Najnovije
Susret Bidena i Xija na istorijskom virtualnom samitu
Američki predsjednik Joe Biden "pozdravio je priliku da govori iskreno i otvoreno" svom kineskom kolegi Xi Jinpingu o pitanjima koja uključuju ljudska prava, ekonomsko nadmetanje i povećan interes Kine za Tajvan, saopštila je Bijela kuća u utorak.
Bio je to prvi, virtualni, jedan na jedan, susret dvojice lidera otkako je Biden preuzeo dužnost.
"Predsjednik Biden je naglasio da će se Sjedinjene Države nastaviti zalagati za svoje interese i vrijednosti i, zajedno s našim saveznicima i partnerima, osigurati da pravila puta za 21. vijek unaprijede međunarodni sistem koji je slobodan, otvoren i pošten", stoji u saopštenju Bijele kuće objavljenom u utorak neposredno iza ponoći, nakon završetka virtualnog sastanka koji je trajao više od tri sata. "Naglasio je prioritet koji daje dalekosežnim domaćim ulaganjima, dok se s druge strane povezujemo sa saveznicima i partnerima u inostranstvu kako bismo se suočili s izazovima našeg vremena."
Ali čini se da je Biden ublažio prethodne izjave koje je dao u odbranu Tajvana.
U saopštenju Bijele kuće navodi se da Sjedinjene Države podržavaju politiku "Jedne Kine", protive se nezavisnosti Tajvana i "snažno se protive jednostranim naporima da se promijeni status quo ili potkopa mir i stabilnost širom Tajvanskog moreuza". Ta će uvjeravanja vjerojatno smiriti Peking, a kineski ministar vanjskih poslova je uoči pregovora rekao da Sjedinjene Države trebaju "prestati slati pogrešne signale snagama 'tajvanske nezavisnosti'".
Sve u svemu, rekao je visoki zvaničnik administracije u utorak rano ujutru, dvojica lidera razgovarala su duže nego što se očekivalo, tokom dvije sjednice koje su trajale tri i po sata.
"Znate, nismo očekivali pomak", rekao je službenik administracije novinarima. "Nije bilo ničega, ničega za prijaviti".
Na pitanje jesu li razgovori uspjeli smanjiti napetosti između dvije velesile, zvaničnik administracije je rekao da to nije cilj razgovora i da se taj odnos ne smije posmatrati kao onaj koji ima uspone i padove.
"Ne mislim da je svrha bila posebno ublažavanje napetosti ili nužno rezultat", rekao je zvaničnik.
'Samo jednostavno, izravno nadmetanje'
Biden je maratonski sastanak započeo prijateljskim pozdravom prije nego što je brzo prešao na trezveno promišljanje o izazovima koji dijele dvije nacije.
"Čini mi se da je naša odgovornost kao lidera Kine i Sjedinjenih Država osigurati da nadmetanje između naših zemalja ne pređe u sukob", rekao je Biden u ponedjeljak dok su dvojica lidera razgovarali tokom video poziva između Washingtona i Pekinga. "Bilo namjerno ili nenamjerno - samo jednostavno, izravno nadmetanje."
Xi je takođe priznao mnoga pitanja između dvije velike sile i, kako se očekivalo, odbranio suverenitet svoje nacije od onoga što je Peking dugo doživljavao kao američku i međunarodnu osudu i pritisak.
"Svako od nas treba dobro voditi svoje unutrašnje poslove i, u isto vrijeme, preuzeti svoj dio međunarodnih odgovornosti i raditi zajedno na unapređenju plemenitog cilja svjetskog mira i razvoja", rekao je Xi. "Ovo je zajednička želja ljudi naše dvije zemlje i cijelog svijeta."
Biden je naglasio da zemlje moraju uspostaviti "zaštitne ograde" kako bi izbjegle sukobe i radile zajedno gdje je to moguće na pitanjima poput klimatskih promjena. To je jedno od ostalim pitanjima o kojima su lideri razgovarali, saopšteno je iz Bijele kuće, a koja su uključivala i rasprave o regionalnim izazovima, uključujući Sjevernu Koreju, Afganistan i Iran.
O nadolazećim pregovorima o denuklearizaciji s Iranom, visoki zvaničnik administracije rekao je za Glas Amerike (VOA) da su dvije strane razmijenile mišljenja o svojim očekivanjima prije pregovora i da će tražiti načine da osiguraju da razgovori, koji bi se trebali nastaviti krajem mjeseca, budu produktivni.
Sjedinjene Države vide Kinu kao svog strateškog konkurenta, a Peking ostvaruje dobitke na svojoj vojnoj i ekonomskoj dominaciji širom svijeta. Dvije zemlje su upletene u diplomatske, pravne, tehnološke i ekonomske sporove koji su nestabilni i skloni eskalaciji. Došlo je do sukoba oko intelektualnog vlasništva i carina, kao i regionalnih žarišta koja bi mogla prerasti u oružani sukob, uključujući u Tajvanskom moreuzu, te u južnokineskom i istočnokineskom moru.
Visoki zvaničnik administracije rekao je novinarima u nedjelju da se na ovom sastanku "ne radi o pristanku na određeni rezultat ili ishod".
Nedostatak opipljivih rezultata nije nužno loša stvar, rekao je Matthew Goodman, viši potpredsjednik za ekonomiju u Centru za strateške i međunarodne studije, ističući da su odnosi SAD-a i Kine bili na istorijski niskom nivou.
"Mislim da je to važan trenutak, čak i ako iz toga ne proizlazi mnogo", rekao je. "Važno je da dva lidera razgovaraju."
Bijela kuća je saopštila da je Biden izrazio zabrinutost za ljudska prava u Xinjiangu, Tibetu, Hong Kongu i šire. Takođe je Xiju istakao ono što SAD vidi kao nepoštene trgovinske i ekonomske prakse Kine.
Mnogi posmatrači su pesimistični da će sastanak na smislen način promijeniti odnos dvije zemlje.
"Ovo nije Sunnylands samit", rekao je Patrick Cronin, šef odsjeka za azijsko-pacifičku sigurnost na Institutu Hudson, osvrćući se na sastanak tadašnjeg predsjednika Baracka Obame i Xija 2013. u Kaliforniji, koji je učvrstio temelje bilateralnih odnosa SAD-a i Kine i popločao put nuklearnoj diplomatiji sa Sjevernom Korejom. "Odnos se promijenio - nesigurniji je, napetiji", rekao je Cronin.
Iako bi obe strane željele izbjeći sukob, čini se da nijedna nije spremna odustati od onoga što smatra temeljnim vrijednostima i interesima – a mnogi od njih jednostavno su nekompatibilni.
"Nema dokaza da je bilo koji od lidera temeljito preispitao svoj interes, svoje ciljeve, svoju strategiju", rekao je Robert Daly, direktor Wilson Centra Kissingerovog instituta za Kinu i Sjedinjene Države. "Dakle, lideri traže neku vrstu formule koja zadovoljava uzajamne minimalne ciljeve i koja će im omogućiti da pokušaju upravljati ovim nadmetanjem, umjesto da ono eskalira do sukoba."
Istoričar Jeremi Suri sa Univerziteta Texas u Austinu primijetio je da bi neobična logistika virtualnog sastanka mogla imati uticaja.
"Ovo bi mogao biti val budućnosti, gdje jedna strana ne mora popustiti u smislu: 'Ići ću na tvoj domaći teren'", rekao je Suri. "Ali umjesto toga, obe su na svom domaćem terenu. Dakle, mislim da je ovo zapravo bio vrlo dobar prvi korak, gdje oba lidera mogu osjetiti da imaju kontrolu."
Washington i Peking osigurali su mali pozitivan korak uoči sastanka. Na klimatskom summitu COP26 u Glasgowu u Škotskoj, ranije ovog mjeseca, dva najveća svjetska emitera CO2 neočekivano su najavila da će raditi zajedno na smanjenju emisija i redovno se sastajati kako bi riješili klimatsku krizu.
A to se ogleda i u onome što je vjerovatno bio namjerni odjevni signal između dvojice lidera kojima je svaki vidljivi detalj važan. Biden se u ponedjeljak pojavio noseći kravatu jarko crvene boje - koja se smatra povoljnom bojom u kineskoj kulturi. Xi je nosio kravatu u plavoj boji s potpisom Bidenove Demokratske stranke.
Paris Huang i Nike Ching dali su svoj doprinos ovom izvještaju.
See all News Updates of the Day
Afrikanke na radu u Rusiji kažu da su prevarene da prave dronove za upotrebu u Ukrajini
Oglasi na društvenim mrežama obećavali su mladim Afrikankama besplatnu avionsku kartu, novac i daleku avanturu u Evropi. Samo ako završite kompjutersku igricu i test ruskog vokabulara od 100 riječi.
Ali umjesto programa rada i studija u oblastima kao što su ugostiteljstvo i ugostiteljstvo, neke od njih su tek po dolasku u stepe ruskog regiona Tatarstan shvatili da će raditi u fabrici i praviti ratno oružje, sastavljajući hiljade napadačkih dronova koje je dizajnirao Iran, a koji će biti lansirani u Ukrajinu.
U intervjuima za The Associated Press, neke od žena su se žalile na duge sate pod stalnim nadzorom, na prekršena obećanja o platama i oblastima studiranja, te na rad sa nagrizajućim hemikalijama koje su im ostavljale mrlje i svrbež na koži.
Kako bi popunio hitan nedostatak radne snage u ratnoj Rusiji, Kremlj je regrutovao žene u dobi od 18 do 22 godine iz mjesta poput Ugande, Ruande, Kenije, Južnog Sudana, Sijera Leonea i Nigerije, kao i iz južnoazijske zemlje Šri Lanke. Akcija se širi i na druge dijelove Azije, kao i na Latinsku Ameriku.
To je stavilo dio ključne proizvodnje oružja za Moskvu u neiskusne ruke oko 200 afričkih žena koje rade zajedno sa ruskim učenicima stručnih studija od 16 godina u fabrici u posebnoj ekonomskoj zoni Alabuga u Tatarstanu, oko 1.000 kilometara istočno od Moskve, navodi AP.
„Ne znam baš da pravim dronove“, rekla je jedna Afrikanka koja je napustila posao kod kuće i prihvatila ponudu Rusije.
AP je analizirao satelitske snimke kompleksa i njegove interne dokumente, razgovarao sa šest Afrikanki koje su tamo završile i pronašao stotine video snimaka u online programu regrutacije pod nazivom "Alabuga Start", kako bi otkrili život u fabrici.
Putovanje iz Afrike puno nade vodi u 'zamku'
Žena koja je pristala da radi u Rusiji uzbuđeno je dokumentovala svoje putovanje, praveći selfije na aerodromu i snimajući video svog avionskog obroka i mapu u letu, fokusirajući se na riječ "Evropa" i pokazujući na nju svojim dugim, manikiranim noktima.
Međutim, kada je stigla u Alabugu, ubrzo je saznala šta će raditi i shvatila da je to bila "zamka".
"Kompanija se bavi proizvodnjom bespilotnih letjelica. Ništa više", rekla je žena koja je sastavljala okvire aviona. "Žalim i proklinjem dan kada sam počela da pravim sve te stvari."
Radnice su bile pod stalnim nadzorom u svojim spavaonicama i na poslu, radni sati su bili dugi, a plata manja nego što je očekivala - detalje potvrđuju još tri žene koje je intervjuirao AP, koji ih ne identifikuje po imenu ili nacionalnosti iz brige za njihovu sigurnost.
Menadžment fabrike očigledno pokušava da obeshrabri Afrikanke da odu, a iako su neke navodno napustile fabriku ili našle posao negde drugde u Rusiji, AP to nije mogao nezavisno da provjeri.
U Tatarstanu raste fabrika dronova
Rusija i Iran potpisali su ugovor od 1,7 milijardi dolara 2022. godine, nakon što je predsjednik Vladimir Putin izvršio invaziju na susjednu Ukrajinu, a Moskva je kasnije te godine počela koristiti iranski uvoz bespilotnih letjelica.
Posebna ekonomska zona Alabuga osnovana je 2006. godine kako bi privukla preduzeća i investicije u Tatarstan. Brzo se proširila nakon invazije, a dijelovi su prešli na vojnu proizvodnju, dodajući ili renovirajući nove zgrade, prema satelitskim snimcima.
Iako neke privatne kompanije i dalje rade tamo, fabrika se naziva "Alabuga" u dokumentima koji su procurili u detalje o ugovorima između Rusije i Irana.
Bespilotne letjelice Shahed-136 prvo su isporučene rastavljene u Rusiju, ali je proizvodnja prebačena u Alabugu i možda drugu fabriku. Alabuga je sada glavna ruska fabrika za proizvodnju jednosmjernih, eksplodirajućih dronova, s planovima za proizvodnju 6.000 njih godišnje do 2025. godine, prema dokumentima koji su procurili i Institutu za nauku i međunarodnu sigurnost sa sjedištem u Washingtonu.
Taj cilj je sada ispred roka, a Alabuga gradi 4.500, rekao je David Albright, bivši inspektor za oružje UN-a koji radi u institutu.
Pronalaženje radnika bio je problem. Sa rekordno niskim nivoom nezaposlenosti i mnogim Rusima koji već rade u vojnoj industriji, bore se u Ukrajini ili su pobjegli u inostranstvo, zvaničnici fabrike su se okrenuli korištenju studenata stručnih studija i jeftine strane radne snage.
Dokumenti koji su procurili prošle godine i koje su potvrdili Albright i još jedan stručnjak za dronove detaljno opisuju rast radne snage sa nešto manje od 900 ljudi u 2023. na planove za preko 2.600 u 2025. Oni pokazuju da strane žene uglavnom sklapaju dronove, koriste hemikalije i farbaju ih.
U prvoj polovini ove godine regrutovane su 182 žene, uglavnom iz zemalja centralne i istočne Afrike, navodi se na Facebook stranici koja promoviše program Alabuga Start. Takođe regrutuje u Južnoj Americi i Aziji "kako bi pomogao damama da započnu svoju karijeru".
Zvaničnici su održavali događaje za regrutaciju u Ugandi i pokušavali regrutirati iz njenih sirotišta, navodi se u porukama na Alabuginom Telegram kanalu. Ruski zvaničnici su također posjetili više od 26 ambasada u Moskvi kako bi progurali program.
Fabrika takođe privlači radnike iz Politehnike Alabuga, obližnje strukovne škole za Ruse od 16 do 18 godina i Centralne Azije od 18 do 22 godine, koja svoje diplomce naplaćuje kao stručnjake za proizvodnju dronova. Prema istražnim medijima Protokol i Razvorot, neki imaju čak 15 godina i žalili su se na loše uslove rada.
Nadzor, kaustične hemikalije - i ukrajinski napad
Strani radnici putuju autobusima od svojih stambenih prostorija do fabrike, prolazeći kroz više sigurnosnih kontrolnih punktova nakon skeniranja registarskih tablica, dok su ostala vozila zaustavljena radi strožijih kontrola, kaže žena koja sastavlja dronove.
Oni dijele spavaonice i kuhinje koje su "čuvane 24 sata", pišu objave na društvenim mrežama. Ulazak se kontroliše pomoću prepoznavanja lica, a regruti se prate na nadzornim kamerama. Kućni ljubimci, alkohol i droge nisu dozvoljeni.
Stranci po dolasku dobijaju lokalne SIM kartice za svoje telefone, ali im je zabranjeno da ih unose u fabriku, koja se smatra osjetljivom vojnom lokacijom.
Radnik na konstrukciji aviona rekao je za AP da su regruti naučeni kako da sastave dronove i premažu ih kaustičnom tvari konzistencije jogurta.
Mnogim radnicima nedostaje zaštitna oprema, rekla je ona, dodajući da su joj hemikalije učinile da se u lice ubode sitnim iglicama, a na obrazima su joj se pojavile "male rupice" koje ih jako svrbe.
Iako AP nije mogao utvrditi o kakvim se hemikalijama radi, stručnjak za dronove Fabian Hinz s Međunarodnog instituta za strateške studije potvrdio je da se u njihovoj proizvodnji koriste kaustične tvari.
Pored opasnosti od hemikalija, sam kompleks je u aprilu pogodio ukrajinski dron, pri čemu je povrijeđeno najmanje 12 ljudi. Video koji je objavio na društvenim mrežama prikazuje Kenijku koja napadače naziva "varvarima" koji su "htjeli da nas zastraše".
"Nisu uspjeli", rekla je.
Radnici 'maltretirani kao magarci'
Iako je jedna žena rekla da voli raditi u Alabugi jer je bila dobro plaćena i uživala u upoznavanju novih ljudi i doživljavanju drugačije kulture, većina intervjuiranih za AP se nije složila oko visine naknade i sugerirala je da život tamo nije ispunio njihova očekivanja.
Program je u početku obećavao regrutima 700 dolara mjesečno, ali su kasnije objave na društvenim mrežama iznosile "preko 500 dolara".
Radnica na montaži aviona rekla je da su joj troškovi smještaja, avionske karte, medicinske njege i nastave na ruskom jeziku oduzeti od njene plate, a da se s ostatkom mučila da plati osnovne stvari poput autobuske karte.
Afričke žene su "maltretirane kao magarci, roblje", rekla je, ukazujući da su bankarske sankcije Rusiji otežale slanje novca kući. Ali druga radnica u fabrici rekla je da je bila u mogućnosti da svojoj porodici šalje do 150 dolara mjesečno.
Četiri žene su opisale duge smjene do 12 sati, s nasumičnim slobodnim danima. Ipak, dvije od njih koji su rekle da rade u kuhinji dodale su da su spremni tolerisati platu ako mogu da izdržavaju svoje porodice.
AP je kontaktirao rusko Ministarstvo vanjskih poslova i urede guvernera Tatarstana Rustama Minnikhanova i generalnog direktora Specijalne ekonomske zone Alabuga Timura Shagivaleeva za odgovor na žalbe žena, ali nije dobio odgovor.
Južnokorejska književnica Han Kang dobila Nobelovu nagradu za književnost za "intenzivnu poetsku prozu"
Nobelova nagrada za književnost dodijeljena je u četvrtak južnokorejskoj književnici Han Kang za, kako je Nobelov komitet nazvao "njenu intenzivnu poetsku prozu koja se suočava s povijesnim traumama i razotkriva krhkost ljudskog života".
Mats Malm, stalni sekretar Nobelovog komiteta Švedske akademije, najavio je dodjelu nagrade u Stockholmu.
Han, 53, osvojila je Međunarodnu Bukerovu nagradu 2016. za "Vegetarijanac", uznemirujući roman u kojem odluka žene da prestane jesti meso ima razorne posljedice.
Njen roman "Ljudska djela" bio je finalista Međunarodne Bukerove nagrade 2018.
Nagrada za književnost se dugo suočavala s kritikama da je previše fokusirana na evropske i sjevernoameričke pisce proze s teškim stilom i lakom pričom. U njemu su također dominirali muškarci, sa samo 17 žena među 119 do sada laureata. Posljednja žena koja je pobijedila bila je Annie Ernaux iz Francuske, 2022. godine.
Šest dana objavljivanja Nobelove nagrade počelo je u ponedjeljak Amerikancima Viktorom Ambrosom i Garyjem Ruvkunom koji su osvojili nagradu za medicinu. Dva osnivača mašinskog učenja - Džon Hopfild i Džefri Hinton - osvojili su u utorak nagradu za fiziku. U srijedu su tri naučnika koji su otkrili moćne tehnike dekodiranja, pa čak i dizajna novih proteina, dobili Nobelovu nagradu za hemiju.
Nobelova nagrada za mir biće proglašena u petak, a ekonomska nagrada 14. oktobra.
Nagrada uključuje novčanu nagradu od milion dolara iz zaostavštine koju je ostavio kreator nagrade, švedski pronalazač Alfred Nobel. Laureati su pozvani da svoje nagrade dobiju na svečanostima 10. decembra, na godišnjicu Nobelove smrti.
Izrael kaže da je ubio 2 komandanta Hezbollaha u zračnim napadima na Liban
Izraelska vojska saopštila je u četvrtak da je izvela zračne napade u kojima su ubijena dva komandanta Hezbollaha koji su bili uključeni u raketne napade na sjever Izraela.
Izraelske odbrambene snage identifikovale su komandante kao Ahmada Mustafu al-Haj Alija i Mohameda Alija Hamdana.
Izraelska vojska je također saopštila u četvrtak da je zabilježila 40 novih lansiranja koja su prešla iz Libana na izraelsku teritoriju, od kojih je neke presrela izraelska protuzračna odbrana.
Američki predsjednik Joe Biden razgovarao je u srijedu s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, potvrđujući svoju "gvozdenu" podršku Izraelu dok nastavlja svoje vojne operacije protiv militanata u Gazi i Libanu i razmatra odgovor na nedavne iranske raketne napade.
Telefonski poziv je bio njihov prvi razgovor od 21. avgusta. Bijela kuća je saopštila da se pozivu pridružila potpredsjednica Kamala Harris.
Portparol Bijele kuće Karine Jean-Pierre rekla je novinarima da je razgovor bio "direktan i produktivan" i trajao je oko pola sata.
U zvaničnom obraćanju, Bijela kuća je rekla da su lideri razgovarali o "hitnoj potrebi obnove diplomatije za oslobađanje talaca koje drži Hamas" u Gazi, kao i o rješavanju humanitarnih troškova rata.
Netanyahu je razmatrao opcije da uzvrati Teheranu nakon što je 1. oktobra lansirao oko 200 balističkih projektila na Izrael, u velikoj eskalaciji jednogodišnjeg sukoba između Izraela i iranskih regionalnih oružanih zastupnika. Jean-Pierre je rekao novinarima da se diskusija o potencijalnom odgovoru nastavlja.
Biden je rekao da neće podržati izraelski napad na iranska nuklearna mjesta.
Ubrzo nakon poziva čelnika, izraelski ministar odbrane je u postu na platformi društvenih medija X rekao da bi izraelska odmazda Iranu bila "smrtonosna, precizna i iznenađujuća".
"Oni koji pokušaju nauditi Državi Izrael platit će cijenu", napisao je Yoav Gallant na hebrejskom.
Rat u Gazi
Ujedinjeni narodi su upozorili da su borbe u Pojasu Gaze i ponovljene izraelske naredbe za evakuaciju ostavile palestinske civile bez kamo sigurnog odlaska.
"Gaza je neprepoznatljiva. More ruševina. Groblje za desetine hiljada ljudi, uključujući previše djece", rekao je Philippe Lazzarini, šef palestinske agencije UN-a za pomoć i rad, UNRWA, na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a.
"Gotovo cijelo stanovništvo je raseljeno. Ljudi su više puta bili prisiljeni bježati, tražeći sigurnost koja ne postoji."
On je rekao da je posebno zabrinut zbog situacije u sjevernoj Gazi.
"Stotine hiljada ljudi ponovo se tjera da se presele na jug, gdje su životni uslovi nepodnošljivi", rekao je on.
Američka ambasadorica Linda Thomas-Greenfield također je izrazila zabrinutost zbog najnovijih izraelskih naredbi za evakuaciju na sjeveru.
"Posebno smo zabrinuti što palestinski civili nemaju kamo sigurno otići", rekla je ona. "Već postoje razorni izvještaji o lošim uvjetima u humanitarnoj zoni u južnoj i centralnoj Gazi, gdje je pobjeglo više od 1,5 miliona raseljenih civila."
Ona je rekla da Izrael mora "preduzeti hitne korake" kako bi riješio "katastrofalne" humanitarne uslove. Thomas-Greenfield je također rekla da Washington očekuje da će palestinskim civilima, uključujući i one evakuirane sa sjevera, biti dozvoljeno da se vrate u svoje zajednice i da se ponovo izgrade.
"U skladu s Rezolucijom 2735 [Vijeća sigurnosti UN-a], u Pojasu Gaze ne smije biti nikakvih demografskih ili teritorijalnih promjena, uključujući bilo kakve radnje koje smanjuju teritoriju Gaze", rekla je ona.
Libanski front
U Bidenovom razgovoru s izraelskim premijerom, Bijela kuća je rekla, da je "naglasio potrebu za diplomatskim aranžmanom za siguran povratak i libanonskih i izraelskih civila u njihove domove s obje strane Plave linije" - linije razgraničenja koja razdvaja Liban i Izrael.
Biden je također potvrdio pravo Izraela da zaštiti svoje građane od Hezbolahovih projektila i raketnih paljbi "isto naglašavajući potrebu da se minimizira šteta za civile, posebno u gusto naseljenim područjima Bejruta".
Ujedinjeni narodi su upozorili na rastuću humanitarnu krizu u Libanu, ističući da je jedna četvrtina male nacije sada pod izraelskim naredbama za evakuaciju vojske. Više od milion ljudi je raseljeno, a hiljade spavaju u improvizovanim skloništima i duž obale Bejruta.
Visoki diplomata UN-a u Libanu apelovao je na hitan prekid vatre, rekavši da je situacija "užasna".
"Racionalna diskusija se neće održati pod paljbom", rekla je Jeanine Hennis-Plasschaert novinarima na video brifingu iz Bejruta.
Ona je rekla da bi pauza u borbama mogla otvoriti prostor za diplomatske napore. Ona je također pozvala na realističnu mapu puta za provedbu Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1701. Ta rezolucija, usvojena na kraju posljednjeg rata između Izraela i Hezbolaha 2006. godine, uključuje poziv Hezbollahu da povuče svoje borce sjeverno od libanonske rijeke Litani i da Izrael povuče svoje snage iz Libana.
Nakon relativnog perioda zatišja, Hezbollah je počeo da ispaljuje rakete
Izrael nakon Hamasovog terorističkog napada 7. oktobra 2023. na Izrael, raseljenih desetina hiljada ljudi s obje strane granice i dovodeći do trenutne eskalacije.
U Izraelu je oko 1.200 ljudi ubijeno u napadu Hamasa koji je pokrenuo jednogodišnji rat u Gazi. Oko 250 ljudi je takođe uzeto kao taoce, a oko 100 ih je i dalje u pritvoru.
Izraelska vojna kampanja zračnih i kopnenih napada na Gazu ubila je više od 42.000 Palestinaca i ranila više od 97.700, prema Ministarstvu zdravlja Gaze. Ministarstvo ne pravi razliku između militanata i civila, ali je reklo da su više od polovine žene i djeca.
I Hamas i Hezbolah proglašeni su terorističkim organizacijama od strane Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Evropske unije, Izraela i drugih.
Dopisnica VOA UN-a Margaret Besheer, dopisnica VOA iz Bijele kuće Patsy Widakuswara i reporterka VOA Natasha Mozgovaya doprinijele su ovom izvještaju. Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.
Rijetka kometa osvijetliće noćno oktobarsko nebo
Pripremite se da uočite rijetku, svijetlu kometu. Trebalo bi da bude vidljiva do kraja oktobra, ako vedro nebo dozvoli.
Svemirska stijena se kreće prema Zemlji sa vanjskih dometa Sunčevog sistema i najbliži će proći u subotu. Trebalo bi da bude vidljiva do kraja oktobra, ako vedro nebo dozvoli.
Kometa Tsuchinshan-Atlas trebala bi biti dovoljno svijetla da se vidi golim okom, ali dvogledi i teleskopi će dati bolji pogled.
"To će biti ovaj zamućeni krug sa dugim repom koji se pruža od njega", rekla je Sally Brummel, menadžerica planetarijuma u Bell Museumu u Minnesoti.
Šta je kometa?
Komete su zamrznuti ostaci formiranja Sunčevog sistema prije milijardi godina. Zagrijavaju se dok se ljuljaju prema suncu, oslobađajući svoje karakteristične repove.
Godine 2023. zelena kometa koja je posljednji put posjetila Zemlju prije 50.000 godina ponovo je projurila pored planete. Drugi značajni preleti uključuju Neowise 2020. i Hale-Bopp i Hyakutake sredinom do kasnih 1990-ih.
Odakle je došla kometa Tsuchinshan-Atlas?
Kometa, također označena kao C/2023 A3, otkrivena je prošle godine i dobila je ime po opservatorijama u Kini i Južnoj Africi koje su je posmatrale.
Dolazi iz onoga što je poznato kao Oort oblak daleko iza Plutona. Nakon što se najbliže približi na oko 71 milion kilometara Zemlje, neće se vratiti još 80.000 godina - pod pretpostavkom da preživi put.
Svake godine se otkrije nekoliko kometa, ali mnoge izgore u blizini Sunca ili se zadržavaju predaleko da bi bile vidljive bez posebne opreme, kaže Larry Denneau, vodeći istraživač s Atlas teleskopom koji je pomogao otkriti kometu.
Kako gledati kometu?
Oni koji se nadaju da će uočiti kometu Tsuchinshan-Atlas trebali bi izaći napolje oko sat vremena nakon zalaska sunca u vedroj noći i pogledati na zapad.
Kometa bi trebala biti vidljiva i sa sjeverne i sa južne hemisfere.
Cijene nafte rastu zbog američke oluje i straha od izraelsko-iranskog sukoba
Cijene nafte porasle su u četvrtak podstaknute naglom potražnjom za gorivom dok se velika oluja proširila na Floridu i zabrinutošću zbog potencijalnih poremećaja u opskrbi na Bliskom istoku usred pojačanih tenzija između Izraela i velikog proizvođača nafte Irana.
Fjučersi na naftu Brent porasli su za 24 centa, ili 0,3%, na 76,82 dolara po barelu, dok su fjučersi na američki West Texas Intermediate (WTI) porasli za 28 centi, ili 0,4%, na 73,52 dolara po barelu u 06:55 GMT.
Najveći svjetski proizvođač i potrošač nafte pogođen je drugom velikom olujom, uraganom Milton, koji se spustio na zapadnu obalu Floride, izazvavši tornada i prijeteći naletima morske vode.
Oluja je već povećala potražnju za benzinom u državi, s oko četvrtine benzinskih stanica rasprodanih bez zaliha, što je pomoglo u porastu cijena sirove nafte.
Daljnjim podupiranjem cijena, investitori su i dalje bili oprezni u pogledu eskalacije tenzija između Izraela i Irana, a izraelski ministar odbrane Yoav Gallant je obećao da će izraelski napad na Iran biti "smrtonosan, precizan i iznenađujući".
