, do sada je stradalo više od 70 civila. Pogoršava se i humanitarna kriza – pogođeno područje do sada je napustilo 160 hiljada civila.
Turska ofanziva omogućila je sirijskom predsjedniku Bašaru al Asadu da rasporedi vojnike u područja koja godinama ne kontroliše. Snage sirijske vlade su uz pratnju ruskih vojnika danas ušle u strateški važan pogranični grad Kobani, a ruska zastava zavijorila se u gradu Zor Mogar, koji su kurdske snage kontrolisale do prije nekoliko dana.
Turska je počela vojnu akciju protiv Kurda na sjeveru Sirije pošto je predsjednik SAD Donald Tramp objavio da odatle povlači američke vojnike. Zbog te odluke, Trumpa su kritikovali i demokrate i republikanci, ali i Kurdi koji su poručili da se osećaju iznevjereno. Trump je svoj potez branio kao "strateški brilijantan".
Odluku predsjednika Trumpa obje stranke u Vašingtonu oštro su osudile i u neobavezujućoj rezoluciji, koja je usvojena u srijedu u Predstavničkom domu ubjedljivom većinom. Za lidera republikanske većine u Senatu Miča Mekonela rezolucija međutim nije dovoljno opsežna.
"Zalažem se za nešto još snažnije od rezolucije Predstavničkog doma, koja ima ozbiljnih slabosti. Toliko je usko napisana, da se ne bavi patnjama sunitskih, arapskih i manjinskih hrišćanskih zajednica u Siriji. Takođe se ne pominje pitanje da li bi trebalo zadržati američke vojnike u Siriji”.
Članovi Senata iz obje stranke u međuvremenu su najavili prijedlog zakona o uvođenju sveobuhvatnih sankcija Turskoj zbog ofanzive u Siriji i kupovine ruskog raketnog sistema, dok se od administracije traži da utvrdi strategiju o sprečavanju novog uspona Islamske države.
Ankara sirijske Kurde smatra teroristima i insistira na tome da napravi "bezbjednu zonu" na sjeveru Sirije kako bi tamo vratila milione izbeglica koje su trenutno u Turskoj.
Poslije povlačenja SAD, Kurdi su sklopili novi savez sa sirijskom državnom armijom, koju podržava Rusija.
Na sjeveru Sirije istovremeno prijeti humanitarna kriza, a procjenjuje se da je od početka turske ofanzive na Kurde odatle pobjeglo 200 hiljada ljudi.
