Linkovi

Najnovije

Susret Bidena i Xija na istorijskom virtualnom samitu

Virtualni sastanak Joea Bidena i Xija Jinpinga.
Virtualni sastanak Joea Bidena i Xija Jinpinga.

Američki predsjednik Joe Biden "pozdravio je priliku da govori iskreno i otvoreno" svom kineskom kolegi Xi Jinpingu o pitanjima koja uključuju ljudska prava, ekonomsko nadmetanje i povećan interes Kine za Tajvan, saopštila je Bijela kuća u utorak.

Bio je to prvi, virtualni, jedan na jedan, susret dvojice lidera otkako je Biden preuzeo dužnost​.

"Predsjednik Biden je naglasio da će se Sjedinjene Države nastaviti zalagati za svoje interese i vrijednosti i, zajedno s našim saveznicima i partnerima, osigurati da pravila puta za 21. vijek unaprijede međunarodni sistem koji je slobodan, otvoren i pošten", stoji u saopštenju Bijele kuće objavljenom u utorak neposredno iza ponoći, nakon završetka virtualnog sastanka koji je trajao više od tri sata. "Naglasio je prioritet koji daje dalekosežnim domaćim ulaganjima, dok se s druge strane povezujemo sa saveznicima i partnerima u inostranstvu kako bismo se suočili s izazovima našeg vremena."

Ali čini se da je Biden ublažio prethodne izjave koje je dao u odbranu Tajvana.

U saopštenju Bijele kuće navodi se da Sjedinjene Države podržavaju politiku "Jedne Kine", protive se nezavisnosti Tajvana i "snažno se protive jednostranim naporima da se promijeni status quo ili potkopa mir i stabilnost širom Tajvanskog moreuza". Ta će uvjeravanja vjerojatno smiriti Peking, a kineski ministar vanjskih poslova je uoči pregovora rekao da Sjedinjene Države trebaju "prestati slati pogrešne signale snagama 'tajvanske nezavisnosti'".

Sve u svemu, rekao je visoki zvaničnik administracije u utorak rano ujutru, dvojica lidera razgovarala su duže nego što se očekivalo, tokom dvije sjednice koje su trajale tri i po sata.

"Znate, nismo očekivali pomak", rekao je službenik administracije novinarima. "Nije bilo ničega, ničega za prijaviti".

Na pitanje jesu li razgovori uspjeli smanjiti napetosti između dvije velesile, zvaničnik administracije je rekao da to nije cilj razgovora i da se taj odnos ne smije posmatrati kao onaj koji ima uspone i padove.

"Ne mislim da je svrha bila posebno ublažavanje napetosti ili nužno rezultat", rekao je zvaničnik.

'Samo jednostavno, izravno nadmetanje'

Biden je maratonski sastanak započeo prijateljskim pozdravom prije nego što je brzo prešao na trezveno promišljanje o izazovima koji dijele dvije nacije.

"Čini mi se da je naša odgovornost kao lidera Kine i Sjedinjenih Država osigurati da nadmetanje između naših zemalja ne pređe u sukob", rekao je Biden u ponedjeljak dok su dvojica lidera razgovarali tokom video poziva između Washingtona i Pekinga. "Bilo namjerno ili nenamjerno - samo jednostavno, izravno nadmetanje."

Xi je takođe priznao mnoga pitanja između dvije velike sile i, kako se očekivalo, odbranio suverenitet svoje nacije od onoga što je Peking dugo doživljavao kao američku i međunarodnu osudu i pritisak.

"Svako od nas treba dobro voditi svoje unutrašnje poslove i, u isto vrijeme, preuzeti svoj dio međunarodnih odgovornosti i raditi zajedno na unapređenju plemenitog cilja svjetskog mira i razvoja", rekao je Xi. "Ovo je zajednička želja ljudi naše dvije zemlje i cijelog svijeta."

Biden je naglasio da zemlje moraju uspostaviti "zaštitne ograde" kako bi izbjegle sukobe i radile zajedno gdje je to moguće na pitanjima poput klimatskih promjena. To je jedno od ostalim pitanjima o kojima su lideri razgovarali, saopšteno je iz Bijele kuće, a koja su uključivala i rasprave o regionalnim izazovima, uključujući Sjevernu Koreju, Afganistan i Iran.

O nadolazećim pregovorima o denuklearizaciji s Iranom, visoki zvaničnik administracije rekao je za Glas Amerike (VOA) da su dvije strane razmijenile mišljenja o svojim očekivanjima prije pregovora i da će tražiti načine da osiguraju da razgovori, koji bi se trebali nastaviti krajem mjeseca, budu produktivni.

Sjedinjene Države vide Kinu kao svog strateškog konkurenta, a Peking ostvaruje dobitke na svojoj vojnoj i ekonomskoj dominaciji širom svijeta. Dvije zemlje su upletene u diplomatske, pravne, tehnološke i ekonomske sporove koji su nestabilni i skloni eskalaciji. Došlo je do sukoba oko intelektualnog vlasništva i carina, kao i regionalnih žarišta koja bi mogla prerasti u oružani sukob, uključujući u Tajvanskom moreuzu, te u južnokineskom i istočnokineskom moru.

Visoki zvaničnik administracije rekao je novinarima u nedjelju da se na ovom sastanku "ne radi o pristanku na određeni rezultat ili ishod".

Nedostatak opipljivih rezultata nije nužno loša stvar, rekao je Matthew Goodman, viši potpredsjednik za ekonomiju u Centru za strateške i međunarodne studije, ističući da su odnosi SAD-a i Kine bili na istorijski niskom nivou.

"Mislim da je to važan trenutak, čak i ako iz toga ne proizlazi mnogo", rekao je. "Važno je da dva lidera razgovaraju."

Bijela kuća je saopštila da je Biden izrazio zabrinutost za ljudska prava u Xinjiangu, Tibetu, Hong Kongu i šire. Takođe je Xiju istakao ono što SAD vidi kao nepoštene trgovinske i ekonomske prakse Kine.

Mnogi posmatrači su pesimistični da će sastanak na smislen način promijeniti odnos dvije zemlje.

"Ovo nije Sunnylands samit", rekao je Patrick Cronin, šef odsjeka za azijsko-pacifičku sigurnost na Institutu Hudson, osvrćući se na sastanak tadašnjeg predsjednika Baracka Obame i Xija 2013. u Kaliforniji, koji je učvrstio temelje bilateralnih odnosa SAD-a i Kine i popločao put nuklearnoj diplomatiji sa Sjevernom Korejom. "Odnos se promijenio - nesigurniji je, napetiji", rekao je Cronin.

Iako bi obe strane željele izbjeći sukob, čini se da nijedna nije spremna odustati od onoga što smatra temeljnim vrijednostima i interesima – a mnogi od njih jednostavno su nekompatibilni.

"Nema dokaza da je bilo koji od lidera temeljito preispitao svoj interes, svoje ciljeve, svoju strategiju", rekao je Robert Daly, direktor Wilson Centra Kissingerovog instituta za Kinu i Sjedinjene Države. "Dakle, lideri traže neku vrstu formule koja zadovoljava uzajamne minimalne ciljeve i koja će im omogućiti da pokušaju upravljati ovim nadmetanjem, umjesto da ono eskalira do sukoba."

Istoričar Jeremi Suri sa Univerziteta Texas u Austinu primijetio je da bi neobična logistika virtualnog sastanka mogla imati uticaja.

"Ovo bi mogao biti val budućnosti, gdje jedna strana ne mora popustiti u smislu: 'Ići ću na tvoj domaći teren'", rekao je Suri. "Ali umjesto toga, obe su na svom domaćem terenu. Dakle, mislim da je ovo zapravo bio vrlo dobar prvi korak, gdje oba lidera mogu osjetiti da imaju kontrolu."

Washington i Peking osigurali su mali pozitivan korak uoči sastanka. Na klimatskom summitu COP26 u Glasgowu u Škotskoj, ranije ovog mjeseca, dva najveća svjetska emitera CO2 neočekivano su najavila da će raditi zajedno na smanjenju emisija i redovno se sastajati kako bi riješili klimatsku krizu.

A to se ogleda i u onome što je vjerovatno bio namjerni odjevni signal između dvojice lidera kojima je svaki vidljivi detalj važan. Biden se u ponedjeljak pojavio noseći kravatu jarko crvene boje - koja se smatra povoljnom bojom u kineskoj kulturi. Xi je nosio kravatu u plavoj boji s potpisom Bidenove Demokratske stranke.

Paris Huang i Nike Ching dali su svoj doprinos ovom izvještaju.

See all News Updates of the Day

Ajna Jusić, dobitnica nagrade za žensku hrabrost: Čast mi je što sam u Bijeloj kući predstavljala BiH

Ajna Jusić, dobitnica nagrade za žensku hrabrost: Čast mi je što sam u Bijeloj kući predstavljala BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:29 0:00

Prva dama SAD-a Jill Biden i državni sekretar Antony Blinken bili su domaćini 18. ceremonije dodjele Međunarodne nagrade za žensku hrabrost. Sa ovogodišnjom dobitnicom nagrade iz Bosne i Hercegovine Ajnom Jusić razgovarala je novinarka Glasa Amerike Inda Swanke.

SAD traži od Izraela da napravi humanitarni plan prije napada na Rafah

Demonstranti ispred Bijele kuće pozivaju na obustavu vatre u Gazi, dok se potpredsjednica SAD Kamala Harris sastaje sa članom ratnog kabineta Izraela Bennyjem Gantzom. (Foto: Brendan SMIALOWSKI / AFP)
Demonstranti ispred Bijele kuće pozivaju na obustavu vatre u Gazi, dok se potpredsjednica SAD Kamala Harris sastaje sa članom ratnog kabineta Izraela Bennyjem Gantzom. (Foto: Brendan SMIALOWSKI / AFP)

Potpredsjednica Sjedinjenih Država Kamala Harris sastala se u Bijeloj kući sa članom izraelskog ratnog kabineta Bennyjem Gantzom, tražeći da se primijeni šestonedjeljni prekid vatre između u Gazi i oslobodi još talaca koje drže ekstremisti.

Potpredsjednica Harris pozvala je Izrael da izradi humanitarni plan prije nego što sprovede velike vojne aktivnosti u Rafahu tokom sastanka sa Gantzom, saopštila je Bijela kuća u ponedjeljak.

Harris je također tražila da Izrael preduzme dodatne mjere da se dostavi pomoći u Gazi, i ponovila oštru poruku od nedjelje u kojoj se uslovi u toj enklavi nazivaju nehumanim.

SAD su saopštile da je Izrael pristao na okvirni sporazum o šestonedjeljnom prekidu vatre, ali detalji tek treba da budu razrađeni u pregovorima koje posredinici iz Egipta i Katara vode u Kairu sa Hamasom.

"Reći ću vam da je važno da svi razumijemo da se trenutno nalazimo u vremenskom prozoru kada možemo da postignemo dogovor o taocima", rekla je potpredsjednic. "Svi želimo da se ovaj sukob završi što je prije moguće i kako je to važno."

Prethodno je portparol State Departmenta Matthew Miller rekao je na redovnom brifingu kazao da je Washington "optimističan" u pogledu potencijala koridora pomorske pomoći za Gazu na kojem je radio i da je planirano da se nastavi ispuštanje američke vojske.

"Naš cilj je jasan, da uspostavimo sveobuhvatnu strategiju pomoći koja uključuje vazdušni, kopneni i morski put kako bi se maksimizirao protok humanitarne pomoći u Gazu i osiguralo da se pomoć distribuira svima u Gazi kojima je potrebna", rekao je Miller.

On je rekao da Bidenova administracija nastavlja da vrši pritisak na Izrael da otvori još jedan granični prelaz kako bi se olakšala pomoć sjevernom dijelu enklave, gde je više od pola miliona ljudi bilo na ivici gladi i gdje je pljačka glavna prepreka za distribuciju pomoći .

Izraelski ministar spoljnih poslova opozvao je ambasadora te zemlje u UN-u na konsultacije zbog navodnih pokušaja Ujedinjenih nacija da "prešućuju" izvještaj o seksualnom nasilju koje je počinio Hamas, što je ta organizacija demantovala.

"Naredio sam našem ambasadoru u UN-u da se vrati u Izrael radi hitnih konsultacija u vezi sa pokušajem da se prešuti ozbiljan izvještaj UN-a o masovnim silovanjima koje su Hamas i njegovi pomagači počinili 7. oktobra", rekao je ministar spoljnih poslova Israel Katz.

Katz je kritikovao generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa što nije sazvao Savjet bezbjednosti da bi raspravljao o nalazima i kako bi Hamas proglasio terorističkom organizacijom.

Specijalna izaslanica Ujedinjenih nacija za seksualno nasilje u sukobu, Pramila Patten, predstavila je u ponedjeljak izvještaj u kojem se navodi da postoje "razumni razlozi da se vjeruje" da su tokom napada Hamasa na više lokacija u Izraelu počinjeni činovi seksualnog nasilja, grupnog silovanja i mučenja.

Portparol UN Stephane Dujarric rekao je da je Guterres "u potpunosti podržao" rad Patten tokom njene posjete Izraelu "da se ispitaju akti seksualnog nasilja u vezi sa sukobom povezani sa terorističkim napadima 7. oktobra. Posao je obavljen temeljno i ekspeditivno".

"Generalni sekretar ni na koji način, ni u obliku ni u formi nije učinio ništa da bi izvještaj bio 'tih' Ustvari, izvještaj se danas javno predstavlja", rekao je Dujarric.

U odvojenom saopštenju, izraelski ambasador Gilad Erdan je rekao: "UN je trebalo pet mjeseci da konačno priznaju šokantne seksualne zločine počinjene tokom napada Hamasa."

"Sada kada imamo izvještaj o seksualnim zvjerstvima i zlostavljanju kroz koje prolaze naši taoci u Gazi, sramna šutnja UN-a koje ne vode ni jednu diskusiju o tom pitanju zahtijeva vrištanje do neba", rekao je on.

U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP, Reuters i AFP.

NATO uz nove članice Finsku i Švedsku započeo vježbe odbrane nordijske teritorije

Helikopter Kraljevske mornarice iz 820 mornaričkog vazdušnog eskadrona ispušta toplotne mamce poslije polijetanja sa broda HMS "Princ od Velsa", tokom učešća u NATO vežbe "Nepokolebljiv branilac 2024", 28. februara 2024. (Foto: Reuters/UK Ministry of Defence/Handout)
Helikopter Kraljevske mornarice iz 820 mornaričkog vazdušnog eskadrona ispušta toplotne mamce poslije polijetanja sa broda HMS "Princ od Velsa", tokom učešća u NATO vežbe "Nepokolebljiv branilac 2024", 28. februara 2024. (Foto: Reuters/UK Ministry of Defence/Handout)

NATO je u ponedjeljak započeo vježbu odbrane svojih nordijskih teritorija na koje se nedavno proširio. Više od 20.000 vojnika iz 13 zemalja učestvuje u vježbama koje će trajati skoro dvije nedjelje u sjevernim regionima Finske, Norveške i Švedske.

Sa više 4.000 finskih vojnika koji učestvuju, "Nordijski odgovor 2024." predvođen Norveškom predstavlja najveće učešće nove članice NATO-a u nekoj stranoj vježbi, saopštila je finska vojska.

"Po prvi put Finska će učestvovati kao država članica NATO-a u vršenju kolektivne odbrane regiona alijanse", navodi se u saopštenju finskih odbrambenih snaga.

Oružane snage Švedske saopštile su da će oko 4.500 pripadnika vazduhoplovstva, vojske i mornarice učestvovati u vježbi, koja se izvodi u zahtjevnim arktičkim zimskim uslovima.

Finska, koja sa Rusijom dijeli granicu od 1.340 kilometara, pridružila se NATO u aprilu 2023. godine, što je bio historijski potez pošto je decenijama bila vojno neutralna. Svojom kandidaturom, koju su sada ratifikovale sve članice NATO, susedna Švedska trenutno završava formalnosti za ulazak u vojnu alijansu kao njena 32. članica - najverovatnije u martu.

I Švedska, i Finska, razvile su jake veze sa NATO-om po završetku Hladnog rata, ali je javno mnijenje ostalo čvrsto protiv punopravnog članstva sve do invazije Rusije na Ukrajinu.

Neutralnost je viđena kao najbolji način da se izbjegnu tenzije sa Rusijom, njihovim moćnim susjedom u regionu Baltičkog mora. Ali ruska agresija izazvala je dramatičan pomak u javnom mnjenju u obje zemlje i oni su zajedno podnijeli zahtjev za članstvo u NATO-u u maju 2022.

Godinama se NATO vježba, koja se svake druge godine izvodi u arktičkim ekstremnim uslovima sjeverne Norveške, zvala "Hladni odgovor".

Međutim, "zahvaljujući proširenju NATO sa Finskom i konačno Švedskom, mi sada proširujemo vježbu na nordijski odgovor", saopštile su norveške oružane snage na svojoj web stranici. Ove godine zajednički domaćini vježbe su Finska, Norveška i Švedska.

Pannordijska vježba je dio "Nepokolebljivog branioca 24" (Steadfast Defender 24), najveće vježbe NATO-a u posljednjih nekoliko decenija, sa i do 90.000 vojnika uključenih u višemjesečne manevre, čiji je cilj da pokažu da alijansa može da brani svu svoju teritoriju do granice sa Rusijom.

Zemlje učesnice u trenutnoj vježbi koja traje do 15. marta su Belgija, Velika Britanija, Kanada, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Italija, Holandija, Norveška, Španija, Švedska i Sjedinjene Američke Države.

Otprilike polovina trupa učesnica vježbaće na kopnu. Ostali će trenirati na moru, sa više od 50 podmornica, fregata, korveta, nosača aviona i raznih amfibijskih plovila koja će učestvovati, a u vazduhu sa više od 100 lovaca, transportnih aviona, aviona za pomorski nadzor i helikoptera, navodi norveška vojska.

Kombinovana zajednička obuka će se fokusirati na odbranu i zaštitu nordijskog regiona, rekli su norveški vojni zvaničnici.

Optuženi za odavanje tajnih američkih dokumenata priznao krivicu pred sudom

Arhiv - Optuženi Jack Tesera pred bostonskim sudom. (Foto: AP/Margaret Small)
Arhiv - Optuženi Jack Tesera pred bostonskim sudom. (Foto: AP/Margaret Small)

Jack Tesera, pripadnik Nacionalne garde vazduhoplovnih snaga države Massachusetts, optužen za odavanje tajnih vojnih dokumenata, priznao je krivicu pred federalnim sudom u Bostonu.

Tesera, koji je u pritvoru od aprila 2023, postigao je sporazum o priznanju krivice sa tužiocima, koji namjeravaju da traže zatvorsku kaznu dužu od 16 godina zatvora.

U zamjenu za priznanje krivice, tužioci su se saglaslili da Teseru ne terete za kršenje Zakona o špijunaži ili druge zločine. Prihvatio je da bude osuđen na najmanje 11 godina zatvora, dok su tužioci ukazali da će njihova preporuka iznositi 16 godina i osam mjeseci zatvora.

Tesera se izjasnio krivim po šest tačaka optužnice - za namjerno zadržavanje i prenošenje povjerljivih informacija u vezi sa nacionalnom bezbjednošću, kao i zbog odavanja povjerljivih zapisa putem aplikacije Discord.

Izricanje presude bivšem pripadniku Nacionalne garde vazduhoplovnih snaga države Massachusettsa zakazano je za 27. septembar.

Prije privođenja, Tesera je bio angažovan kao pomoćnik u sektoru odbrane od cyber napada i specijalista za informacione tehnologije.

Uprkos tome što nije imao visok komandni položaj - imao je mogućnost da pristupa važnim povjerljivim dokumentima. Tužioci su naveli da su mu od januara 2022. bili dostupni podaci u vezi sa ruskom invazijom na Ukrajinu.

U optužnici je navedeno da ih je, pod korisničkim imenom "TheEkcaliburEffect", dijelio na privatnim serverima, takozvanoj sobi za ćaskanje, hvaleći se da ima pristup informacijama o Izraelu, Palestini, Siriji, Iranu i Kini.

Dokumenti koji su dospjeli u javnost sadržali su detalje o saveznicima i protivnicima, kretanju trupa u Ukrajini, kao i izraelskoj obavještajnoj agenciji Mossad.

Njemačka optužuje Rusiju da želi presretnutnim razgovorom podijeliti Evropu

Kremlj
Kremlj

Njemačka je u ponedjeljak optužila Rusiju za curenje presretnutog snimka njemačkih vojnih razgovora o tome kako podržati Ukrajinu protiv invazije Kremlja u pokušaju da podijeli Evropu.

Ruski mediji su prošle sedmice objavili audio snimak sastanka visokih njemačkih vojnih zvaničnika na kojem se razgovaralo o oružju za Ukrajinu i potencijalnom udaru Kijeva na most na Krimu.

Njemačka je potvrdila autentičnost 38-minutnog poziva putem online plarforme Webex, rekavši da istražuje ono što je nazvala očiglednim činom ruskog prisluškivanja koji je dio "informativnog rata".

Učesnici poziva su raspravljali o mogućoj isporuci krstarećih projektila Taurus Kijevu, što je kancelar Olaf Scholz do sada javno odbacivao. Oni također razgovarali o tome kako Francuska i Britanija isporučuju vlastite krstareće rakete.

Iako je do sada bilo malo javnog odaziva saveznika na snimak, analitičari kažu da će to vjerovatno zaoštriti veze s obzirom da je riječ o još jednom velikom kršenju sigurnosti i otkriva razmjere njemačke nevoljnosti da se previše uključi u rat.

"Ovaj hibridni napad imao je za cilj da stvori nesigurnost i podijeli nas", rekao je portparol vlade u ponedjeljak. "A to je upravo ono što nećemo dozvoliti. U stalnom smo kontaktu sa našim partnerima."

Moskva optužuje "kolektivni Zapad" da koristi Ukrajinu za vođenje proxy rata protiv Rusije. NATO kaže da pomaže Ukrajini da se odbrani od agresorskog rata.

Glasnogovornik britanskog premijera Rishi Sunaka rekao je novinarima da je curenje razgovora stvar koju Njemačka treba istražiti i da će Britanija nastaviti da radi zajedno s Njemačkom na podršci Ukrajini.

Ipak, dodao je da je Britanija prva zemlja koja je Ukrajini pružila precizne rakete dugog dometa

"A mi bismo ohrabrili naše saveznike da učine isto", rekao je on.

Kremlj je u ponedjeljak saopćio da snimak pokazuje da njemačke oružane snage razgovaraju o planovima za izvođenje napada na rusku teritoriju i doveo u pitanje da li Scholz kontroliše situaciju.

"Sam snimak govori da se unutar Bundeswehra sadržajno i konkretno razgovara o planovima za izvođenje udara na rusku teritoriju", rekao je novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

"Ovdje moramo saznati da li Bundeswehr to radi na vlastitu inicijativu. Onda je pitanje: koliko je Bundeswehr pod kontrolom i koliko Scholz kontrolira situaciju? Ili je to dio politike njemačke vlade?" rekao je Peskov.

Rekao je da su oba scenarija "veoma loša. Oba još jednom naglašavaju direktnu umiješanost zemalja kolektivnog Zapada u sukob oko Ukrajine".

Portparol njemačke vlade nazvao je optužbe za ratne pripreme "apsurdnom" propagandom.

Ruska novinska agencija TASS objavila je da je Kremlj u ponedjeljak pozvao njemačkog ambasadora da zatraži objašnjenje za vojne razgovore.

Portparol njemačkog ministarstva vanjskih poslova negirao je da je ambasador pozvan, rekavši da je njegovo poziv u rusko Ministarstvo vanjskih poslova bilo planirano već neko vrijeme.

Izaslanik Alexander Graf Lambsdorff napustio je Ministarstvo vanjskih poslova bez razgovora s novinarima nakon što je prisustvovao sastanku.

To je drugi put u protekloj sedmici da je Moskva nasrnula na ono što vidi kao dokaz namjere Zapada da direktno napadne Rusiju.

Nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron iznio mogućnost da bi evropske nacije mogle poslati trupe u Ukrajinu, Putinovi saveznici su prošle sedmice rekli da će sve francuske trupe dočekati smrt i poraz poput Napoleonovih vojnika koji su napali Rusiju 1812.

Putin je u govoru u četvrtak rekao da zapadne zemlje rizikuju da izazovu nuklearni rat ako pošalju trupe da se bore u Ukrajini.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG