Linkovi

Najvažnije

Susret Bidena i Xija na istorijskom virtualnom samitu

Virtualni sastanak Joea Bidena i Xija Jinpinga.

Američki predsjednik Joe Biden "pozdravio je priliku da govori iskreno i otvoreno" svom kineskom kolegi Xi Jinpingu o pitanjima koja uključuju ljudska prava, ekonomsko nadmetanje i povećan interes Kine za Tajvan, saopštila je Bijela kuća u utorak.

Bio je to prvi, virtualni, jedan na jedan, susret dvojice lidera otkako je Biden preuzeo dužnost​.

"Predsjednik Biden je naglasio da će se Sjedinjene Države nastaviti zalagati za svoje interese i vrijednosti i, zajedno s našim saveznicima i partnerima, osigurati da pravila puta za 21. vijek unaprijede međunarodni sistem koji je slobodan, otvoren i pošten", stoji u saopštenju Bijele kuće objavljenom u utorak neposredno iza ponoći, nakon završetka virtualnog sastanka koji je trajao više od tri sata. "Naglasio je prioritet koji daje dalekosežnim domaćim ulaganjima, dok se s druge strane povezujemo sa saveznicima i partnerima u inostranstvu kako bismo se suočili s izazovima našeg vremena."

Ali čini se da je Biden ublažio prethodne izjave koje je dao u odbranu Tajvana.

U saopštenju Bijele kuće navodi se da Sjedinjene Države podržavaju politiku "Jedne Kine", protive se nezavisnosti Tajvana i "snažno se protive jednostranim naporima da se promijeni status quo ili potkopa mir i stabilnost širom Tajvanskog moreuza". Ta će uvjeravanja vjerojatno smiriti Peking, a kineski ministar vanjskih poslova je uoči pregovora rekao da Sjedinjene Države trebaju "prestati slati pogrešne signale snagama 'tajvanske nezavisnosti'".

Sve u svemu, rekao je visoki zvaničnik administracije u utorak rano ujutru, dvojica lidera razgovarala su duže nego što se očekivalo, tokom dvije sjednice koje su trajale tri i po sata.

"Znate, nismo očekivali pomak", rekao je službenik administracije novinarima. "Nije bilo ničega, ničega za prijaviti".

Na pitanje jesu li razgovori uspjeli smanjiti napetosti između dvije velesile, zvaničnik administracije je rekao da to nije cilj razgovora i da se taj odnos ne smije posmatrati kao onaj koji ima uspone i padove.

"Ne mislim da je svrha bila posebno ublažavanje napetosti ili nužno rezultat", rekao je zvaničnik.

'Samo jednostavno, izravno nadmetanje'

Biden je maratonski sastanak započeo prijateljskim pozdravom prije nego što je brzo prešao na trezveno promišljanje o izazovima koji dijele dvije nacije.

"Čini mi se da je naša odgovornost kao lidera Kine i Sjedinjenih Država osigurati da nadmetanje između naših zemalja ne pređe u sukob", rekao je Biden u ponedjeljak dok su dvojica lidera razgovarali tokom video poziva između Washingtona i Pekinga. "Bilo namjerno ili nenamjerno - samo jednostavno, izravno nadmetanje."

Xi je takođe priznao mnoga pitanja između dvije velike sile i, kako se očekivalo, odbranio suverenitet svoje nacije od onoga što je Peking dugo doživljavao kao američku i međunarodnu osudu i pritisak.

"Svako od nas treba dobro voditi svoje unutrašnje poslove i, u isto vrijeme, preuzeti svoj dio međunarodnih odgovornosti i raditi zajedno na unapređenju plemenitog cilja svjetskog mira i razvoja", rekao je Xi. "Ovo je zajednička želja ljudi naše dvije zemlje i cijelog svijeta."

Biden je naglasio da zemlje moraju uspostaviti "zaštitne ograde" kako bi izbjegle sukobe i radile zajedno gdje je to moguće na pitanjima poput klimatskih promjena. To je jedno od ostalim pitanjima o kojima su lideri razgovarali, saopšteno je iz Bijele kuće, a koja su uključivala i rasprave o regionalnim izazovima, uključujući Sjevernu Koreju, Afganistan i Iran.

O nadolazećim pregovorima o denuklearizaciji s Iranom, visoki zvaničnik administracije rekao je za Glas Amerike (VOA) da su dvije strane razmijenile mišljenja o svojim očekivanjima prije pregovora i da će tražiti načine da osiguraju da razgovori, koji bi se trebali nastaviti krajem mjeseca, budu produktivni.

Sjedinjene Države vide Kinu kao svog strateškog konkurenta, a Peking ostvaruje dobitke na svojoj vojnoj i ekonomskoj dominaciji širom svijeta. Dvije zemlje su upletene u diplomatske, pravne, tehnološke i ekonomske sporove koji su nestabilni i skloni eskalaciji. Došlo je do sukoba oko intelektualnog vlasništva i carina, kao i regionalnih žarišta koja bi mogla prerasti u oružani sukob, uključujući u Tajvanskom moreuzu, te u južnokineskom i istočnokineskom moru.

Visoki zvaničnik administracije rekao je novinarima u nedjelju da se na ovom sastanku "ne radi o pristanku na određeni rezultat ili ishod".

Nedostatak opipljivih rezultata nije nužno loša stvar, rekao je Matthew Goodman, viši potpredsjednik za ekonomiju u Centru za strateške i međunarodne studije, ističući da su odnosi SAD-a i Kine bili na istorijski niskom nivou.

"Mislim da je to važan trenutak, čak i ako iz toga ne proizlazi mnogo", rekao je. "Važno je da dva lidera razgovaraju."

Bijela kuća je saopštila da je Biden izrazio zabrinutost za ljudska prava u Xinjiangu, Tibetu, Hong Kongu i šire. Takođe je Xiju istakao ono što SAD vidi kao nepoštene trgovinske i ekonomske prakse Kine.

Mnogi posmatrači su pesimistični da će sastanak na smislen način promijeniti odnos dvije zemlje.

"Ovo nije Sunnylands samit", rekao je Patrick Cronin, šef odsjeka za azijsko-pacifičku sigurnost na Institutu Hudson, osvrćući se na sastanak tadašnjeg predsjednika Baracka Obame i Xija 2013. u Kaliforniji, koji je učvrstio temelje bilateralnih odnosa SAD-a i Kine i popločao put nuklearnoj diplomatiji sa Sjevernom Korejom. "Odnos se promijenio - nesigurniji je, napetiji", rekao je Cronin.

Iako bi obe strane željele izbjeći sukob, čini se da nijedna nije spremna odustati od onoga što smatra temeljnim vrijednostima i interesima – a mnogi od njih jednostavno su nekompatibilni.

"Nema dokaza da je bilo koji od lidera temeljito preispitao svoj interes, svoje ciljeve, svoju strategiju", rekao je Robert Daly, direktor Wilson Centra Kissingerovog instituta za Kinu i Sjedinjene Države. "Dakle, lideri traže neku vrstu formule koja zadovoljava uzajamne minimalne ciljeve i koja će im omogućiti da pokušaju upravljati ovim nadmetanjem, umjesto da ono eskalira do sukoba."

Istoričar Jeremi Suri sa Univerziteta Texas u Austinu primijetio je da bi neobična logistika virtualnog sastanka mogla imati uticaja.

"Ovo bi mogao biti val budućnosti, gdje jedna strana ne mora popustiti u smislu: 'Ići ću na tvoj domaći teren'", rekao je Suri. "Ali umjesto toga, obe su na svom domaćem terenu. Dakle, mislim da je ovo zapravo bio vrlo dobar prvi korak, gdje oba lidera mogu osjetiti da imaju kontrolu."

Washington i Peking osigurali su mali pozitivan korak uoči sastanka. Na klimatskom summitu COP26 u Glasgowu u Škotskoj, ranije ovog mjeseca, dva najveća svjetska emitera CO2 neočekivano su najavila da će raditi zajedno na smanjenju emisija i redovno se sastajati kako bi riješili klimatsku krizu.

A to se ogleda i u onome što je vjerovatno bio namjerni odjevni signal između dvojice lidera kojima je svaki vidljivi detalj važan. Biden se u ponedjeljak pojavio noseći kravatu jarko crvene boje - koja se smatra povoljnom bojom u kineskoj kulturi. Xi je nosio kravatu u plavoj boji s potpisom Bidenove Demokratske stranke.

Paris Huang i Nike Ching dali su svoj doprinos ovom izvještaju.

See all News Updates of the Day

Blinkenov savjetnik dolazi u BiH: "Pomoć u stvaranju funkcionalne BiH"

Derek Chollet, US State Department councellor

Specijalni savjetnik američkog državnog sekretara Derek Chollet, dolazi u region u nedjelju. Jedna od stanica zapadno-balkanske turneje je i BiH. Urednica redakcije Glasa Amerike na bosanskom jeziku Džeilana Pećanin Allison razgovarala je s visokim dužnosnikom i pitala ga koji je cilj posjete.

CHOLLET: Pridružujem se Gabrielu Escobaru i drugim zvaničnicima ne samo State Departmenta nego i Bijele kuće , jer je važno da budemo tamo u ovom trenutku, kritičnom trenutku za zemlje Zapadnog Balkana, a nakon uspješnog summita sa Evropskom Unijom. Mi želimo još jednom u BIH pokazati podršku Sjedinjenih Država svim naporima zemlje da nova vlada počne funkcionirati, a u tom smislu ćemo sastati sa članovima BH Predsjedništva, i potvrditi američku podršku nastavku napora da se stvori jedna funkcionalna, održiva, multietnička država. … Mi nastavljamo dijalog sa BH zvaničnicima o tome kako Amerika dodatno može pomoći da se brže krene naprijed, da se formira jedna multi-etnička i funkcionalna demokracija.

VOA: Možete li pojasniti nedavnu izjavu generalnog tajnika NATO saveza Jensa Stoltenberga da su pod najvećom prijetnjom zbog rata u Ukrajini i ruskog utjecaja, Moldavija, Gruzija i BiH, a ne, recimo Srbija…Zbog čega se vjeruje da je BiH tako ugrožena ovom situacijom?

CHOLLET: To je refleksija određenih podjela unutar BiH, zbog kojih smo već duže vrijeme zabrinuti, i svakako želimo i o tome razgovarati tijekom posjeta. Naravno, dezinformacije i negativan utjecaj Rusije su se proširili cijelim regionom, ali je najopasnije u najviše ranjivim, najosjetljivijim zemljama, kakva je BiH. Mislim da je zato Stoltenberg to rekao. Kad već govorimo o NATO savezu, želim istaknuti koliko je važno da je ministarka vanjskih poslova BiH nedavno bila prisutna na ministarskom satanku u Bukureštu, gdje je bio i državni sekretar Blinken, to je znak podrške NATO-u od strane BiH, i svemu što NATO čini u BIH već godinama. To sve doprinosi našem zajedničkom uvjerenju da želimo vidjeti sigurnu i stabilnu BIH.

VOA: Dobro su poznata stajališta Milorada Dodika, čija je bliska suradnica stranačka partnerica sada članica Predsjedništva BiH, u pogledu suverene i jedinstvene BIH. Hoćete li imati posebnu poruku za njih, pogotovo u svjetlu spomenutih ruskih utjecaja?

CHOLLET: Mi smo na to ukazali mnogo puta. Ja sam lično imao priliku da o tome govorim sa gospodinom Dodikom prošloga novembra, a sada ćemo ponovno govoriti o tom problemu tijekom susreta s Predsjedništvom. Mi smo zabrinuti za širenje negativnog ruskog utjecaja u BiH, ali i u cijelom regionu. Naravno da kategorički odbijamo bilo koji separatistički potez u BIH, jer je to direktno kršenje Dejtonskog ugovora, i mi stojimo protiv toga. Svako nastojanje da se uspostave nekakve paralelne institucije ili bilo šta što promovira separatizam u bilo kom smislu, direktno je kršenje Dejtonskog ustava. Mi želimo da u BiH razgovaramo s liderima koji razmišljaju konstruktivno, želimo da ti lideri surađuju s nama i medjusobno na način koji vodi zajedničkom napretku, kretanju naprijed. Želimo da se konačno postigne ono što svi mi vjerujemo donosi dobrobit ne samo narodu BiH, nego cijelom regionu, kao i američkim interesima u regionu. A to znači BiH u miru unutra, i u miru sa susjednim zemljama, kako bi se konačno ostvario veliki potencijal koji mi vidimo u bosanskom narodu.

VOA: Endemska korupcija je ogroman problem BIH, i iako, prema podacima novog državnog tužitelja, ima pomaka i nedavnih uspjeha, sve se odvija jako sporo i zadatak je vrlo težak jer korupcija vlada u najvišim nivoima vlasti. Vidite li ikakav pomak?

CHOLLET: Sjedinjene Države ulažu velike napore u svoje razne programe koji podržavaju borbu protiv korupcije. Tijekom predstojećeg posjeta ću posjetiti neke organizacije koji se bore protiv korupcije, a mi smo ovdje nadavno imenovali novog izaslanika za globalnu borbu protiv korupcije, jer korupcija je zlo diljem svijeta. Iako, posebno je sve’prisutna i štetna u BiH i drugim zemljama Zapadnog Balkana i stoji na putu svakom napretku. Da, ima napretka u borbi, ali je put pred nama i dalje dugačak. Sjedinjene Države su nedavno sankcionirale dodatne osobe za koje vjerujemo da su dio korumpiranih djela. No, želimo pomoći BiH da se može sama bolje boriti protiv korupcije…..Trenutno nemam novih sankcija za najaviti, ali smo već pokazali da smo voljni koristiti to oruđe kako bi spriječili novu korupciju, i kaznili one koji su već djelovali korumpirano kršeći zakon i postulate na kojima počiva poštena vladavina.

VOA: Sjedinjene Države su nedavno izrazile razočarenje time što BiH nije željela glasati za rezoluciju UN-a kojom se osuđuje iranski tretman žena i prosvjednika uopće. Prije koji dan je u posjetu Sarajevu bio iranski ministar vanjskih poslova gdje mu je domaćin bila ministrica vanjskih poslova BiH i gdje je između ostalog naglašeno gotovo 30 godina staro prijateljstvo i partnerstvo izmedju dvije zemlje. Koji je vaš komentar?

CHOLLET: Mi vjerujemo u to da zemlje moraju ustati protiv onog što Iran radi svom narodu. Desetine hiljada ljudi su na ulicama u pokušaju da ostvare osnovna ljudska prava, osnovne slobode. To je, kako mi smatramo, nešto što druge zemlje trebaju podržati, a pogotovo zemlje poput Bosne, zemlja kojoj u posljednjih preko 25 godina međunarodna zajednica pokušava pomoći, korak po korak. Stoga smo se nadali da bi BiH dodala svoj glas ovom što vidimo da je rastući konsensus u svijetu protiv ovog što iranski režim radi svom narodu. Usput budi rečeno - evo danas je baš dan kada je Iran pogubio prvog političkog zatvorenika koji je sudjelovao u prosvjedima. A takvo nešto možemo samo osuditi.

Brittney Griner predata američkim vlastima u razmjeni zatvorenika sa Rusijom

Biden: Oslobađanje Brittney Griner rezultat višemjesečnog rada administracije
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:54 0:00

Američka košarkašica Brittney Griner oslobođena je iz zatvora u Rusiji zahvaljujući razmjeni zatvorenika sa Rusijom i predata je američkim vlastima, saopštio je predsjednik SAD Joe Biden u četvrtak.

"Upravo sam razgovarao sa Brittney Griner. Na sigurnom je. U avionu. Ona je na putu kući", napisao je Biden na Twitteru, što je i ponovio na početku obraćanja iz Bijele kuće.

Predsjednik Biden je napomenuo da američki zvaničnici nastavljaju da pokušavaju da osiguraju oslobađanje još jednog američkog državljanina koji se nalazi u ruskom zatvoru, bivšeg marinca Paula Whelana.

"Nažalost i iz potpuno nelegitimnih razloga, Rusija tretira Paulov slučaj drugačije od Brittney. Iako još nismo uspjeli da osiguramo Paulovo oslobađanje, ne odustajemo. Nikad nećemo odustati", rekao je Biden.

Whelan služi 16-godišnju zatvorsku kaznu u ruskoj oblasti Mordoviji, osuđen za špijunađu, što poriče. On je uhapšen 2018, a osuđen dvije godine kasnije.

Biden i potpredsjednica Kamala Harris razgovarali su telefonom sa zvijezdom američke WNBA lige iz ovalne kancelarije, rekao je jedan zvaničnik Bijele kuće, a u razgovoru je učestvovala i Cherelle Griner, supruga Brittney Griner.

Ministarstvo spoljnih poslova objavilo je da je razmijenilo Griner za ruskog državljanina Viktora Buta, bivšeg trgovca oružjem i da se razmjena odigrala na aerodromu u Abu Dabiju.

Tridesetdvogodišnja Griner, košarkašica WNBA ligaša Phoenix Mercury uhapšena je 17. februara, sedam dana prije početka ruske invazije na Ukrajinu , što je značajno zakomplikovalo situaciju, usljed znatnog pogoršanja odnosa Washingtona i Moskve.

Dvostruka olimpijska šampionka uhapšena je na aerodromu u Moskvi kada su u njenom prtljagu pronađene patrone za vejpovanje, koje su sadržale ulje marihuane, koje je zabranjeno zakonom u Rusiji.

Osuđena je na devet godina zatvora 4. augusta, pošto se izjasnila da je kriva, jer je pogrešila, ali da nije imala namjeru da prekrši zakon. Prošlog mjeseca je prebačena u kaznenu koloniju u Mordoviji da bi odslužila kaznu.

Viktor But, koji ima 55 godina, postao je jedan od najtraženijih ljudi svijeta tokom karijere kao međunarodni trgovac oružjem, i stekao nadimak "Trgovac smrti".

Ozloglašen je po tome što je bio spreman da prodaje oružje svakom, bez izuzetka, od paravojnih foprmacija u Sijera Leoneu, preko pripadnika brutalnog režima Charlesa Taylora u Liberiji do talibana.

Njegov život poslužio je kao inspiracija za holivudsko ostvarenje iz 2005. "Gospodar rata" (Lord of War), sa dobitnikom Oscara Nicolasom Cageom u glavnoj ulozi.

Buta su američke vlasti uhapsile 2008. godine na Tajlandu, a 2012. je osuđen na 25 godina zatvora. Rusija je tvrdila da je nevin i pokušavala da osugura njegovo oslobađanje.

Pregled dešavanja na Capitol Hillu 2022.

Pregled dešavanja na Capitol Hillu 2022.
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:29 0:00

Od finansiranja klimatskih i socijalnih programa do zaštitite prava na istospolne brakove, i istrage protiv bivšeg predsjednika Trumpa, demokratski zakonodavci su se bavili sa mnogo pitanja, u godini u kojoj su imali većinu u Kongresu, što više nije slučaj.

Zelenskyy i ‘duh Ukrajine’ osoba godine magazina Time

The AP Interview Russia Ukraine War Zelenskyy

Magazin Time proglasio je u srijedu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog svojom osobom godine, dodijelivši mu priznanje "zbog dokaza da hrabrost može biti zarazna kao i strah".

Glavni urednik Edward Felsenthal rekao je da je izbor Zelenskog — uz “duh Ukrajine” — bio “najjasniji u sjećanju”.

“Bez obzira ispunjava li bitka za Ukrajinu nadom ili strahom, svijet je 2022. marširao u stilu Volodimira Zelenskog”, rekao je.

Komičar koji je postao političar koji je 2019. izabran da vodi Ukrajinu, Zelenskyy je neprestano radio od ruske invazije 24. februara kako bi potaknuo otpor svoje zemlje i pridobio međunarodnu potporu Ukrajini.

Felsenthal je rekao da je odluka Zelenskog kad je rat počeo "da ne bježi iz Kijeva, nego da ostane i skupi podršku bila sudbonosna".

“Za dokazivanje da hrabrost može biti zarazna kao i strah, za poticanje ljudi i naroda da se okupe u odbrani slobode, za podsjećanje svijeta na krhkost demokratije — i mira — Volodymyr Zelensky i duh Ukrajine su TIME-ova osoba za 2022. godine”, dodao je.

Magazin je također istaknuo ljude za koje se kaže da utjelovljuju duh Ukrajine. Među njima su inženjer Oleg Kutkov, koji je pomogao da Ukrajina ostane povezana; Olga Rudenko, urednica Kyiv Independenta; i britanski borbeni kirurg David Nott.

Timeov godišnji izbor izazivao je raspravu, a ponekad i kontroverzu otkako je započeo 1927. Osoba godine 2021. bio je Elon Musk, tehnološki, telekomunikacijski i svemirski magnat koji je nedavno kupio Twitter. Godine 2020. titula je pripala predsjedniku SAD-a Joeu Bidenu - u to vrijeme izabranom predsjedniku - i potpredsjednici Kamali Harris.

Demokratski senator Vornok pobjednik drugog kruga izbora u Džordžiji

Demokratski senator Rafael Vornok (Foto: AP/Brynn Anderson)

Demokratski senator Rafael Vornok pobijedio je u utorak republikanskog protivkandidata i bivšeg fudbalera Heršela Volkera u drugom krugu izbora u Džordžiji, čime su demokrate proširile većinu u Senatu, pokazuju projekcije agencije AP i vodećih američkih televizijskih mreža.

Poslije Vornokove pobjede, demokrate će imati većinu od 51. mjesta u Senatu koji broji 100 članova, nakon što su prethodno obje stranke imale po 50 mjesta. To će demokratama donekle olakšati da potvrđuju Bajdenove kandidate za sudije i položaje u administraciji. Međutim, za usvajanje većine zakona i dalje je potrebna podrška republikanaca.

Vornokova pobjeda učvrstila je status Džordžije kao jedne od ključnih država na predsjedničkim izborima 2024. godine. Demokrate su protekle dvije godine pobijedile u tri trke za Senat u toj američkoj državi, u kojoj je nekada Republikanska stranka imala najveću popularnost, ali u kojoj je predsjednik Džo Bajden pobijedio 2020. godine.

Volkerov poraz predstavlja neuspjeh za bivšeg predsjednika Donalda Tuampa koji se ponovo kandidovao za republikansku predsjedničku nominaciju. Tramp je na proteklim kongresnim izborima podržao Volkera i desetine drugih istaknutih republikanskih kandidata, ali je imao pomiješane rezultate u tijesnim trkama.

Volkerovu kampanju opterećivao je niz optužbi, uključujući i tvrdnje bivših djevojaka - koje je negirao - da ih je ohrabrivao na abortus, iako je javno tražio da se prekid trudnoće proglasi nelegalnim.

Drugi krug izbora u Džoržiji, održan nakon što ni jedan kandidat nije osvojio 50 odsto glasova tokom prvog kruga 8. novembra, najskuplja je izborna trka ovogodišnjeg izbornog ciklusa u koju je utrošeno više od 400 miliona dolara. Prema finansijskim podacima, Vornok je imao jasnu prednost kada je riječ o novcu izdvojenom za kampanju.

Ovo je druga Vornokova pobjeda u drugom krugu izbora za dvije godine - mjesto senatora prvi put je osvojio u januaru 2021. godine.

Vornok je sveštenik u istorijskoj crkvi u Atlanti u kojoj je nekad propovjedao čuveni američki borac za ljudska prava Martin Luter King. I Vornok i Volker su Afroamerikanci.

Volker je optužio Vornoka da podržava politiku koja je dovela do rasta inflacije, a tokom kampanje je izražavao protivljenje učešću transrodnih osoba u ženskim sportovima.

Republikanci su na izborima za Kongres osvojili tijesnu većinu u Predstavničkom domu, ali se nisu ostvarila neka predviđanja o "crvenom talasu" odnosno ubjedljivim pobjedama republikanskih kandidata. Republikanska stranka takođe nije osvojila većinu u Senatu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG