Linkovi

Top priča

Susret Bidena i Xija na istorijskom virtualnom samitu

Virtualni sastanak Joea Bidena i Xija Jinpinga.

Američki predsjednik Joe Biden "pozdravio je priliku da govori iskreno i otvoreno" svom kineskom kolegi Xi Jinpingu o pitanjima koja uključuju ljudska prava, ekonomsko nadmetanje i povećan interes Kine za Tajvan, saopštila je Bijela kuća u utorak.

Bio je to prvi, virtualni, jedan na jedan, susret dvojice lidera otkako je Biden preuzeo dužnost​.

"Predsjednik Biden je naglasio da će se Sjedinjene Države nastaviti zalagati za svoje interese i vrijednosti i, zajedno s našim saveznicima i partnerima, osigurati da pravila puta za 21. vijek unaprijede međunarodni sistem koji je slobodan, otvoren i pošten", stoji u saopštenju Bijele kuće objavljenom u utorak neposredno iza ponoći, nakon završetka virtualnog sastanka koji je trajao više od tri sata. "Naglasio je prioritet koji daje dalekosežnim domaćim ulaganjima, dok se s druge strane povezujemo sa saveznicima i partnerima u inostranstvu kako bismo se suočili s izazovima našeg vremena."

Ali čini se da je Biden ublažio prethodne izjave koje je dao u odbranu Tajvana.

U saopštenju Bijele kuće navodi se da Sjedinjene Države podržavaju politiku "Jedne Kine", protive se nezavisnosti Tajvana i "snažno se protive jednostranim naporima da se promijeni status quo ili potkopa mir i stabilnost širom Tajvanskog moreuza". Ta će uvjeravanja vjerojatno smiriti Peking, a kineski ministar vanjskih poslova je uoči pregovora rekao da Sjedinjene Države trebaju "prestati slati pogrešne signale snagama 'tajvanske nezavisnosti'".

Sve u svemu, rekao je visoki zvaničnik administracije u utorak rano ujutru, dvojica lidera razgovarala su duže nego što se očekivalo, tokom dvije sjednice koje su trajale tri i po sata.

"Znate, nismo očekivali pomak", rekao je službenik administracije novinarima. "Nije bilo ničega, ničega za prijaviti".

Na pitanje jesu li razgovori uspjeli smanjiti napetosti između dvije velesile, zvaničnik administracije je rekao da to nije cilj razgovora i da se taj odnos ne smije posmatrati kao onaj koji ima uspone i padove.

"Ne mislim da je svrha bila posebno ublažavanje napetosti ili nužno rezultat", rekao je zvaničnik.

'Samo jednostavno, izravno nadmetanje'

Biden je maratonski sastanak započeo prijateljskim pozdravom prije nego što je brzo prešao na trezveno promišljanje o izazovima koji dijele dvije nacije.

"Čini mi se da je naša odgovornost kao lidera Kine i Sjedinjenih Država osigurati da nadmetanje između naših zemalja ne pređe u sukob", rekao je Biden u ponedjeljak dok su dvojica lidera razgovarali tokom video poziva između Washingtona i Pekinga. "Bilo namjerno ili nenamjerno - samo jednostavno, izravno nadmetanje."

Xi je takođe priznao mnoga pitanja između dvije velike sile i, kako se očekivalo, odbranio suverenitet svoje nacije od onoga što je Peking dugo doživljavao kao američku i međunarodnu osudu i pritisak.

"Svako od nas treba dobro voditi svoje unutrašnje poslove i, u isto vrijeme, preuzeti svoj dio međunarodnih odgovornosti i raditi zajedno na unapređenju plemenitog cilja svjetskog mira i razvoja", rekao je Xi. "Ovo je zajednička želja ljudi naše dvije zemlje i cijelog svijeta."

Biden je naglasio da zemlje moraju uspostaviti "zaštitne ograde" kako bi izbjegle sukobe i radile zajedno gdje je to moguće na pitanjima poput klimatskih promjena. To je jedno od ostalim pitanjima o kojima su lideri razgovarali, saopšteno je iz Bijele kuće, a koja su uključivala i rasprave o regionalnim izazovima, uključujući Sjevernu Koreju, Afganistan i Iran.

O nadolazećim pregovorima o denuklearizaciji s Iranom, visoki zvaničnik administracije rekao je za Glas Amerike (VOA) da su dvije strane razmijenile mišljenja o svojim očekivanjima prije pregovora i da će tražiti načine da osiguraju da razgovori, koji bi se trebali nastaviti krajem mjeseca, budu produktivni.

Sjedinjene Države vide Kinu kao svog strateškog konkurenta, a Peking ostvaruje dobitke na svojoj vojnoj i ekonomskoj dominaciji širom svijeta. Dvije zemlje su upletene u diplomatske, pravne, tehnološke i ekonomske sporove koji su nestabilni i skloni eskalaciji. Došlo je do sukoba oko intelektualnog vlasništva i carina, kao i regionalnih žarišta koja bi mogla prerasti u oružani sukob, uključujući u Tajvanskom moreuzu, te u južnokineskom i istočnokineskom moru.

Visoki zvaničnik administracije rekao je novinarima u nedjelju da se na ovom sastanku "ne radi o pristanku na određeni rezultat ili ishod".

Nedostatak opipljivih rezultata nije nužno loša stvar, rekao je Matthew Goodman, viši potpredsjednik za ekonomiju u Centru za strateške i međunarodne studije, ističući da su odnosi SAD-a i Kine bili na istorijski niskom nivou.

"Mislim da je to važan trenutak, čak i ako iz toga ne proizlazi mnogo", rekao je. "Važno je da dva lidera razgovaraju."

Bijela kuća je saopštila da je Biden izrazio zabrinutost za ljudska prava u Xinjiangu, Tibetu, Hong Kongu i šire. Takođe je Xiju istakao ono što SAD vidi kao nepoštene trgovinske i ekonomske prakse Kine.

Mnogi posmatrači su pesimistični da će sastanak na smislen način promijeniti odnos dvije zemlje.

"Ovo nije Sunnylands samit", rekao je Patrick Cronin, šef odsjeka za azijsko-pacifičku sigurnost na Institutu Hudson, osvrćući se na sastanak tadašnjeg predsjednika Baracka Obame i Xija 2013. u Kaliforniji, koji je učvrstio temelje bilateralnih odnosa SAD-a i Kine i popločao put nuklearnoj diplomatiji sa Sjevernom Korejom. "Odnos se promijenio - nesigurniji je, napetiji", rekao je Cronin.

Iako bi obe strane željele izbjeći sukob, čini se da nijedna nije spremna odustati od onoga što smatra temeljnim vrijednostima i interesima – a mnogi od njih jednostavno su nekompatibilni.

"Nema dokaza da je bilo koji od lidera temeljito preispitao svoj interes, svoje ciljeve, svoju strategiju", rekao je Robert Daly, direktor Wilson Centra Kissingerovog instituta za Kinu i Sjedinjene Države. "Dakle, lideri traže neku vrstu formule koja zadovoljava uzajamne minimalne ciljeve i koja će im omogućiti da pokušaju upravljati ovim nadmetanjem, umjesto da ono eskalira do sukoba."

Istoričar Jeremi Suri sa Univerziteta Texas u Austinu primijetio je da bi neobična logistika virtualnog sastanka mogla imati uticaja.

"Ovo bi mogao biti val budućnosti, gdje jedna strana ne mora popustiti u smislu: 'Ići ću na tvoj domaći teren'", rekao je Suri. "Ali umjesto toga, obe su na svom domaćem terenu. Dakle, mislim da je ovo zapravo bio vrlo dobar prvi korak, gdje oba lidera mogu osjetiti da imaju kontrolu."

Washington i Peking osigurali su mali pozitivan korak uoči sastanka. Na klimatskom summitu COP26 u Glasgowu u Škotskoj, ranije ovog mjeseca, dva najveća svjetska emitera CO2 neočekivano su najavila da će raditi zajedno na smanjenju emisija i redovno se sastajati kako bi riješili klimatsku krizu.

A to se ogleda i u onome što je vjerovatno bio namjerni odjevni signal između dvojice lidera kojima je svaki vidljivi detalj važan. Biden se u ponedjeljak pojavio noseći kravatu jarko crvene boje - koja se smatra povoljnom bojom u kineskoj kulturi. Xi je nosio kravatu u plavoj boji s potpisom Bidenove Demokratske stranke.

Paris Huang i Nike Ching dali su svoj doprinos ovom izvještaju.

See all News Updates of the Day

Odlazak Bob Dolea: Ikona američke politike i veliki prijatelj Bosne i Hercegovine

Bob Dole o BiH: Oni od nas traže šansu da se brane
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:35 0:00

Dugogodišnji američki senator i član Republikanske stranke, Bob Dole, preminuo je u nedjelju ujutro, u 98-oj godini života. Dole je jedan od najuticajnijih američkih političara prošlog stoljeća, a između ostalog, istakao se po podršci Bosni i Hercegovini devedesetih godina, a posebno se zalagao za hapšenje ratnih zločinaca i podizanje embarga na oružje.

Bob Dole je predstavljao saveznu državu Kansas u Kongresu od 1961. do 1996. godine, te je bio jedna od ikona američke političke scene u prošlom stoljeću. Prvih osam godina proveo je u Zastupničkom domu, a narednih 27 godina kao Senator.

U Senatu je obnašao niz važnih pozicija, a u posljednjih 11 godina mandata je bio lider Republikanaca. Ovaj dom Kongresa je napustio kako bi 1996. godine bio predsjednički kandidat, na izborima na kojima ga je porazio Bill Clinton. U dva navrata prije toga je neuspješno tražio predsjedničku nominaciju Republikanske stranke, a na izborima 1976. godine je bio potpredsjednički kandidat Geraldu Fordu, također neuspješno, jer je predsjednik postao Jimmy Carter.

In this Oct. 22, 1986, file photo, lawmakers watch closely as President Ronald Reagan signs into law a landmark tax overhaul on the South Lawn of the White House in Washington.
In this Oct. 22, 1986, file photo, lawmakers watch closely as President Ronald Reagan signs into law a landmark tax overhaul on the South Lawn of the White House in Washington.

Dole je teško ranjen u Drugom svjetskom ratu prilikom oslobađanja Italije od fašista, a od tada nije mogao koristiti desnu ruku. Kao ratni veteran, dobar dio karijere je posvetio borbi za prava veterana, te očuvanju uspomena na američke napore u Drugom svjetskom ratu. Borio se za prava osoba sa invaliditetom, te je zaslužan za njihovu zaštitu od diskriminacije pri zapošljavanju u obrazovanju i javnim službama. Osim toga, ostavio je snažan zakonodavni trag u oblasti poreza i programa za poljoprivredu i prehranu.

Kao jedan od najuticajnijih političara svoje generacije, imao je reputaciju pragmatične osobe, koja je uvijek nastojala postići kompromis, čak i kad je to značilo suprotstavljanje stavovima vlastite stranke.

Devedesetih godina u Kongresu se istakao kao veliki prijatelj Bosne i Hercegovine i borio se za njene interese. Protivio se politici Bijele kuće o zadržavanju embarga na oružje za Bosnu i Hercegovinu, te je smatrao da je umjesto neefikasnih stranih trupa bolje dozvoliti bosanskohercegovačkoj strani da sama nabavi oružje.

Moj pogled je da bismo trebali urgirati našim kolegama, Francuzima, Britancima, Holanđanima i drugima, da odu, podignu embargo i omoguće Bosancima da se bore za sebe.“, rekao je Bob Dole pred Kongresom SAD tada.

Nedugo nakon ovih njegovih riječi, Senat je, nasuprot željama Clintonove administracije, glasao da se embargo na oružje podigne.

Tom prilikom Dole je rekao:

Ne znam kako ćete Amerikanizirati rat ako povučete zaštitne snage i podignete embargo na oružje. Demokratski lideri su rekli da čim se to dogodi, tamo će se pojaviti američke trupe. Ko je to rekao? Pretpostavljam da će predsjednik doći u Kongres. Oni od nas ne traže da umiremo za Bosnu, oni od nas traže da im damo šansu da se brane, a oni će umirati za svoju zemlju.“

Dole je Bosnu i Hercegovinu posjetio u više navrata, uključujući i dolazak ratne 1994. godine sa tadašnjim senatorom, a sadašnjim predsjednikom Sjedinjenih Država, Joe Bidenom. Osim sastanka sa političkim liderima, oni su tada obišli i bolnice, te mjesto masakra na tržnici Markale.

Nakon rata je insistirao na hapšenju ratnih zločinaca, kako prilikom dolazaka u Bosnu i Hercegovinu, tako i u američkoj javnosti.

„Danas smo ovdje da pozovemo predsjednika Clintona da se pobrine da svi ratni zločinci u bivšoj Jugoslaviji budu uhapšeni i privedeni pravdi. Danas smo ovdje da kažemo da ima još mnogo toga da se uradi kako bismo postigli stabilan, pravedan i istinski mir u Bosni. Ako ne uhapsimo počinioce ovih zločina genocida, rizikovat ćemo investiciju od milijardi dolara, trenutno je to oko sedam miliardi dolara, zatim hiljade vojnog i civilnog osoblja, kao i naš prestiž i uticaj kao najveće nacije na planeti zemlji.“, govorio je Dole u julu 1995.

Bob Dole je proglašen počasnim građaninom Sarajeva, a 2019. godine mu je uručen Ključ grada Sarajeva.

Preminuo je u snu, u nedjelju ujutro.

Umro Senator Bob Dole

Obit Bob Dole

Bob Dole, senatski lider iz Kanzasa i republikanski predsjednički kandidat teško ranjen u Drugom svjetskom ratu i simbol generacije veterana tog rata, preminuo je u snu, u nedelju ujutru, saopštila je na društvenim mrežama njegova supruga Elizabeth Dole. Imao je 98 godina.

"Amerika je izgubila jednog od svojih heroja, naša porodica je izgubila svoju stenu", saopštila je Doleova porodica. "Bio je oličenje integriteta, humora, saosjećajnosti i neumorne radne etike. Bio je moćan glas pragmatičnog konzervativizma."

“Bob je bio američki državnik kao malo ko u našoj istoriji. Bio je ratni heroj i među najvećima iz "najveće generacije". Meni je takođe bio prijatelj na koga sam mogao da se oslanjam za pouzdani savjet ili duhovitu opasku u pravom trenutku da smiri nervozu. Nedostajeće mi moj prijatelj, ali sam zahvalan za vrijeme koje smo proveli zajedno i za prijateljstvo sa porodicom Dol. Imao je nepogrešivo osjećanje integriteta i časti. Njegovo poštenje, dostojanstvo, humor i patriotizam treba da budu inspiracija našoj zemlji", saopštio je predsjednik Joe Biden.

Dol je u februaru ove godine objavio da mu je otkriven četvrti stadijum raka pluća. Tokom svoje 36-godišnje karijere na Kapitol hilu, Bob Dol je postao jedan od najuticajnijih zakonodavaca i stranačkih lidera u Senatu. Imao je talenat za kompromis i čuveni smisao za humor, često na sopstveni račun, ali nije oklijevao da ga uperi i na druge.

Pisao je zakone o poreskoj politici, spoljnoj politici, farmama i programima ishrane kao i pravima osoba sa invaliditetom, a zaslužan je i za to što je zaštita od diskriminacije u zapošljavanju obrazovanju i javnim službama postala dio zakona kada je usvojen Zakon o Amerikancima sa invaliditetom.

Današnje vladine kancelarije i nacionalni parkovi pristupačni za osobe za hendikepom, rampe na trotoarima i tumači za jezik gluhonijemih prisutni na zvaničnim lokalnim skupovima su samo neki od vidljivih znakova njegovog naslijeđa, kao i rada zakonodavaca koje je okupio prije 30 godina da bi se usvojio taj važni zakon o građanskim pravima.

Dol je kasnije godine karijere posvetio statusu ranjenih veterana i njihovih palih saboraca na Arlingtonskom nacionalnom groblju, kao i sjećanju na generaciju veterana Drugog svjetskog rata, koja polako nestaje.

Hiljade starih vojnika okupile su se na Nacionalnom travnjaku 2004. godine, na otvaranju spomenika borcima Drugog svjetskog rata - skupu koji je Dole nazvao "našim posljednjim ponovnim okupljanjem." On je bio je jedan od pokretača podizanja tog spomenika.

“Sve nas je manje", rekao je tada. "Ali, ako se okupljamo u sutonu života, on je svjetionik znanja da smo ostali verni svojim saborcima."

Dole je veći dio života proveo u američkoj prijestonici, u centru moći, čak i poslije odlaska u penziju. Sve vrijeme je živeo u slavnom kompleksu Votergejt. Kada je napustio politiku i pridružio se pravničkoj firmi koju su činile istaknute demokrate, šalio se da dovodi svog psa na posao da bi imao još nekog republikanca da priča s njim.

Tri puta je pokušao da postane predsjednik. Poslednji put 1996. godine, kada je osvojio republikansku nominaciju ali je predsjednik Bil Clinton tada ponovo izabran. Borio se za predsjedničku nominaciju svoje stranke 1980. i 1988. a 1976. bio potpredsjednički kandidat republikanske stranke zajedno sa predsjednikom Fordom - kada su izgubili izbore.

Bijela kuća proglasila diplomatski bojkot Olimpijskih igara u Pekingu

Ljubitelj sporta i Olimpijskih igara 2022. u Pekingu pozira ispred sata koji odbrojava dane do početka igara, u Pekngu, 256. oktobra 2021.

Administracija predsjednika Džoa Bajdena objavila je diplomatski bojkot predstojećih Zimskih olimpijskih igara u Pekingu 2022.

Diplomatski bojkot znači da nijedan američki zvaničnik neće prisustvovati bilo kom događaju na Igrama u Pekingu 2022, dok će i dalje biti dozvoljeno učešće sportista iz tima SAD. Time se izbjeglo ponavljanje 1980, kada je tadašnji predsednik Džimi Karter spriječio američke sportiste da prisustvuju Ljetnjim igrama u Moskvi zbog invazije Sovjetskog Saveza na Afganistan krajem 1979.

"Diplomatski bojkot igara ne znači da je to kraj naše zabrinutosti povodom kršenja ljudskih prava. O našoj odluci smo obavijestili i naše saveznike i oni će odlučiti o tome da li će donijeti slične odluke kada je riječ o diplomatskom bojkotu igara", rekla je glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki.

Predsjednik Džo Bajden bio je pod ogromnim pritiskom zakonodavaca u Kongresu da objavi bojkot zbog kršenja ljudskih prava u Kini, uključujući pritvaranje miliona muslimanskih Ujgura u provinciji Sinđang i razbijanje prodemokratskih snaga u Hong Kongu.

Bajden je prošlog mjeseca rekao da razmišlja o diplomatskom bojkotu.

Zimske olimpijske igre u Pekingu održavaju se od 4. do 20. februara.

Virtuelni razgovor Bidena i Putina u utorak

Predsjednici SAD i Rusije Joe Biden i Vladimir Putin (Foto: AP)

Predsjednici Sjedinjenih Država i Rusije Joe Biden i Vladimir Putin održaće u utorak 7. decembra virtuelni susret u vezi sa vojnim tenzijama i drugim pitanjima u Ukrajini.

Američki predsjednik sa Putinom želi da razgovara u vezi sa raspoređivanjem ruskih snaga na granici sa Ukrajinom, prenijela je agencija Reuters riječi neimenovanog izvora iz američke administracije, ali i o strateškoj stabilnosti, cyber bezbjednosti i regionalnim pitanjima.

Biden će još jednom potvrditi podršku Sjedinjenih Država suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, rekao je Reutersu neimenovani izvor.

Tačan termin razgovora dvojice predsjednika nije poznat, a Bijela kuća bila je nedostupna za komentar.

Svjesni smo ruskih akcija već duže vrijeme i očekujem da ćemo imati dugu diskusiju sa Putinom“, rekao je Biden novinarima u petak.

Ne prihvatam ničije crvene linije“, ustvrdio je Biden.

Američki predsjednik rekao je i da je u pripremi sveobuhvatan set inicijativa čija je svrha da odvrate Putina od invazije na Ukrajinu. Agencija Reuters izvijestila je da Biden nije otkrivao više detalja.

Administracija američkog predsjednika razmatrala je sa evropskim partnerima partnerstvo kako bi se uvele dodatne sankcije Rusiji.

Istovremeno, zvanični Kremlj je saopštio da će dvojica državnika razgovarati i o primjeni sporazuma postignutih na junskom samitu u Ženevi.

Susret će zaista biti održan u utorak. Bilateralni odnosi, naravno Ukrajina i realizacija dogovora postignutih u Ženevi su glavne tačke dnevnog reda” rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov agenciji Reuters.

Prema tvrdnjama ukrajinskih zvaničnika, više od 94.000 ruskih vojnika raspoređeno je u blizini granica Ukrajine i Rusije. Ukrajinski ministar odbrane Aleksij Reznikov izjavio je tokom parlamentarne rasprave u petak da ima indicija da Rusija planira vojnu ofanzivu velikih razmjera za kraj januara – pozivajući se na obavještajne izvještaje.

Sa druge strane, zvanična Moskva optužuje Kijev da nastoji jačanje spostvene vojske. Odbacila je navode priprema napad na Ukrajinu i branila svoje pravo da rasporedi trupe na sopstvenoj teritoriji – na način koji smatra prikladnim.

Inače, odnosi između SAD i Rusije pogoršavaju se posljednjih godina, posebno nakon ruske aneksije Krima Ukrajine 2014, njene intervencije u Siriji 2015, ali i tvrdnji američkih obavještajnih službi za miješanje u izbore 2016. na kojima je pobijedio bivši predsjednik Donald Trump.

Dvojica lidera sastala su se ljetos licem u lice u Ženevi. Posljednji put telefonom su razgovarali tokom jula.

Omicron varijanta otkrivena u više američkih država

Ljudi u redu čekaju da prime "booster" dozu protiv Covida u New Yorku.

Omicron varijanta koronavirusa, koja do sredine nedjelje nije bila registrovana u SAD, sada je otkrivena u najmanje pet država, što je još jednom pokazalo koliko se brzo i lako mutacije virusa šire po svijetu. 

Samo dan pošto je prvi poznati slučaj u SAD otkriven u Californiji, testovi su pokazali da je najmanje petoro ljudi na širem području grada New Yorka inficirano omicron varijantom, kao i muškarac iz Minnesote koji je prisustvovao jednoj konvenciji na Manhattanu krajem novembra.

Žena iz Colorada, koja je nedavno putovala u Južnu Afriku, stanovnik Havaja koji nije nigdje putovao proteklih mjeseci, i još jedan stanovnik Kalifornije koji je prošlog mjeseca putovao u Južnu Afriku, također su zaraženi novim sojem, saopštili su zvaničnici.

Mnogo toga se još ne zna o omicronu, uključujući i pitanje da li je više zarazan, kao što neki zdravstveni stručnjaci sumnjaju, da li može da umanji efikasnost vakcina i da li su simptomi isti kao kod prvobitnog virusa, ili slabiji.

Zvaničnici u svakoj od država rekli su da nema razloga za paniku. Međutim, širenje slučajeva, među kojima su i osobe koje nisu nigdje putovale nedavno, znači da je nova varijanta virusa već cirkulisala u nekim dijelovima SAD.

"Moramo da pretpostavimo da je virus prisutan među nama već neko vrijeme", izjavio je gradnačelnik New Yorka Bill de Blasio​ na konferenciji za novinare sa guvernerkom Kathy Hochul​.

Guvernerka New Yorka Kathy Hochuli gradonačelnik New Yorka Bill de Blasio na virtuelnoj konferenciji za novinare u New Yorku, 2. decembra 2021.
Guvernerka New Yorka Kathy Hochuli gradonačelnik New Yorka Bill de Blasio na virtuelnoj konferenciji za novinare u New Yorku, 2. decembra 2021.

Među zaraženim građanima New Yorka je 67-godišnja žena sa Long Islanda koja je nedavno putovala u Južnu Afriku, stanovnici Brooklynna i Queensa i još jedan slučaj za koji se vjeruje da je povezan sa putovanjem. Najmanje jedna osoba je primila dozu vakcine protiv Covida, ali zvaničnici nisu imali podatke o statusu vakcinacije u ostala četiri slučaja.

U Minnesoti, nadležni kažu da je muškarac, koji nije putovao van SAD, počeo da ispoljava simptome nakon što je prisustvovao konvenciji Anime NYC 2021. u New Yorku. Komesarka za zdravlje Minnesote kaže da je muškarac vjerovatno zaražen na konvenciji, ali da zvaničnici to ne znaju pouzdano.

Nadležni u New Yorku pokušavaju da kontaktiraju učesnike konvencije, koja je održana između 19. i 21. novembra. Prema riječima organizatora, u konvenciji je učestvovalo oko 50.000 ljudi, a od njih je traženo da nose maske i pokažu dokaz da su primili najmanje jednu dozu vakcine protiv Covida 19.

Čovjek iz Minnesote je počeo da oseća blage simptome 22. novembra. Bio je vakcinisan i primio "booster" početkom novembra. Testirao se na Covid 24. novembra a simptomi su mu od tada skoro prošli.

Šator za testiranje na Covid u New Yorku, 2. decembra 2021.
Šator za testiranje na Covid u New Yorku, 2. decembra 2021.

22. nonvembra se prva poznata zaražena osoba u SAD vratila u Californiju iz Južne Afrike. Osoba je bila vakcinisana, razvila blage simptome i testirana pozitivna u ponedjeljak.

Druga osoba u toj državi je također vakcinisana i nije joj bila potrebna ljekarska njega. Nevakcinisana odrasla osoba zaražena omicronom na Havajima je preležala Covid prije godinu dana. Trenutno nije hospitalizovana i ima "blage do umjerenih" simptoma, uključujući glavobolju, bol u mišićima i kašalj.

Guvernerka Hochul kaže da slučaj koji se odnosi na putnika iz Minnesote pokazuje da je potrebno da se svi koji mogu vakcinišu protiv Covida ili prime "booster".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG