Linkovi

Najnovije

Susret Bidena i Xija na istorijskom virtualnom samitu

Virtualni sastanak Joea Bidena i Xija Jinpinga.
Virtualni sastanak Joea Bidena i Xija Jinpinga.

Američki predsjednik Joe Biden "pozdravio je priliku da govori iskreno i otvoreno" svom kineskom kolegi Xi Jinpingu o pitanjima koja uključuju ljudska prava, ekonomsko nadmetanje i povećan interes Kine za Tajvan, saopštila je Bijela kuća u utorak.

Bio je to prvi, virtualni, jedan na jedan, susret dvojice lidera otkako je Biden preuzeo dužnost​.

"Predsjednik Biden je naglasio da će se Sjedinjene Države nastaviti zalagati za svoje interese i vrijednosti i, zajedno s našim saveznicima i partnerima, osigurati da pravila puta za 21. vijek unaprijede međunarodni sistem koji je slobodan, otvoren i pošten", stoji u saopštenju Bijele kuće objavljenom u utorak neposredno iza ponoći, nakon završetka virtualnog sastanka koji je trajao više od tri sata. "Naglasio je prioritet koji daje dalekosežnim domaćim ulaganjima, dok se s druge strane povezujemo sa saveznicima i partnerima u inostranstvu kako bismo se suočili s izazovima našeg vremena."

Ali čini se da je Biden ublažio prethodne izjave koje je dao u odbranu Tajvana.

U saopštenju Bijele kuće navodi se da Sjedinjene Države podržavaju politiku "Jedne Kine", protive se nezavisnosti Tajvana i "snažno se protive jednostranim naporima da se promijeni status quo ili potkopa mir i stabilnost širom Tajvanskog moreuza". Ta će uvjeravanja vjerojatno smiriti Peking, a kineski ministar vanjskih poslova je uoči pregovora rekao da Sjedinjene Države trebaju "prestati slati pogrešne signale snagama 'tajvanske nezavisnosti'".

Sve u svemu, rekao je visoki zvaničnik administracije u utorak rano ujutru, dvojica lidera razgovarala su duže nego što se očekivalo, tokom dvije sjednice koje su trajale tri i po sata.

"Znate, nismo očekivali pomak", rekao je službenik administracije novinarima. "Nije bilo ničega, ničega za prijaviti".

Na pitanje jesu li razgovori uspjeli smanjiti napetosti između dvije velesile, zvaničnik administracije je rekao da to nije cilj razgovora i da se taj odnos ne smije posmatrati kao onaj koji ima uspone i padove.

"Ne mislim da je svrha bila posebno ublažavanje napetosti ili nužno rezultat", rekao je zvaničnik.

'Samo jednostavno, izravno nadmetanje'

Biden je maratonski sastanak započeo prijateljskim pozdravom prije nego što je brzo prešao na trezveno promišljanje o izazovima koji dijele dvije nacije.

"Čini mi se da je naša odgovornost kao lidera Kine i Sjedinjenih Država osigurati da nadmetanje između naših zemalja ne pređe u sukob", rekao je Biden u ponedjeljak dok su dvojica lidera razgovarali tokom video poziva između Washingtona i Pekinga. "Bilo namjerno ili nenamjerno - samo jednostavno, izravno nadmetanje."

Xi je takođe priznao mnoga pitanja između dvije velike sile i, kako se očekivalo, odbranio suverenitet svoje nacije od onoga što je Peking dugo doživljavao kao američku i međunarodnu osudu i pritisak.

"Svako od nas treba dobro voditi svoje unutrašnje poslove i, u isto vrijeme, preuzeti svoj dio međunarodnih odgovornosti i raditi zajedno na unapređenju plemenitog cilja svjetskog mira i razvoja", rekao je Xi. "Ovo je zajednička želja ljudi naše dvije zemlje i cijelog svijeta."

Biden je naglasio da zemlje moraju uspostaviti "zaštitne ograde" kako bi izbjegle sukobe i radile zajedno gdje je to moguće na pitanjima poput klimatskih promjena. To je jedno od ostalim pitanjima o kojima su lideri razgovarali, saopšteno je iz Bijele kuće, a koja su uključivala i rasprave o regionalnim izazovima, uključujući Sjevernu Koreju, Afganistan i Iran.

O nadolazećim pregovorima o denuklearizaciji s Iranom, visoki zvaničnik administracije rekao je za Glas Amerike (VOA) da su dvije strane razmijenile mišljenja o svojim očekivanjima prije pregovora i da će tražiti načine da osiguraju da razgovori, koji bi se trebali nastaviti krajem mjeseca, budu produktivni.

Sjedinjene Države vide Kinu kao svog strateškog konkurenta, a Peking ostvaruje dobitke na svojoj vojnoj i ekonomskoj dominaciji širom svijeta. Dvije zemlje su upletene u diplomatske, pravne, tehnološke i ekonomske sporove koji su nestabilni i skloni eskalaciji. Došlo je do sukoba oko intelektualnog vlasništva i carina, kao i regionalnih žarišta koja bi mogla prerasti u oružani sukob, uključujući u Tajvanskom moreuzu, te u južnokineskom i istočnokineskom moru.

Visoki zvaničnik administracije rekao je novinarima u nedjelju da se na ovom sastanku "ne radi o pristanku na određeni rezultat ili ishod".

Nedostatak opipljivih rezultata nije nužno loša stvar, rekao je Matthew Goodman, viši potpredsjednik za ekonomiju u Centru za strateške i međunarodne studije, ističući da su odnosi SAD-a i Kine bili na istorijski niskom nivou.

"Mislim da je to važan trenutak, čak i ako iz toga ne proizlazi mnogo", rekao je. "Važno je da dva lidera razgovaraju."

Bijela kuća je saopštila da je Biden izrazio zabrinutost za ljudska prava u Xinjiangu, Tibetu, Hong Kongu i šire. Takođe je Xiju istakao ono što SAD vidi kao nepoštene trgovinske i ekonomske prakse Kine.

Mnogi posmatrači su pesimistični da će sastanak na smislen način promijeniti odnos dvije zemlje.

"Ovo nije Sunnylands samit", rekao je Patrick Cronin, šef odsjeka za azijsko-pacifičku sigurnost na Institutu Hudson, osvrćući se na sastanak tadašnjeg predsjednika Baracka Obame i Xija 2013. u Kaliforniji, koji je učvrstio temelje bilateralnih odnosa SAD-a i Kine i popločao put nuklearnoj diplomatiji sa Sjevernom Korejom. "Odnos se promijenio - nesigurniji je, napetiji", rekao je Cronin.

Iako bi obe strane željele izbjeći sukob, čini se da nijedna nije spremna odustati od onoga što smatra temeljnim vrijednostima i interesima – a mnogi od njih jednostavno su nekompatibilni.

"Nema dokaza da je bilo koji od lidera temeljito preispitao svoj interes, svoje ciljeve, svoju strategiju", rekao je Robert Daly, direktor Wilson Centra Kissingerovog instituta za Kinu i Sjedinjene Države. "Dakle, lideri traže neku vrstu formule koja zadovoljava uzajamne minimalne ciljeve i koja će im omogućiti da pokušaju upravljati ovim nadmetanjem, umjesto da ono eskalira do sukoba."

Istoričar Jeremi Suri sa Univerziteta Texas u Austinu primijetio je da bi neobična logistika virtualnog sastanka mogla imati uticaja.

"Ovo bi mogao biti val budućnosti, gdje jedna strana ne mora popustiti u smislu: 'Ići ću na tvoj domaći teren'", rekao je Suri. "Ali umjesto toga, obe su na svom domaćem terenu. Dakle, mislim da je ovo zapravo bio vrlo dobar prvi korak, gdje oba lidera mogu osjetiti da imaju kontrolu."

Washington i Peking osigurali su mali pozitivan korak uoči sastanka. Na klimatskom summitu COP26 u Glasgowu u Škotskoj, ranije ovog mjeseca, dva najveća svjetska emitera CO2 neočekivano su najavila da će raditi zajedno na smanjenju emisija i redovno se sastajati kako bi riješili klimatsku krizu.

A to se ogleda i u onome što je vjerovatno bio namjerni odjevni signal između dvojice lidera kojima je svaki vidljivi detalj važan. Biden se u ponedjeljak pojavio noseći kravatu jarko crvene boje - koja se smatra povoljnom bojom u kineskoj kulturi. Xi je nosio kravatu u plavoj boji s potpisom Bidenove Demokratske stranke.

Paris Huang i Nike Ching dali su svoj doprinos ovom izvještaju.

See all News Updates of the Day

Pogled na J.D. Vancea - Trumpovog potpredsjedničkog kandidata

Pogled na J.D. Vancea - Trumpovog potpredsjedničkog kandidata
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:03 0:00

Američki senator iz države Ohio J. D. Vance imenovan je potpredsjedničkim kandidatom Donaldu Trumpu. Njegova politika poklapa se s politikom bivšeg predsjednika, ali njegovo porijeklo ne može biti drugačije.

Bjeloruski aktivista Andrej Gnjot: Ja sam prvi politički zatvorenik u novijoj istoriji Srbije

Andrej Gnjot
Andrej Gnjot

Samo što je stupio na tlo Srbije, 30. oktobra prošle godine, bjeloruski aktivista Andrej Gnjot uhapšen je na beogradskom aerodromu, na osnovu crvene potjernice Interpola, koju su za njim izdale bjeloruske vlasti.

Gnjot u razgovoru za Glas Amerike tvrdi da iza potjernice stoji, kako ga označava, diktatorski režim predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka, kojem će on biti isporučen ukoliko vlasti u Srbiji ostanu pri stavu da se drže potjernice iz Bjelorusije.

Poslije sedam mjeseci provedenih u Centralnom zatvoru (CZ) u Beogradu, Andrej se posljednja dva mjeseca nalazi u kućnom pritvoru i odatle bije bitku za svoju slobodu i svoj opstanak.

„Ja sada imam zvaničan status političkog zatvorenika u Srbiji. To je međunarodni zvanični status. I prvi put u modernoj istoriji nezavisne Srbije, uključujući i vrijeme jugoslovenskog komunizma - Srbija ima stvarnog političkog zatvorenika. I taj stvarni politički zatvorenik je u pritvoru ovdje i sada, u centru, u srcu Evrope. Srbija je 2012. godine podnijela zahtev za članstvo u EU. Kako Srbija može da bude članica EU ukoliko ima stvarnog političkog zatvorenika”, kaže Andrej Gnjot u razgovoru za Glas Amerike.

Formalno-pravno, režim u Minsku tereti Andreja zbog navodne utaje poreza od oko 300 hiljada eura. Sam Andrej i njegov pravni tim tvrde da je riječ o neosnovanoj i politički motivisanoj odluci beloruskih vlasti, koje pokušavaju da ga kao kritičara režima vrate u zemlju i osude.

Trenutno su u Bjelorusiji na snazi takozvani „zakoni protiv ekstremizma i kršenja ugleda Republike Bjelorusije”, na osnovu kojih su „ekstremistima” proglašeni mnogi aktivisti nevladinih organizacija, borci za ljudska prava, kritički nastrojeni novinari i novinari koji rade za strane medije, poput Radija Slobodna Evropa, BBC-a i slično.

Sam Andrej je osnovao organizaciju Slobodno udruženje sportista Bjelorusije, u okviru koje se borio protiv diktature u sportu i šire u društvu. Time je, kako tvrdi, „stao na žulj” Aleksandru Lukašenku i njegovom sinu, koji su bili predsjednik i potpredsjednik nacionalnog Olimpijskog komiteta Belorusije, tijela koje je - prema riječima Andreja Gnjota - „od 2020. vršilo represiju nad sportistima zbog njihovih političkih uvjerenja”. Poslije toga, režim u Bjelorusiji gubi finansiranje od 1,5 miliona eura godišnje od Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK), a Lukašenko je smijenjen sa čela nacionalnog olimpijskog komiteta.

Osim toga, Bjelorusija je na inicijativu Gnjotovog udruženja izgubila pravo na organizaciju međunarodnog prvenstva u hokeju na ledu, koje je prebačeno iz glavnog grada Bjelorusije - Minska, u Rigu u Letoniji. To je, kaže Gnjot, Lukašenku uskratilo priliku za zaradu i promociju.

Uz to, Andrej je volonterski dijelio svoje fotografije i video snimke sa protesta protiv Lukašenka sa Radijom Slobodna Evropa iz Praga, kao i informacije sa drugim slobodnim medijima, koje u Bjelorusiji tretiraju kao „ekstremističke” medije, a njega kao „ekstremistu” kojem prijeti dugogodišnji zatvor u Bjelorusiji, ili čak smrtna kazna ili smrt u zatvoru.

„Sada sam zatvorenik Srbije. Ja sam u Srbiji, Srbija me je strpala u zatvor, ne Lukašenko. Lukašenko nije ništa uradio protiv mene. Formalno. Srbija me je stavila u kućni pritvor. Prvih sedam mjeseci sam bio u pritvoru i sada dva mjeseca ovdje. Ruke Srbije me drže ovde. Ruke Srbije čine ove nevjerovatne loše stvari protiv mene”, kaže Andrej Gnjot i dodaje:

„Ovo je smiješno, ali izgleda kao da Lukašenko kontroliše srpsku vladu. Ali ne mogu da zamislim kako se to dogodilo - Srbija je potpuno nezavisno i moderno društvo, moderna država. Kako diktator Lukašenko može da kontroliše Srbiju i kako on može da im govori šta da rade. Ali sada diktator kaže - morate da pritvorite ovog momka, morate da ga strpate u zatvor i poslije toga treba da mi ga isporučite. I Srbija kaže - u redu, učinićemo to.”

Poslije devet mjeseci u Srbiji, Gnjot kaže da sada treba da preživi, da se bori za sopstveni život i to u mnogo pravaca - politički, zakonski, pa i finansijski, koji mu sve teže pada.

„Svakog dana mi je potreban novac za život. Treba mi novac za stan, hranu, za lijekove, jer sam izgubio dio zdravlja u zatvoru tokom sedam mjeseci. Treba da platim advokata, treba da platim ovaj stan u kom sam pritvoren. Velika količina para mi treba. Ja ne mogu da radim, nemam posao, nema ušteđevinu, a ušteđevina moje porodice i prijatelja je potrošena još u februaru ove godine. Sada svakodnevno moram rješavam stvarne probleme - kako preživjeti”, priča Andrej za Glas Amerike.

Govoreći o novčanim troškovima, Gnjot kaže da je, s obzirom da niko ne želi da iznajmljuje stan ljudima koji su u kućnom pritvoru, dao avans od pet hiljada eura za 3 mjeseca.

Račun advokata za dva ročišta pred Višim sudom, pripremu svih dokumenata, žalbe i rad sa dokazima iznosi još sedam hiljada eura. Uz to idu troškovi za hranu i lijekove od oko 500 evra mjesečno, a i u zatvoru je potrošio više od dvije hiljade eura na hranu iz zatvorske prodavnice, s obzirom da je hrana u CZ-u bila jako loša.

Ono što dodatno pogoršava njegovu situaciju je to što mu uskoro ističe pasoš, a prema novim propisima Bjelorusije to se može učiniti isključivo u samoj Bjelorusiji, u nekoj od policijskih stanica.

U ovom trenutku pred Andrejom su dvije mogućnosti - ona lošija da iz Srbije bude izručen Bjelorusiji i ona bolja - da bude oslobođen. Ukoliko bude oslobođen, Gnjot ima namjeru da traži politički azil u nekoj zemlji, ali ne u Srbiji:

„Kako mogu da tražim azil od Srbije. Srbija ne može da riješi ovaj problem, kako onda može da mi da azil. Zato moram da tražim azil od neke druge zemlje iz EU, od Velike Britanije, od Kanade, SAD, od bilo koje zemlje koja može da razumije moju situaciju. Od zemlje koja otvorenih očiju može da vidi šta se događa sa bjeloruskim narodom i šta se događa meni.”

Kamala Harris ima dovoljno podrške da bude predsjednički kandidat Demokratske stranke

Kamala Harris
Kamala Harris

Potpredsjednica SAD-a Kamala Harris nezvanično je osigurala dovoljnu podršku da bude kandidat Demokratske stranke na predsjedničkim izborima, dok su se stranački zvaničnici pripremali da finaliziraju proces za formalno imenovanje kandidata prije Demokratske nacionalne konvencije sljedećeg mjeseca.

Prema podacima Associated Pressa, više od 2.200 delegata podržalo je Harris, te je tako premašena većina od 1.976 koja će joj biti potrebna na konvenciji da izbori nominaciju.

"Radujem se što ću uskoro zvanično prihvatiti nominaciju", rekla je Harris u izjavi kasno u ponedjeljak.

Čak i prije nego što je predsjednik Joe Biden najavio povlačenje iz utrke, demokratski lideri planirali su održati virtualno glasanje uoči konvencije od 19. do 22. augusta.

S obzirom da bi se zvaničnici trebali sastati u srijedu kako bi finalizirali proces, predsjednik Demokratskog nacionalnog komiteta Jaime Harrison rekao je novinarima u ponedjeljak da će stranka izabrati svog kandidata do 7. augusta.

Harris je prikupila više od 80 miliona dolara za svoju kampanju u nekoliko sati nakon što se predsjednik Joe Biden u nedjelju zapanjujuće povukao iz takmičenja protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa 2024. i podržao njenu kandidaturu.

Brojni demokratski zvaničnici podržali su kandidaturu 59-godišnje Harris, a nijedan ključni izazivač nije najavio da će se boriti protiv nje za nominaciju.

Bivša predsjednica Predstavničkog doma Nancy Pelosi, koja je još uvijek utjecajna figura u demokratskim krugovima, podržala je Harris, a očekuje se da će uslijediti i drugi partijski lideri u Kongresu.

"Danas s ogromnim ponosom i neograničenim optimizmom za budućnost naše zemlje podržavam potpredsjednicu Kamalu Harris za predsjednika Sjedinjenih Država", rekla je Pelosi u izjavi od ponedjeljka.

Trumpova kampanja je u reklami za kampanju tvrdila da je Harris bila svjesna da 81-godišnji Biden opada psihički i fizički. "Kamala je učestvovala u tome", piše u oglasu. "Ona je prikrila Joeov očigledan mentalni pad. Ali Kamala je znala da Joe ne može obavljati posao."

Harris je tokom predizbornog događaja u ponedjeljak rekla: "Donald Trump želi našu zemlju vratiti u vrijeme prije nego što su mnogi naši sugrađani imali pune slobode i prava. Ali vjerujemo u svjetliju budućnost koja otvara prostor za sve Amerikance", rekla je Harris.

Steve Herman je doprinio ovom izvještaju. Neke informacije za ovu priču stigle su Associated Pressa i Reutersa.

Netanyahu u posjeti Washingtonu usred američkih političkih previranja

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu

Premijer Benjamin Netanyahu stigao je u Washington kasno u ponedjeljak, dan nakon što je predsjednik Joe Biden objavio da se povlači iz američke predsjedničke utrke - odluka koja dodaje još jedan sloj neizvjesnosti u američko-izraelske odnose u ključnom trenutku rata u Gazi.

Bez postignutog sporazuma o prekidu vatre, mnogi su doveli u pitanje vrijeme Netanyahuove posjete kada je to najavljeno u junu. Sada, suočen s potencijalnom promjenom u američkoj politici, izraelski lider ima za cilj postaviti temelje za sljedeću američku administraciju.

Američki zvaničnik je rekao da se očekuje da će se Biden i Netanyahu sastati u četvrtak u Bijeloj kući.

"Nastojat ću učvrstiti dvostranačku podršku koja je toliko važna za Izrael", rekao je Netanyahu napuštajući Izrael. "Reći ću svojim prijateljima s obje strane da bez obzira koga američki narod izabere za svog sljedećeg predsjednika, Izrael ostaje nezamjenjiv i jak saveznik Amerike na Bliskom istoku."

Dok javno Netanyahu teži ostavi dojam neutralnosti u sada vjerovatnom meču između potencijalnog demokratskog predsjedničkog kandidata, potpredsjednice Kamale Harris i republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa, nema sumnje za koga Netanyahu navija, rekao je Jonathan Rynhold, šef Odjeljenja za politiku Studira na izraelskom Univerzitetu Bar-Ilan.

"Republikanci generalno više podržavaju izraelsku bezbjednosnu agendu", rekao je on za Glas Amerike. "Oni više opraštaju prema izraelskoj desničarskoj vladi i njenoj politici prema Palestincima."

To se posebno odnosi na Trumpa, čija je pro-izraelska politika administracije bila "prilično izvanredna" za Izrael, rekao je Aaron David Miller, bivši američki pregovarač za Bliski istok koji je sada viši saradnik u Carnegie zadužbini za međunarodni mir.

Trump je posredovao u Abrahamovom sporazumu koji je normalizirao diplomatske odnose Izraela s nekim od arapskih susjeda - Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bahreinom i Marokom.

Trump je također premjestio američku ambasadu iz Tel Aviva u sporni Jerusalim i priznao izraelsku aneksiju Golanske visoravni.

Netanyahu se sastaje s Harris

Harris će se ove sedmice sastati s Netanyahuom u Bijeloj kući, odvojeno od premijerovog planiranog sastanka s Bidenom, rekao je njen pomoćnik za Glas Amerike.

"Tokom svoje karijere, potpredsjednica je bila nepokolebljivo posvećena sigurnosti Izraela", rekao je pomoćnik.

Harris takođe ima jake veze sa jevrejskom zajednicom u zemlji. Njen suprug Doug Emhoff je Jevrej i igrao je ključnu ulogu u naporima administracije da se bori protiv antisemitizma.

Međutim, umjesto da predsjedava senatom tokom Netanyahuovog govora u Kongresu u srijedu, Harris će otputovati u Indianapolis, Indiana, kako bi govorila pred istorijskim crnačkim sestrinstvom Zeta Phi Beta.

Malo je vjerovatno da bi Harrisin mandat u Bijeloj kući donio značajnu promjenu u politici Bliskog istoka, rekao je Miller za Glas Amerike.

Ali Harris bi bila "daleko oštrija, svakako retorički, prema aktivnostima izraelskih naselja, i mnogo više, mnogo više suosjećajna s palestinskom patnjom i pravima Palestinaca", rekao je.

Harrisini komentari na vlasti uglavnom su u skladu s Bidenom o ključnim pitanjima vanjske politike i nejasno je hoće li ona manifestirati vlastitu doktrinu ako bude izabrana.

U poređenju sa Bidenom, koji ima izuzetno jasnu, integrisanu i dobro osmišljenu američku veliku strategiju, "ona je prazna lista, zaista, u spoljnoj politici", rekao je Rynhold.

Dok je u SAD-u, Netanyahu traži da se sastane s Trumpom, dijelom kako bi odbacio tvrdnje da postoje tenzije između njega i bivšeg predsjednika, rekao je Nimrod Goren, viši saradnik za izraelska pitanja na Institutu za Bliski istok.

Trump je bio ljut na Netanyahua kada je premijer čestitao Bidenu na pobjedi 2020. godine. Bivši predsjednik je također upozorio Izrael da se "vrati miru i prestane ubijati ljude".

Trumpova kampanja nije odgovorila Glasu Amerike za potvrdu Netanyahuovog zahtjeva za sastanak.

Kim Lewis je doprinio ovom izvještaju.

Kako Njujorčani reagiraju na Bidenov izlazak iz predsjedničke utrke

Kako Njujorčani reagiraju na Bidenov izlazak iz predsjedničke utrke
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:58 0:00

Nekoliko sati nakon što je 81-godišnji predsjednik Joe Biden objavio da odustaje od svoje kandidature za reizbor i da podržava potpredsjednicu Kamalu Haris za nominaciju, Glas Amerike je o tome razgovarao s Amerikancima na ulicama New Yorka.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG